Blagdanska košarica sve teža za kućni budžet: Tradicionalni stol skuplji i do 16 posto
Zeljko Lukunic/PIXSELL Tradicionalna blagdanska košarica ove je godine u prosjeku skuplja između 15 i 16 posto u odnosu na prošlu godinu, upozorili su u ponedjeljak Nezavisni hrvatski sindikati, ističući da sve veći broj građana zbog visokih cijena mora mijenjati blagdanske navike i posezati za jeftinijim namirnicama.
Košarica skuplja, sadržaj skromniji
Prema podacima Nezavisnih hrvatskih sindikata, rast cijena zahvatio je sve tri kategorije blagdanske košarice. Bogata košarica ove godine stoji 626,74 eura, što je 86,16 eura više nego lani, dok srednja košarica iznosi 253,03 eura i skuplja je za 34,75 eura. Skromna košarica, iako sastavljena uz korištenje akcijskih i zaključanih cijena, porasla je za 18,6 eura te sada iznosi 140,53 eura.
– U usporedbi s prethodnom godinom, primjetan je porast cijene tradicionalne blagdanske košarice za 15,93 posto. Srednja košarica bilježi rast od 15,92 posto, dok skromna košarica pokazuje rast od 15,26 posto – izjavila je gospodarska savjetnica Nezavisnih hrvatskih sindikata Izabela-Delfa Mišić na konferenciji za medije održanoj na zagrebačkoj tržnici Dolac.
Janjetina i bakalar postaju luksuz
Mišić je naglasila da se sindikalna blagdanska košarica ne odnosi na jedan obrok, nego na više obroka u razdoblju od Badnjaka do Nove godine, što dodatno naglašava težinu poskupljenja za kućne budžete.
– Zbog visokih cijena, određeni broj građana neće si moći priuštiti neka tradicionalna jela kao što su janjetina, odojak ili bakalar, pa će ih zamijeniti jeftinije namirnice – kazala je Mišić.
Kao konkretne primjere navela je kupnju svinjske lopatice ili salame umjesto pršuta, kulena ili šunke, kao i srdele umjesto bakalara ili zubatca. Dodala je i da cijene blagdanskih košarica ne uključuju božićne poklone, drvca ni novogodišnja putovanja.
Odgoda darova i osjećaj nesigurnosti
Prema ocjeni Nezavisnih hrvatskih sindikata, rast cijena hrane prisiljava dio građana da odgađa čak i kupnju božićnih darova.
– Brojni su građani zbog neizvjesnosti i rizika od inflacije prisiljeni odgoditi kupnju božićnih darova jer veliki dio raspoloživog dohotka troše na hranu. Takvo društvo ne može govoriti o stvarnom napretku i realnom rastu, nego o prikrivenom siromaštvu – poručila je Mišić.
Osvrnula se i na najave novih poskupljenja u trgovinama za oko pet posto, dovodeći u pitanje njihovu opravdanost.
– Ako ne nude zdravije, kvalitetnije ili domaće proizvode, niti povećavaju plaće zaposlenicima u bruto iznosu, onda su takva poskupljenja neopravdana – naglasila je.
Inflacija na papiru i u stvarnosti
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Dražen Jović upozorio je da službeni podaci o inflaciji ne odražavaju u potpunosti svakodnevno iskustvo građana.
– Službena inflacija tijekom ove godine kretala se između 3,8 i 4,3 posto, no porast cijena prehrane predstavlja ozbiljan problem za građane i umirovljenike – rekao je Jović, dodajući da je osjećaj građana kako se cijene mijenjaju gotovo na dnevnoj bazi utemeljen na stvarnim kretanjima na tržištu.
