Autizam u Hrvatskoj: Sustav i dalje kasni, traži se nacionalni plan i konkretna rješenja
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL Unatoč rastu svijesti i pojedinim projektima, sustav podrške osobama s autizmom u Hrvatskoj i dalje je fragmentiran, bez jasne nacionalne strategije i koordinacije ključnih resora.
U Zagrebu je u ponedjeljak održana 4. međunarodna konferencija Autizam i mentalno zdravlje, na kojoj su stručnjaci, predstavnici institucija i roditelji upozorili na dugogodišnji problem nedostatka sustavne podrške osobama iz spektra autizma.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Dario Jurišić naglasio je da međusektorska suradnja i dalje prečesto ostaje na razini načela, bez konkretnih pomaka u praksi. Podsjetio je da u Hrvatskoj živi gotovo 7000 osoba s autizmom, čija kvaliteta života uvelike ovisi o koordiniranom djelovanju sustava.
– Ključna je kontinuirana suradnja između sustava zdravstva, obrazovanja i socijalne skrbi, organizacija civilnog društva, obitelji i samih osoba s autizmom, jer samo kroz međusobno razumijevanje i razmjenu znanja možemo postići napredak – poručio je Jurišić.
Grad Zagreb, kako je istaknuo gradonačelnik Tomislav Tomašević, posljednjih godina ulaže u razvoj sustava podrške i jačanje kapaciteta ustanova. Mentalno zdravlje, rekao je, postaje jedna od ključnih društvenih tema, a osobama s poremećajem iz spektra autizma potrebno je osigurati prilagođene komunikacijske metode, dostupne usluge te podršku obitelji i zajednice.
Kao konkretne projekte izdvojio je ulaganja u Ravnicama, vrijedna oko dva milijuna eura, te planirani kompleks u Oporovcu površine 9000 četvornih metara s 48 odjela, čija realizacija slijedi nakon rješavanja urbanističkih prepreka. U sustavu odgoja i obrazovanja u Zagrebu trenutačno je obuhvaćeno oko 750 djece i mladih s autizmom.
https://youtu.be/MKzZ-Vyojs4
Problemi i u obrazovanju
Na potrebu strateškog pristupa upozorio je i tajnik Saveza udruga za autizam Hrvatske Nikola Tadić, naglasivši da se problemi i dalje rješavaju ad hoc, bez dugoročnog plana i osiguranih sredstava.
– Autizam traži rješenje koje uključuje međuresornu suradnju, jasno definirane ciljeve i osigurana financijska sredstva – rekao je Tadić, upozorivši pritom i na povećan rizik mentalnih teškoća, uključujući suicid, osobito kod osoba s autizmom bez intelektualnih teškoća.
Stručna zajednica dodatno je pojasnila da rast broja dijagnoza ne znači i porast same pojavnosti autizma. Edukacijska rehabilitatorica Natalja Vrbas-Novak istaknula je da se radi o boljoj dijagnostici, naprednijim alatima procjene i ranijem prepoznavanju simptoma, ali i upozorila da sustav podrške za odrasle osobe i dalje zaostaje.
Na probleme u obrazovanju upozorila je i roditelj Eva Pavić, naglasivši da se alternativna i augmentativna komunikacija još uvijek nedovoljno koristi u vrtićima i školama, osobito za djecu koja ne govore.
Konferencija je okupila domaće i međunarodne stručnjake, predstavnike udruga, roditelje i osobe s autizmom, a fokus ovogodišnjeg skupa stavljen je na mentalno zdravlje osoba s autizmom, osobito onih s intelektualnim teškoćama.
