Dan mađarske poezije: Kulturni most između Hrvatske i Mađarske
Dan mađarske poezije ustanovljen je kako bi se odala počast Attili Józsefu, jednom od najznačajnijih mađarskih pjesnika, čiji je opus ostavio dubok trag u europskoj književnosti. Ovaj se dan u Mađarskoj tradicionalno obilježava različitim kulturnim događanjima posvećenima poeziji, a njegov značaj prepoznat je i u Hrvatskoj.
– Danas je Dan mađarske poezije, 11. travnja. To je rođendan Attile Józsefa i zato su taj dan imenovali. On je jedan sjajan pjesnik i od toga se brojimo, taj dan baš slavimo poeziju u Mađarskoj – istaknula je dr. Anna Erzsébet Mladenovics.
Mađarska poezija dostupna hrvatskoj publici
Unatoč jezičnim razlikama, mađarska je poezija dobro zastupljena u Hrvatskoj zahvaljujući radu prevoditelja koji su brojna djela približili hrvatskim čitateljima.
– Iskreno moram reći kako smo susjedna zemlja i kako jeste da naš jezik je totalno drugačiji od vašeg. Imamo predivne prevoditelje, moram spomenuti Leu Kovač ili Kseniju Detoni i stvarno su dosta pjesnika prevedena na hrvatski jezik – naglasila je Mladenovics, dodajući kako je nedavno predstavljena i jedna zbirka pjesama koja je izazvala velik interes publike.
– Nedavno smo u institutu predstavili jednu zbirku pjesama i stvarno je bio veliki odaziv i ljudi su jako uživali u pjesmama na hrvatskom jeziku – kazala je.
Poezija i danas pronalazi svoju publiku
Iako se često smatra da je interes za poeziju u suvremenom društvu u padu, iskustva iz prakse govore suprotno. Prema riječima sugovornice, poezija i dalje ima važnu ulogu u životima ljudi.
– Nismo, ja vjerujem da nismo jer imamo puno vremena, poezija je ponekad kratka i nadahnjujuća. Kad se to čita, ljudi se osjećaju ljepše, možda dobiju neki smisao, neku inspiraciju. Tako da ja mislim da poezija uvijek ima svoje mjesto na svim policama, u knjigama i da ljudi čitaju poeziju – poručila je.
Zajednička povijest kao temelj razumijevanja
Na pitanje o izazovima prevođenja i približavanja mađarskog jezika hrvatskoj publici, Mladenovics je naglasila kako kulturne i povijesne veze između dviju zemalja olakšavaju razumijevanje književnog izraza.
– Pošto dijelimo 800 godina zajedničke povijesti, pošto smo susjedna država, ja mislim da kulturološki nismo toliko egzotični jedni drugima. Mi smo prijatelji, tu smo, susjedi smo, tako da se dobro razumijemo. Razmišljanja ljudi, pjesnika i umjetnika, osjećaji koji oni prenesu na papir, nisu nešto što bi vama trebalo biti strano – zaključila je.
Dan mađarske poezije tako i ove godine potvrđuje važnost književnosti kao mosta između kultura, podsjećajući na trajnu snagu pjesničke riječi i njezinu sposobnost povezivanja ljudi bez obzira na jezične razlike.
