Željeznička veza Zagreba i aerodroma dogovorena, pruga prolazi kroz gotovo tri kilometra tunela

Osam godina nakon otvaranja novog putničkog terminala Zračne luke Franjo Tuđman, država i Grad Zagreb napokon su dogovorili kuda će prolaziti željeznička pruga do aerodroma, no realizacija projekta i dalje je daleko – gradnja bi, prema optimističnim procjenama, mogla započeti tek za pet godina.

Trasa dogovorena, rokovi i dalje dugi

Odluka o željezničkom povezivanju aerodroma s centrom Zagreba donesena je još 2022. godine, kada je HŽ Infrastruktura započela izradu Studije čvora Zagreb. Najsloženiji dio tog procesa odnosio se upravo na trasu pruge prema aerodromu, i to zbog prolaska kroz iznimno osjetljivo područje između civilnog i vojnog dijela Zračne luke, piše Jutarnji list.

Prve varijante predviđale su prolazak pruge ispod stajanke za borbene avione unutar vojne baze, što je Ministarstvo obrane odbilo. Na kraju je postignut kompromis: pruga ide pod zemlju, ali ne ispod stajanke, uz dodatni uvjet da se cestovni promet između starog i novog terminala izmjesti s najkritičnije točke vojne baze – nadvožnjaka koji služi kao jedini izlaz aviona prema pisti.

Od Glavnog kolodvora do Odre, pa nova pruga

Prema usvojenoj varijanti, vlakovi bi s Glavnog kolodvora prometovali postojećom prugom prema Sisku, preko kolodvora Zagreb – Klara. Odvojak prema aerodromu planiran je u blizini današnjeg stajališta Odra, gdje započinje izgradnja nove pruge duge 6,2 kilometra.

Iako relativno kratka, ta dionica tehnički je vrlo zahtjevna. Nakon odvajanja od sisačke pruge predviđena je izgradnja željezničkog nadvožnjaka Velika Mlaka, dugog 995 metara, kojim bi se premostile Zagrebačka ulica i pruga M407.

Umjetni tunel dug gotovo tri kilometra

Najzahtjevniji dio projekta slijedi nakon nadvožnjaka. Na području raskrižja Ulice Rudolfa Fizira i Avenije Ivana Pavla II. pruga se spušta pod zemlju i u tunelu nastavlja sve do putničkog terminala aerodroma. Ukupna duljina tunela iznosila bi oko 2,8 kilometara, odnosno 3,3 kilometra zajedno s tunelskom rampom.

Tunel će se graditi metodom takozvanog umjetnog tunela: iskopom s površine, nakon čega će se konstrukcija prekriti zemljom. Pruga će prolaziti na dubini od oko 12 metara, zapadno od stajanke za borbene avione, ali će dijelom ipak prolaziti ispod vojne baze.

Stajališta kod starog i novog terminala

Projektom su predviđena dva nova stajališta – kod starog i kod novog aerodromskog terminala. Putnici bi iz vlaka izlazili na etaži minus jedan, odakle bi se pješice uspinjali do putničke zgrade. Procijenjeno vrijeme putovanja od Glavnog kolodvora do aerodroma iznosilo bi oko 20 minuta.

Cesta koja danas povezuje stari i novi terminal, uključujući podvožnjak ispod vojne baze, ostaje u funkciji, dok je za potrebe Ministarstva obrane predviđen i novi cestovni pristup bazi.

Drugi kolosijek i denivelacija prijelaza

Uz izgradnju nove pruge, projekt predviđa i dogradnju drugog kolosijeka na postojećoj trasi tamo gdje on nedostaje, kako bi se osigurao nesmetan promet u oba smjera. Planirana je i denivelacija željezničko-cestovnih prijelaza Buzin te Horvatova – Mrkšina.

Sve to dio je prve faze Studije čvora Zagreb, koja uključuje i rekonstrukciju kolodvora Zagreb – Klara i Velika Gorica, izgradnju perona na stajalištu Avenija Dubrovnik te dogradnju i rekonstrukciju stajališta Buzin. Na području kolodvora Zagreb – Klara planira se i izgradnja željezničkog vijadukta preko pruge M404, čime bi se osigurao protočniji teretni promet prema zagrebačkom Ranžirnom kolodvoru.

Prvi vlak tek u sljedećem desetljeću

Nakon usvajanja trase slijedi raspisivanje natječaja za izradu idejnog i glavnog projekta. Izrada dokumentacije i ishođenje dozvola mogli bi potrajati od tri do pet godina, a tek potom bi se stekli uvjeti za odabir izvođača i početak gradnje. Sama gradnja, prema procjenama, trajala bi dodatne tri do četiri godine, što znači da željeznička veza Zagreba i aerodroma, iako napokon trasirana, ostaje projekt budućnosti.