Hrvati masovno traže sredstva za dizala i pročelja, država zasad nema dovoljno novca za sve. Bačić poručuje: Preostali dio ćemo osigurati sljedeće godine

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u petak je izvijestio da je na javne pozive za ugradnju dizala i uređenje pročelja zgrada ukupno pristiglo 596 prijava, od čega se 480 odnosi na dizala, a 116 na uređenje pročelja.

Za ugradnju dizala najviše je prijava stiglo iz Zagreba, njih 236. Slijede gradovi Split sa 76 i Rijeka s 26 prijava. 21 prijava stigla je iz Pule, 14 iz Karlovca, po 13 iz Velike Gorice i Vinkovaca te po 12 iz Osijeka i Slavonskog Broda.

Prosječan trošak ugradnje jednog dizala je gotovo 115 tisuća eura, a država je za ovu godinu osigurala 2 milijuna eura i u prihvatljivim troškovima ugradnje sudjeluje s 33 posto. Da bi se prijava uopće razmatrala uvjeti su da fizičke osobe imaju više od 50 posto suvlasničkih dijelova zgrade, da ona ima najmanje tri kata ili manje ako u njoj stanuje osoba s invaliditetom, da je izrađen glavni projekt ugradnje dizala, da postoji suglasnost natpolovične većine suvlasnika, da imaju osiguran novac prema svom udjelu u sufinanciranju, a prednost će imati one jedinice lokalne samouprave koje su osigurale novac za sufinanciranje.

Tako primjerice gradovi Zagreb, Slavonski Brod i Pula sudjeluju u troškovima ugradnje dizala s 50 posto ukupnog troška, Split s 40 posto, dok su neki drugi gradovi bili spremni sufinancirati trećinu troškova.

Program uređenja pročelja

Za uređenje pročelja stiglo je 116 prijava, od kojih samo iz Zagreba njih 87. Iz drugih gradova znatno je manje prijava. Tako ih je iz Osijeka i Karlovca pristiglo 6, a primjerice iz Belišća stigla je samo jedna prijava.

Prosječan trošak uređenja jednog pročelja iznosi gotovo 269 tisuća eura, a država je za ovu godinu osigurala 3 milijuna eura. Za razliku od ugradnje dizala, ovdje je učešće lokalnih jedinica u sufinanciranju obavezno i to s jednom trećinom, a s po toliko sudjeluju i država i suvlasnici. Uređenje pročelja odnosi se samo na zgrade koje su zaštićeno pojedinačno kulturno dobro ili se nalaze unutar kulturno-povijesnih cjelina.

– Kod oba poziva nema najbržeg prsta, nego će se vrednovati svaka pojedinačna prijava. Ono što smo najavili samim zakonom, a i programom, da će se svake godine objavljivati ti javni pozivi, poručio je Bačić. Što se tiče ovogodišnjih javnih poziva, rješenja o dodjeli sredstava trebala bi se donijeti do kraja ove godine.

Odaziv iznad očekivanja

Javni pozivi i za ugradnju dizala i uređenje pročelja nadmašili su očekivanja Ministarstva, koje je za oba poziva osiguralo 5 milijuna eura. Da bi se realizirale sve valjane prijave potrebno je osigurati još 22 milijuna eura, rekao je ministar.

– Mi smo već u Ministarstvu započeli proceduru da se tijekom rebalansa proračuna osiguraju još određena sredstva u skladu s mogućnostima našeg Ministarstva, a onda ćemo preostali dio sredstava osigurati iduće godine, istaknuo je ministar.

Energetska obnova zgrada javnog sektora

Za energetsku obnovu javnih zgrada ukupno je osigurano 106 milijuna eura, a za javni poziv koji je trajao gotovo 6 mjeseci stigla su 432 projektna prijedloga. Svrha javnog poziva za zgrade tijela državne uprave i lokalne samouprave, javnih ustanova, udruga i vjerskih zajednica je ušteda godišnje toplinske energije za grijanje za najmanje 50 posto, primarne energije za najmanje 30 posto i smanjenje emisije stakleničkih plinova.

I tu je interes bio veći od očekivanog, pa je za 432 projekta potrebno 531,5 milijuna eura, a osigurano je 106 milijuna.

Izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom

U Zakonu koji je donijet 2023. mijenja se jedan članak i to 12. koji se odnosi na način financiranja obnove. Dosad su jedinice lokalne samouprave sredstva mogle umjesto namjenskog trošenja 6 posto sredstava poreza na dohodak umjesto na školstvo, zdravstvo, vatrogastvo, socijalu itd., trošiti na obnovu, a taj trošak bi im se nadoknadio iz državnog proračuna, pojasnio je ministar.

– S obzirom na to da će cjelokupna obnova zgrada javnog sektora biti gotova do kraja ove godine, što znači da će jedinice lokalne samouprave na te zgrade javnog sektora gotovo zaustaviti financiranje, jer su prijavljene zgrade i obnovljene, ocijenili smo da nema potrebe više iz državnog proračuna kompenzirati sredstva koja su potrebna za obnovu tih zgrada, istaknuo je Bačić.

Ta se mjera ukida s 31.12. 2026., a još će određeno vrijeme vrijediti nakon tog datuma za područja na kojima je proglašena katastrofa što se odnosi na Zagrebačku, Karlovačku i osobito Sisačko-moslavačku županiju. Izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom stupit će na snagu 1. siječnja 2027. godine.

Ministar Bačić predstavio je i Nacrt dokumenta “Arhitektonske politike RH” za iduće sedmogodišnje razdoblje koje ide u javno savjetovanje. Dokument ima za cilj na nacionalnoj razini povezati različite sektore, postaviti kriterije kvalitete i osigurati da ulaganja, a posebno javna, stvaraju dugoročnu vrijednost za stanovništvo, okoliš i prostor u najširem smislu, prenosi N1.