Barbara Knežević; Ne želim biti politička lutka, već glas građana

Knežević je otvoreno govorila o ključnim izazovima s kojima se županija suočava – od prometne povezanosti i gospodarskog razvoja, do problema u zdravstvu, obrazovanju i stanju u ruralnim sredinama. Poseban naglasak stavila je na transparentno upravljanje i aktivno uključivanje građana u procese odlučivanja.

U emisiji je najavila konkretne mjere za poboljšanje svakodnevnog života građana, ali i podijelila osobne motive za politički angažman. Nije izostala ni doza opuštenosti – Barbara Knežević je otkrila i što je privatno pokreće, inspirira i kako provodi svoje slobodno vrijeme.

Nismo se se htjeli prodati za neke fotelje

Najprije je govorila o motivima kandidature.

– Osam godina sam u lokalnoj politici, krenula sam prije osam godina u gradsko vijeće Zaprešića i na malom vidiš kako to funkcionira u velikom. Meni se baš nije dopalo kako to funkcionira. No, vidjela sam da neke stvari, makar i kroz oporbu mogu promijeniti. Naredne četiri godine bila sam kandidatkinja za gradonačelnicu Zaprešića, prilično dobar uspjeh sam ostvarila, ušla sam u drugi krug. No, većinu nisu uspjeli složiti, SDP nas je prešišao pa otišao s HDZ-om, kažu da im je bolje tako – kaže Knežević.

Dodaje da je bila vijećnica i u županijskoj skupštini.  – Nismo se se htjeli prodati za neke fotelje, a tamo ima tih fotelja koliko ti srce želi. Nas to nije zanimalo, govorim nas jer smo bili ekipa od pet nezavisnih vijećnika, nas su zanimali konkretni projekti i da se neke stvari rade kako trebaju. Tu smo imali nešto manje uspjeha nego u gradu – rekla je.

Glavni prioritet je postaviti županiju na noge

Knežević navodi da je kandidatura za županicu neki prirodan slijed događaja, a potom se osvrnula i na to što bi joj bili prioriteti.

– Glavni prioritet je postaviti županiju na noge, zadržati za početak onaj status koji je, a onda ga unaprjeđivati. Svi kažu da se Zagrebačka županija povećava, dolaze ljudi, županija mladih, ali tome nije tako – rekla je.

Ističe da je u županiji pao broj stanovnika te da je potrebno zadržati one koji su ostali tamo.

– Kako? Meni su briga za zdravstvo, ceste, poduzetništvo samo sredstva kojima ću ostvariti taj cilj jer županija stagnira zadnjih četiri godine. Vremena se mijenjaju, stvari napreduju, ako izgubimo četiri godine stagnirajući, mi ćemo kasniti debelo – kaže.

– Županijska skupština je imala 47 skupštinara, a nakon popisa ima 41, znači pali smo ispod 300.000 stanovnika. Nešto je prirodni odljev, nešto je manjak novorođene djece, a nešto je odseljavanje – dodaje Knežević.

Gradovi su prepušteni sami sebi

Govorila je i o tome kako bi unaprijedila prometnu povezanost u županiji.

– Između gradova nema neke povezanosti, gradovi su prepušteni sami sebi, većina gradova već rade na nekim samostalnim rješenjima, ali samo za svoje područje. Zaprešić ima relativno dobru povezanost sa Zagrebom, imamo prigradski vlak, ZET-ov autobus. No, taj vlak kasni po sat ili dva, renovacija pruge, nikad ne znaš kad ćeš i hoćeš li stići, a promet vozilima je katastrofa. Sat vremena uredno u koloni, tamo i natrag – kaže.

Osvrnula se i na tvrtku Integrirani promet Zagreba, navodeći da ona ništa ne poduzima jer nema dogovora.

– Zadnji natječaj je bio 2022., da skeniraju stanje što ljudima treba da razrade neku mrežu, ali je on poništen jer nisu dobili zeleno svjetlo od svojih osnivača da krenu s tim planom onako kako su osmislili i u rokovima u kojima su osmislili i piše izrijekom zbog neslaganja osnivača. Sad je to status quo. Najviše je do Zagreba, oni imaju većinu. Treba vidjeti gdje je zapelo i kako to riješiti – rekla je Knežević.

