Bitka za Zagreb

Analitičar: Onaj tko stvarno želi voditi i nuditi alternativnu politiku trenutnoj administraciji mora to raditi iz Gradske skupštine

Izbori za gradonačelnika Grada Zagreba dolaze na red nakon izbora za Europski parlament, izbora za Hrvatski sabor i predsjedničkih izbora. Tim izborima završava ci(r)k(l)us od godinu dana slanja političkih poruka, obećanja i svakojakih rješenja za probleme građana. Gradonačelnika Grada Zagreba, gradonačelnike, župane i općinske načelnike, ako ne bude nikakvih promjena, trebali bi birati, prema dosadašnjoj praksi, treću nedjelju u svibnju, odnosno, 18. svibnja 2025. godine na mandat od četiri godine.
Zagreb: Pogled na stadion u Kranjčevićevoj ulici Sanjin Strukic/PIXSELL

HDZ je prema najnovijem istraživanju Crodemoskop o stavovima birača i dalje prvi izbori građana, s podrškom od 30,7 posto. Druga snaga ostaje SDP s 25,9 posto podrške birača, dok je na trećem mjestu Možemo s izbornom podrškom od 10,3 posto. Četvrta po redu snaga trenutno je prema Crodemoskopu RTL-a Domovinski pokret koji bi dobio 7,1 posto glasova, da su izbori ovoga mjeseca, dok bi Most uživao potporu od 6,6 posto.

Međutim, još dvije stranke imaju nešto veću potporu birača – Fokus (1,4 posto) i IDS (1,3), dok je neodlučnih 10,4 posto.

Sve stranke odgađaju javno govoriti o imenima kandidata

Ako uzmemo u obzir takav rejting stranaka bilo je za očekivati da će imena kandidata za zagrebačkog gradonačelnika, kako je to volio govoriti pokojni gradonačelnik Milan Bandić, treću najvažniju funkciju u Republici Hrvatskoj, već biti poznata, no nažalost to nije tako. Većina stranačkih dužnosnika odluku o kandidatima ostavila je za poslije ljeta, odnosno neki spominju čak i poslije izbora za Predsjednika Hrvatske koji bi se trebali održati u prosincu, odnosno ako bude drugog kruga izbora u siječnju 2025. godine. I dok ta logika, da se kampanja ne vodi u isto vrijeme ima za manja mjesta i gradove, za Grad Zagreb u kojem živi skoro jedna trećina građana Hrvatske to nije slučaj.

Međutim, prema trenutnim nagađanjima, sve stranke imaju čovjeka, a neke i više njih, s kojima namjeravaju izazvati Tomislava Tomaševića. HDZ-ov kandidat mogao bi biti Mislav Herman, SDP ima čak tri imena s kojima kalkulira, a to su Joško Klisović, Branko Kolarić i Renato Petek, dok bi Domovinski pokret mogao kandidirati Slavena Dobrovića. Most je na proteklim izborima kandidirao Zvonimira Troskota, međutim, postoje naznake da bi kandidaturu opet mogli povjeriti Marku Sladoljevu.

HDZ sad ima bitno lakšu poziciju nego što je imao u ranijim izbornim ciklusima

U prvom tekstu govorit ćemo o kandidatima HDZ-a i SDP-a, kao kandidatima najvećih zagrebačkih političkih organizacija.

Politički analitičar Davor Gjenero ističe kako je jako važno da stranke profiliraju svoje stranke na vrijeme. Pogotovo u Zagrebu. Dodaje da stranke u Hrvatskoj često u kampanju zapravo ulaze samo s nekim prividom, a ne ulazi se s pripremljenim paketom javnih politika koje misle provoditi kad osvoje vlast te da se ne stvaraju ozbiljni konzistentni timovi za preuzimanje vlasti.

– Dakle, ako se u svibnju iduće godine smatra da su izbori za gradonačelnika kompetitivni, ako je doista pozicija gradonačelnika na raspolaganju, onda bi sve ozbiljne političke stranke, dakle u ovom slučaju, prije svega HDZ i SDP kao izazivači Možemo, morali imati i razrađenu kandidaturu osobe koja će voditi stranku na izborima, ali i zapravo nekakav temelj budućeg tima i temelj politika koje bi htjeli provoditi, objašnjava naš sugovornik i dodaje da se u protivnom dogodi to da u prvih godinu dana mandata, nakon eventualne smjene vlasti, izgubi i ode ni u što.

Također, smatra kako vladajući Možemo ima najlakšu poziciju. – Oni već izlaze s istim kandidatom i istim timom koji sad vodi Zagreb, kaže Gjenero.

