Čeka li nas novi rast cijena? Evo što kaže ministar financija
Kad se usporedimo s drugim članicama EU-a – to je prema sadašnjim podacima najveći rast u trećem kvartalu. To nas veseli. Vesele nas i investicije. To je odraz i ulaganja države, između ostaloga – i u kontekstu ispunjavanja našega Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Niz je investicija – od obnove od potresa, do infrastrukturnih projekata, rekao je u Dnevniku HTV-a ministar financija Marko Primorac.
Dodao je da je porast potrošnje velikim dijelom rezultat i mjera Vlade – paketa pomoći, porezne politike pa posljedično tomu i rasta plaća.
Hrvatsko gospodarstvo u trećem je kvartalu naraslo za 3,9%. To je već 15. kvartal zaredom da nam BDP raste i to, trenutačno, najbrže među zemljama EU-a.
Potrošnja kućanstava, najveća sastavnica BDP-a, porasla je u proteklom kvartalu za 5,5%. Visoke stope rasta bilježi i građevinarstvo – 15,9% te poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo – 6,8%.
Ministar je podsjetio je kako je uveden izdatak u sustavu mirovinskog osiguranja kako bi se povećale neto plaće onima koji imaju najniža primanja.
– Posebno nas veseli ubrzavanje stope rasta robnoga izvoza sa 3,1 na 6,3 posto. Voljeli bismo vidjeti sve veći udio i neto izvoza kao komponente rasta – dodao je.
Odgovarajući na pitanja trebaju li izvoznici strahovati od loših vijesti iz Njemačke odgovorio je kako “rizici uvijek postoje te da ne trebamo strahovati ni od čega”.
– Mislim da trebamo biti zadovoljni prije svega dobrim vijestima. Mi prilikom izračuna vodimo i o tome računa. Svakako da se usporavanje gospodarskog rasta i eventualno smanjenje narudžbi od naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera može odraziti i na hrvatski izvoz – kazao je Primorac.
Europski fondovi kao ‘medeni mjesec’
Ministar je komentirao izjave analitičara koji tvrde da hrvatsko gospodarstvo raste i da će ‘medeni mjesec’ trajati dok dobro koristimo europske fondove.
– Mi rastemo dominantno zbog povećanja bruto investicija, ali i zbog povećanja potrošnje. I dok god standard naših građana raste, dok god plaće rastu, socijalna prava, mirovine – do tada možemo očekivati i povećanje potrošnje. Ali i sve one reforme koje činimo u nizu sektora, a koje bi trebale povećati produktivnost i pridonijeti povećanju izravnih stranih ulaganja – odgovorio je ministar.
Reforme kao jamstvo dugoročnog rasta
Dodao je kako će reforme kao rezultat polučiti kreiranje još bolje plaćenih radnih mjesta, proizvodnju proizvoda veće dodane vrijednosti i povećanju izvoza općenito. To je nešto što će nam osigurati i dugoročni rast, naglasio je.
Veća potražnja – veće cijene
Na pitanje hoće li neki ovaj rast BDP-a iskoristiti kao temelj za povećanje cijena, Primorac je odgovorio;
-Sigurno da povećani BDP, posebno ako veći dio toga povećanja dolazi od povećanja potrošnje/potražnje – rezultira i zadržavanjem inflatornih pritisaka na blago povećanim razinama.