Izazova je cijelo more

Knežević je govorila i o tome što vidi kao najveće izazove Zagrebačke županije.

– Najveći je promet, zdravstvo gdje imamo nedostatak kadra i te nekakve naše udaljenije općine koje i da imaju sve u Domu zdravlja, ti ljudi ne mogu doći do svoje usluge, Hitna pomoć nam je problem, a to se vrlo lako riješi. U Zaprešiću se već dugo borim da liječnici koji rade u Domu zdravlja Zaprešića dobiju pravo na besplatno parkiranje, oni plaćaju parkiranje, a ne mogu dobiti povlaštenu cijenu jer ne žive u Zaprešiću nego dođu od nekuda raditi tu – kaže Knežević.

Navodi da su to prioritetne stvari, a izazova je, kako kaže, cijelo more.

– Sve što sam dosad nabrojala je povezano – da bi se čovjek negdje doselio, moraš mu osigurati infrastrukturu. Veliki dio te infrastrukture osiguravaju jedinice lokalne samouprave, dakle gradovi i općine, ali županija je tu važna da ih potakne i da im pomogne, a to može samo suradnjom, obilaskom terena – kaže.

Ruralne sredine su neviđeno bogatstvo

Govorila je i o svojoj viziji razvoja ruralnih sredina.

– Ja ih obožavam, stvarno, valjda jer mi mama potječe iz jedne takve sredine, tamo kad dođeš osjetiš taj mir. Naše ruralne sredine su svaka zasebna i svaka ima nešto u čemu je posebna, što nam malo otežava rad s aspekta birokracije, ali ti je bogatstvo neviđeno. U Jastrebarskom i okolici – vinograda koliko ti srce želi, u Zaprešiću i okolici i Samoboru – kulturnih dobara, zaštićenih područja prirode, šuma… Sve se to može iskoristiti, ali onako kako tom kraju treba. U tom što je njima super, potaknuti i razviti još više – rekla je Knežević.

Knežević je komentirala i kako bi radila na tome da privuče investitore.

– U Zagrebačkoj županiji imamo razvojnu agenciju i poduzetnički centar, koji svoj posao rade ali u okvirima onog što im se zada. Njih treba pustiti da rade, to su mladi i voljni ljudi, imaju znanje i ideje, treba ih pustiti da razviju programe i onda ih treba u tome podupirati. Treba zajedno raditi – rekla je.

– Mali i srednji poduzetnici imaju više problema s državom nego sa Zagrebačkom županijom, tu su nameti svakakvi, ovakav papir, onakav… Što se tiče same županije poduzetnike trebamo osnažiti, trebamo ih i povezati, zato sam i spomenula poduzetnički centar koji ima još niz drugih aktivnosti koje može raditi. Imamo ne samo poduzetnike, nego i poljoprivrednike, i stočare, njih sve taj centar treba okupljati, promovirati, davati im informacije o svim natječajima, ne samo u Zagrebačkoj županiji. Jedan poduzetnik koji radi svoj posao, pa ne stigne on sjesti i guglati gdje je koji natječaj. Treba mu jedna platforma gdje će sve vidjeti, što može, kada, što se treba napraviti i koliko se može dobiti – nastavila je Knežević.

Velik dio škola je već izgrađen, ali treba im povećati kapacitete

Govorila je i o tome kako bi ispunila potrebe onih koji se doseljavaju u županiju, osobito kad je riječ o infrastrukturalnim zahtjevima.

– Velik dio škola je već izgrađen, ali treba im povećati kapacitete. Ove škole koje su ranije izgrađene, starije, njih treba modernizirati, imamo škola gdje nema ni kuhinje, imaju i djecu s posebnim potrebama pa jedu svakako i svakakve načine. Za to županija ima novaca, županija ima jako velik proračun, samo ga treba pravilno rasporediti. To treba urediti, renovirati. Sredstava ima – naglašava.