Smatra i kako HDZ sad ima bitno lakšu poziciju nego što je imao u ranijim izbornim ciklusima.

– Nakon dugo vremena profilirao se čovjek koji duže vrijeme vodi gradsku organizaciju. U sustavu parlamentarne vlade, kao što je to običaj na nacionalnoj razini gdje je logično je da se šef stranke na nacionalnoj razini ujedno kandidira za premijera, tako je logično u gradu da šef gradske stranačke organizacije bude kandidat za gradonačelnika. U HDZ-u se nekoliko ciklusa nisu držali tog načela i to im se nije pokazalo dobrim, sad konačnu imaju Mislava Hermana koji je duže na toj poziciji i koji se profilirao u Gradskoj skupštini kao kritičar aktualne administracije, smatra politički analitičar.

Naglasio je da onaj tko stvarno želi voditi i nuditi alternativnu politiku trenutnoj administraciji mora to raditi iz Gradske skupštine jer je to prostor u kojem na kojem se artikuliraju javne politike.

– Tako mi se čini da je Herman u dobroj ishodišnoj poziciji. On sada mora početi ozbiljno raditi ako će biti stranački kandidati, i ako ove unutarstranačke izbore preživi na poziciji šefa gradske organizacije, a čini se da li hoće, u tom slučaju on mora početi promovirati, predstavljati, zagovarati javne politike koje bi provodio kao gradonačelnik, kaže politički analitičar.

Ne vidim kako bi SDP mogao biti stvarno izazivač Tomaševiću i stranci Možemo

Što se tiče SDP-ovih kandidata Gjenero smatra kako dva od tri imena nemaju previše manevarskog prostora za ozbiljnu afirmaciju.

Joško Klisović s pozicije predsjednika Gradske skupštine nema ishodišni položaj koji mu omogućuje kandidaturu za gradonačelnika. Jedna je stvar da Klisović nije tip koji bi mogao biti gradonačelnik. On je čovjek koji se cijeli život bavio protokolom i diplomacijom, on nije čovjek koji ima operativnih iskustava, kao ni iskustava u kreiranju javnih politika- Ono što je radio u Ministarstvu vanjskih poslova kao pomoćnik ministra, navodno za ekonomsku diplomaciju,nije to što bi ga afirmiralo kao upravljača, a s druge strane, ni kao mlađi partner u trenutnoj administraciji ne može kritizirati poteze aktualne vlasti, odnosno ne može nuditi svoje političke alternative, smatra Gjenero.

Politički analitičar smatra kako je u sličnoj poziciji i v.d. predsjednik zagrebačkog SDP-a Branko Kolarić koji je, smatra Gjenero, kao i Klisović pristojan čovjek, ali je kao i Klisović, namještenik ove gradske vlasti, ističe.

– Kolarić je direktor Zavoda za javno zdravlje koji je dio gradske administracije i on jednostavno ne može imati odmak prema gradskoj administraciji. Ne mislim da on može biti valjani kandidat za gradonačelnika, jer u tom slučaju dolazi u pitanje zapravo lojalnost prema timu čiji je uposlenik je bio četiri godine. Ne vidim da je to moguće, smatra naš sugovornik.

Smatra i kako je treći kandidat Renato Petek jedini koji bi od njih mogao biti kandidat za gradonačelnika po svojoj poziciji, jer je čovjek koji je u permanentnom sukobu s gradskom vlašću.

– Ali je pitanje do koje mjere je on utjecajan unutar stranke i veliko je pitanje ima li on sposobnosti artikulirati alternativne javne politike i može li on uz pomoć stranke kojoj formalno pripada formirati alternativnijih politički tim, naglašava Gjenero.

Dodaje da ne vidi da bi SDP mogao u ovom stanju u kakvom je trenutno u Zagrebu, biti stvarno izazivač Tomaševiću i stranci Možemo.

– I po rezultatima izbora u Zagrebu smo vidjeli da je izgubio lidersku poziciju u Zagrebu i da ovaj njegov utjecaj u gradu prilično slab. Nije više tako dramatično slab kao što je bio pred nekoliko godina kad su bili decimirani na izborima za Gradsku skupštinu, samim time što se dio glasača koji su tada glasali za Možemo, a tradicionalno su SDP-ovi glasači počeo vraćat SDP-u. Međutim, činjenice da je SDP u Zagrebu u trenutno nije kondiciji da bude politička alternativa koja može okupiti većinu nit mi se čini da u tih manje od godinu dana, koliko nam je ostalo do izbora to može postići, rekao je za kraj Davor Gjenero.

Grad Zagreb
Politika