Mišić o energani i otpadu: Nacrt pokazuje isplativost, odluka slijedi nakon završetka studije

Neslužbeni nacrt studije o isplativosti energane u Zagrebu pokazao je da bi takav projekt bio financijski opravdan za Grad Zagreb, no konačna politička odluka bit će donesena tek nakon dovršetka studije, rekao je u ponedjeljak predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Matej Mišić.

Tema zagrebačke energane ponovno se vratila u središte gradske politike, i to nekoliko dana prije nove sjednice Gradske skupštine. Matej Mišić rekao je na konferenciji za novinare u Staroj gradskoj vijećnici da je izrada studije isplativosti pri samom kraju te da neslužbeni nacrt pokazuje kako bi izgradnja energane bila isplativa za Grad Zagreb.

– Izrada studije isplativosti je pri kraju. Neslužbeno smo dobili nacrt same studije koji pokazuje da bi izgradnja energane bila isplativa za Grad Zagreb. Ali, pričekat ćemo dovršetak studije i onda donijeti političku odluku – rekao je Matej Mišić.

Dodao je kako je zagrebački SDP od početka zagovarao izgradnju energane, ali da je s koalicijskim partnerima iz Možemo dogovoreno da se prije politične odluke pričeka završetak studije. Time je još jednom potvrđeno da se jedno od najosjetljivijih pitanja gradske komunalne politike pokušava zatvoriti kroz dokument koji bi trebao dati financijsku i operativnu osnovu za odluku.

Resnik i pitanje što nakon Jakuševca

Na dnevnom redu sjednice koja će se održati u četvrtak nalazi se i Plan gospodarenja otpadom do 2029. godine. Jedna od njegovih ključnih točaka je novi Centar za gospodarenje otpadom u Resniku, projekt procijenjen na 155 milijuna eura, od čega bi 129 milijuna trebalo biti financirano iz fondova Europske unije.

Mišić je ustvrdio da je riječ o suvremenom postrojenju za obradu otpada koje nema veze s kritikama da Zagreb gradi novo odlagalište nalik Jakuševcu.

– Radi se o modernom postrojenju za obradu otpada gdje se otpad obrađuje u zatvorenom, i u tehnički naprednim uvjetima. Kada govorimo o kritikama na računa CGO-a, moram reći da on ne bi bio financiran od strane EU da je riječ o izgradnji novog brda kao što je to bilo na Jakuševcu – kazao je Matej Mišić.

Njegova izjava dolazi nekoliko dana nakon što je Zelena akcija podignula tužbu protiv rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, koje je za zagrebački CGO donijelo Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije. U toj udruzi poručili su da je termička oporaba, odnosno spaljivanje miješanog otpada, okolišno i klimatski štetan model zbrinjavanja otpada.

Mišić je na to odgovorio protupitanjem koje se u Zagrebu izbjegava godinama, a koje će uskoro postati neizbježno.

– Bojim se da Zelena akcije nije predstavila alternativu. Što ćemo bez CGO-a? Što ćemo 2029. kada više nećemo moći odlagati otpad na Jakuševac? – upitao je Matej Mišić.

Cibona, gradski udio i dvorana

Osim otpada, na sjednici će važna točka biti i budući status Košarkaškog kluba Cibona. Plan je da se klub iz udruge građana pretvori u sportsko dioničko društvo, a Grad Zagreb bi u tom procesu svoja postojeća potraživanja pretvorio u vlasnički udio.

– Grad Zagreb će, ako se donese odluka, svoja potraživanja od 416 tisuća eura koja ima prema Ciboni pretvoriti u vlasnički udio, koji bi bio oko šest posto – istaknuo je Matej Mišić.

Pritom je naglasio da će Dvorana Dražena Petrovića ostati u gradskom vlasništvu, dok bi Cibona imala pravo raspolaganja dvoranom 2500 sati godišnje tijekom sljedećih deset godina. Time Grad, barem prema najavljenom modelu, pokušava odvojiti pitanje sportske infrastrukture od vlasničkog restrukturiranja kluba.

Novac i za prostor oko Gredelja

Na sjednici bi se trebao naći i zaključak kojim će se osigurati 700 tisuća eura za ozelenjivanje i uređenje okoliša oko bivšeg kompleksa Gredelj. Na tom bi projektu trebala raditi gradska tvrtka Zrinjevac.

Tako će se u istom skupštinskom paketu naći energana, otpad, Cibona i prostor oko Gredelja – četiri teme koje svaka na svoj način pokazuju koliko se Zagreb više ne može skrivati iza privremenih rješenja. Kad studije završe, tužbe stignu i rokovi se približe, politika više nema luksuz govoriti u nedogled, nego mora odlučiti.