Govoreći o zelenim politikama i održivom razvoju, Knežević kaže:  – Da vas iznenadim? I za to imamo tvrtke – Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. Imamo i ustanovu Zeleni prsten, baš za upravljanje zelenim, zaštićenim područjima – kaže.

Navodi da se dio toga može i komercijalizirati, ali ne pod svaku cijenu.  – Mora se ipak održati tradicija, stvari koje su nam bliske moramo brendirati, a ne raditi bedake sami od sebe. Ali, zelene politike, da, to je važno županiji i zbog ušteda, idemo u energetsku obnovu škola, domova zdravlja, solare, i to su značajne uštede – rekla je.

Zaštita okoliša u nadležnosti je gradova i općina

Osvrnula se i na problem divljih deponija.

– Nažalost, zaštita okoliša Zagrebačke županije nije u nadležnosti same županije nego jedinica lokalnih samouprava, gradova i općina, oni imaju komunalne redare, svoje propise o komunalnom redu, imaju svoje komunalne tvrtke koje to saniraju. Županija tu stvarno nije faktor… – objašnjava.

– Kao za promet, slična je situacija bila i za taj Centar za gospodarenje otpadom, također su Zagreb i Zagrebačka županija razgovarali, pregovarali, kako to riješiti zajednički. Mi smo pitali župana o tome, rečeno je da Zagreb kreće s postavkom ‘mi smo jači, imamo više novaca i mi ćemo određivati’, a Zagrebačka županija se postavila s postavkom ‘da, ali mi proizvodimo puno manje otpada’ i onda su se tu negdje clashali i to je stalo – rekla je Knežević, dodajući da nitko po tom pitanju trenutačno ne radi u županiji i svi se prave da će se to samo od sebe riješiti.

– Ne znam gdje je to točno zapelo… Ide mi na živce kad nekog nešto pitaš pa ti onda odgovara ‘pa nismo, pa čekamo’ – recite konkretno gdje je zapelo, možda svi možemo pomoći. Svi imamo zajednički interes – pomoći županiji da raste i napreduje – navela je.

Nisam klasični foteljaški političar

Na pitanje koje svoje osobine smatra najvećim prednostima, Knežević kaže: – Nisam klasični foteljaški političar, ja baš i ne volim puno sjediti u foteljama, ja volim biti na terenu, volim pričati s ljudima, ja sam društvena, uvijek tražim rješenja. Pozicije i fotelje me ne zanimaju, ja pritom ostajem. Napraviti nešto za županije, ako nema sluha s druge strane, ja ne mogu s njima raditi, a ako ima mogu svakim raditi – rekla je.

Govoreći o tome na što je posebno ponosna i što smatra uspjehom, rekla je:  – Imali smo u Zaprešiću ružnu situaciju, smrt jednog mladića gdje je trebalo hitno reagirati i tražiti dodatni tim Hitne pomoći. Skupila se grupa građana koji su predvodili cijelu priču, no jedna gospođa iz SDP-a i ja koja sam tada bila u Domovinskom pokretu, mi smo skupile svoje glave, ona je vrhunski stručnjak za tehnologiju, ja za pravo i sačinili smo jedan dokument, otišle na sastanak, tad smo se skrivale od kamera jer bi to ispalo nepotrebno jer je građanima trebala pomoć. Kad smo tamo ušli, dočekalo nas je pet-šest ljudi u crnom, ne može ovo i ono, na kraju je ispalo da sve može i to mi je jako drago – kaže Knežević.

Nisam ni u jednoj stranci

Napustila je Domovinski pokret, a sada je nezavisna kandidatkinja.  – Nisam ni u jednoj stranci. Sve stranke koje me podržavaju, ja te ljude poznajem, to su mi dobri i kvalitetni ljudi. Ali, ne želim si dopustiti da moram glumiti nekakvu lutkicu i nešto glumatati. Ne. Sad da ću se stranački tako lako vezati, neću još uvijek – rekla je.

Na kraju je otkrila i kako voli provoditi svoje slobodno vrijeme.

– Glavni sam tajnik Hrvatskog konjičkog saveza, to volontiram i to me raduje. Odem malo prošetati, s djecom, unucima, baka sam, to mi je najbolje – rekla je za kraj Knežević.