Branko Bačić o obnovi Zagreba: Lakše je graditi novo nego vraćati u život zgrade stare 120 godina

Više od 14,5 tisuća obnovljenih lokacija, 54 tisuće stambenih jedinica i ukupno 4,230 milijardi eura uloženih u obnovu – tim je brojkama ministar Branko Bačić u ponedjeljak u Zagrebu odgovorio na prigovore stanara zbog probijanja rokova, naglašavajući da je cjelovita obnova sporija, ali znatno podiže sigurnost zgrada.

Obilazak gradilišta u ulici Pod zidom i na Trgu bana Josipa Jelačića bio je povod da ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić još jednom pojasni zašto se obnova u užem središtu Zagreba proteže godinama. Stanarima koji upozoravaju na dodatne troškove i pomicanje rokova poručio je da je obnavljati stare, često zapuštene zgrade složenije nego graditi nove.

– Obnova bi bila prije završena i jeftinija da smo se odlučili vratiti zgrade u stanje prije potresa. Mi smo napravili zgrade koje više vrijede i koje su sigurnije. Zgrada na Trgu bana Jelačića prije je bila otporna na potres 25 posto, a sada je to dignuto na razinu 80 posto – rekao je Branko Bačić, ističući da je Vlada od početka odabrala cjelovitu, protupotresnu obnovu.

Ministar je podsjetio da se u središtu grada najčešće radi o objektima starima oko 120 godina, koji godinama nisu održavani. Tek ulaskom u konstrukcijsku obnovu, rekao je, otkriva se stvarno stanje zgrada, zbog čega se projekti često moraju mijenjati, što dodatno produžuje radove.

– Meni je žao da to nismo završili prije i da su rokovi pomaknuti. Država tim stanarima plaća najam dok čekaju obnovu, pa je i nama cilj da se vlasnici što prije vrate u svoje stanove jer to znači i manji trošak za državu – poručio je Branko Bačić, dodajući da su kašnjenja ponekad posljedica ponavljanja nabave zbog visokih cijena na tržištu.

Obnova kroz blokovski model

U Donjem gradu obnova se, prema riječima ministra, provodi kroz takozvani blokovski model. Taj je pristup već završen na području poznatom kao Mali Vatikan, dok su ostali blokovi u fazi pripreme ili je za njih već proveden natječaj. Cilj je, kaže, objediniti radove na više zgrada unutar istog bloka kako bi se ubrzala dinamika i smanjili logistički problemi.

Uz višestambene zgrade, Bačić je sa suradnicima obišao i gradilište zgrade Državnog zavoda za statistiku te Uprave za stambeno zbrinjavanje. Izvijestio je da je na području zagrebačkog potresa do sada izgrađeno 45 obiteljskih kuća, dok je još 48 u izgradnji, nakon čega bi taj segment obnove trebao biti zaključen.

Prema podacima Ministarstva, od ukupno uloženih 4,230 milijardi eura, oko 2,5 milijardi odnosi se na zagrebački potres, a 1,7 milijardi na petrinjski. Obnovljeno je ili je u procesu obnove 14,5 tisuća lokacija s više od 54 tisuće stambenih jedinica, a završetak cjelokupne obnove nakon oba potresa planira se do 2030. godine.