Austrijski model u Zagrebu: Što Beč radi bolje od nas – a gdje smo mi ispred njih

Zagreb je ovoga tjedna bio domaćin dvodnevne konferencije Dani znanosti Grada Beča, na kojoj su predstavnici Beča, Zagreba i partnerskih gradova razmijenili iskustva o održivom urbanom razvoju, priuštivom stanovanju, prometnim politikama i primjeni umjetne inteligencije u gradskim sustavima.

Konferencija je poslužila kao istraživačka i razvojna platforma za gradsku upravu, komunalna poduzeća i akademsku zajednicu dvaju gradova, s naglaskom na konkretne politike koje su ključne za velike europske metropole – od upravljanja otpadom i prometa, do klimatskih ciljeva i digitalnih rješenja.

Dugogodišnja povezanost

Nakon prvog dana održan je svečani prijem u palači Dverce, gdje je sudionike pozdravio gradonačelnik Tomislav Tomašević. Naglasio je dugogodišnju povezanost dvaju gradova.

– Zajednička povijest Beča i Zagreba je duga i vidljiva na svakom koraku, u arhitekturi, urbanizmu, pa i u pravnim okvirima. Grad Zagreb može mnogo naučiti od Beča, osobito u području zelene tranzicije i modela društvenog stanovanja – rekao je Tomašević.

Zagreb i Beč formalno surađuju četvrt stoljeća, temeljem Ugovora o prijateljstvu i suradnji, a konferencija se svake godine održava u jednom od partnerskih gradova. Dosad su je ugostili Sarajevo, Krakov, Prag i Berlin.

Drugi dan otvorio je zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet. U pozdravnom govoru podsjetio je da je Zagreb nedavno dobio Oznaku EU misije za klimatski neutralan i pametan grad, kao i da je donesen Program ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama do 2028.

– To nije samo slovo na papiru, već dokument koji nas obvezuje da u skladu s njim planiramo proračun i sve aktivnosti. Ulaganja u nove stanove radi povećanja priuštivosti, električne autobuse, javne bicikle i pametne prometne sustave dio su šire strategije za održivu budućnost – poručio je Korlaet.

Upravljanje otpadom

Sudionike je posebno zanimala tema upravljanja otpadom, pitanje koje u Zagrebu i dalje izaziva javne rasprave. Voditelj Međunarodnog ureda Grada Beča u Zagrebu, Domagoj Mičić, objasnio je da se bečka praksa često svodi samo na poznatu spalionicu Spittelau, iako je riječ o tek završnom koraku šire piramide gospodarenja otpadom.

– Potrebno je demistificirati obradu otpada. U Beču postoje brojne spalionice, u gradu i na njegovim rubnim područjima, ali spaljivanje je tek posljednja faza. Sve počinje sprječavanjem otpada i odvajanjem, a tek na kraju spaljivanjem – naglasio je Mičić.

Uz temu otpada, veliko zanimanje izazvao je javni prijevoz i prometna regulacija. Denis Šakić, zastupnik u Skupštini pokrajine i Grada Beča, izdvojio je izazove smirivanja prometa u povijesnoj jezgri.

– To je najvažnija trenutačna tema. Beč želi biti klimatski grad primjer i do 2040. postići klimatsku neutralnost. Zato je važno ostvarivati etapne ciljeve i uvjeren sam da idemo pravim koracima – kaže Šakić.

Zagreb kao primjer?

Zagreb je pak predstavljen kao primjer u nadzoru parkirnih mjesta i razvoju javnog biciklističkog sustava. Šakić je priznao da ga zagrebački BAJS osobito zanima.

– Rado bih isprobao zagrebačke bicikle. Ako ostane vremena, iskoristit ću priliku – dodaje.

U stručnom dijelu razrađene su tri glavne cjeline: poticanje inovacija u suradnji sveučilišta i gospodarstva, uloga akademske zajednice u sprečavanju i ublažavanju posljedica katastrofa i prirodnih nepogoda, te korištenje umjetne inteligencije u planiranju grada, prometu i upravljanju resursima. Završni dio programa bio je posvećen priuštivom stanovanju i modelima subvencionirane gradnje.

Dani znanosti Grada Beča tako su poslužili kao opipljiv primjer međunarodne suradnje koja se oslanja na konkretna rješenja, terenske primjere i razmjenu iskustava, a zaključci konferencije trebali bi biti izrađeni u obliku preporuka tijekom sljedećih mjeseci.