Ako blagdan pada za vikend, ne radi se idući radni dan. Je li Hrvatska spremna za ovakav potez?
Saborske zastupnike kojima uskoro završava ljetni odmor već čekaju brojne točke za raspravu, a među njima je i prijedlog Katarine Peović (RF) po kojem bi svi blagdani i praznici bili i neradni dani, na način da bi se, ako padnu u subotu ili nedjelju, prebacili na prvi radni dan.
Ovaj prijedlog omogućava da se, kao u nekim zemljama EU, ali i onima izvan nje, uvede da se neradni dan prebacuje na prvi radni dan u idućem radnom tjednu ili na više dana, navodi Peović u izmjenama koje je predložila u Zakonu o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Ističe i kako su blagdani i praznici dani odmora za radnike, stoga im treba omogućiti da na te dane ne rade.
Dodatan poticaj za svoj prijedlog našla je i u činjenici da ove godine velik broj blagdana i praznika pada na vikend, uključujući već prošle 1. svibnja (subota), Veliku Gospu (nedjelja) ali i nadolazeće Božić (subota) te blagdan Svetog Stjepana (nedjelja).
Zastupnica argumentira i kako više od 85 zemalja ima “regulacijske regulative” za javne praznike i blagdane koji kalendarski padaju u nedjelju. U Velikoj Britaniji i Sjedinjenim Državama, kada praznici padaju za vikend, neradni dan se prebacuje na prvi idući radni dan, tako je i u nekim zemljama bivše SFRJ. I Srbija, primjerice, ima takvu praksu, “nešto slično” imaju Italija i Španjolska, a o kompenzaciji praznika koji padaju na vikend, razmišlja i Njemačka.
Ta se praksa naziva i „ponedjeljizacija“, jer se praznik ili blagdan koji pada u subotu ili nedjelju, prebacuje na ponedjeljak, u nekim slučajevima i na utorak, objašnjava Peović koja navodi i da za provođenje njenog prijedloga ne treba osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu.
