Blagdanska košarica penje se do 2600 kuna

Bakalar, janjetina, odojak, jaja i purica najviše su poskupjeli u odnosu na 2018., kada su Nezavisni hrvatski sindikati posljednji put računali blagdansku košaricu, a ovogodišnja košarica kreće se od 680 do 2600 kuna, rekao je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

– To su osnovne stvari koje se nađu na blagdanskom stolu, dok će još uvijek kontrolirana cijena miješanog mljevenog mesa pomoći onima koji si žele priuštiti sarmu ili svinjski vrat s kostima i svinjske lopatice, koje se također mogu naći po kontroliranim cijenama, rekao je Sever na konferenciji za novinare.

Cijena najbogatije košarice iznosi 2602 kuna i sadrži bakalar, purana ili janjetinu, sarmu, razne vrste salata i kolače s kvalitetnim sastojcima poput badema ili oraha.

– Ta je košarica jedina potpuno u duhu tradicije, sadrži sve što bi se tradicionalno blagovalo u obitelji s normalnim primanjima. Nažalost, u Hrvatskoj si je može priuštiti vrlo uski krug ljudi, kaže Sever.

Srednja košarica, koja se sastoji od jeftinijih vrta ribe i mesa, košta 1153 kuna, dok je cijena najskromnije košarice 680 kuna. U najjeftinijoj košarici nema mjesta za niz priloga koji se inače nađu na blagdanskom stolu, a u njoj su namirnice koje su kupljene po akcijskim ili kontroliranim cijenama, kao što je to slučaj s mlijekom, brašnom ili piletinom, dodaje Sever.

Veliki udar na kućanstva s prihodima nižim od prosjeka

Sve tri košarice računate su s količinama potrebnima za tročlanu obitelj, uz pretpostavku da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru i da će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan Sv. Stjepana. Uz to, cijene ne uključuju kupovinu darova i božićnih jelki, već samo prehrambenih artikala.

– Cijene hrane kod nas su na razini 96 posto od cijena hrane u EU, dok su plaće tek na 33 posto u odnosu na europske. Cijene hrane u Hrvatskoj veće su za 19,2 posto, što je više od rasta inflacije koja mjesečno iznosi 13,5 posto, kaže Sever.

S druge strane, rast plaća, posebice u privatnom sektoru, ni približno ne doseže 15 posto, kako je ustvrdila glavna direktorica HUP-a Irena Weber na posljednjoj sjednici Gospodarsko socijalnog vijeća.

– To je točno jedino kod osoba na menadžerskim pozicijama. Ali je zato rasla dobit od koje se očekuje isplata dividende, koja u pravilu završava negdje vani ili u džepovima najkrupnijih dioničara, rekao je.

Trošak blagdana izuzetno je velik udar na kućanstva kojima je prihod niži od prosjeka, to su u prvom redu staračka i samačka kućanstva te kućanstva s puno djece, koja za hranu moraju izdvojiti između 40 i 50 posto mjesečnog proračuna, ističe Sever.

– Trebamo se prisjetiti da Božić nije blagdan raskoši, pa se od nas ne bi trebalo očekivati razbacivanje, iako se velik broj građana ni nema čime razbacivati, poručio je predsjednik NHS-a.