Zagreb se nakon požara u Vjesniku suočava s prometnim slomom: Struka upozorava da je grad došao do zida

Više od 100 tisuća vozila svakodnevno prolazi podvožnjakom ispod Savske, a njegovim zatvaranjem nakon požara u neboderu Vjesnik Zagreb je ušao u najteži prometni test posljednjih desetljeća.

Prometni udar nakon požara u Vjesniku

Nakon požara u zagrebačkom neboderu Vjesnik, grad se suočio s ozbiljnim poremećajima koji su pokazali svu ranjivost prometnog sustava. Otežano kretanje istok–zapad postalo je glavni uzrok višesatnih zastoja, a privremeni prometni pravac koji je Grad najavio samo je pokušaj ublažavanja posljedica.

Prometni stručnjak Fakulteta prometnih znanosti Marko Ševrović za HRT ističe da je odluka o hitnoj izgradnji privremenog dvosmjernog prolaza bila jedina moguća.

– Podvožnjak ispod Savske jedna je od najvažnijih prometnih karika u Zagrebu. Kroz njega dnevno prolazi više od 100 tisuća vozila i takav kapacitet nemoguće je nadomjestiti bez dodatnih intervencija. Ovo je pokušaj da se maksimalno poveća protočnost između istoka i zapada, iako će ona realno biti oko dvije trećine dosadašnje – pojasnio je.

Brza reakcija, ali privremeni domet

Ševrović smatra da gradske vlasti zaslužuju priznanje zbog brze reakcije, ali naglašava da rješenje ne može biti dugoročno. Prema njegovim riječima, prioritet je morao biti osiguravanje protočnosti javnog prijevoza, osobito autobusnih linija i tramvaja, dok osobna vozila ostaju u drugom planu, ali i dalje dio ukupnog problema.

Prema njegovoj procjeni, trenutni kaos samo je razotkrio već postojeće slabosti.

– Zagreb je došao do zida. Dovoljno je da se dogodi jedan incident na ključnoj točki i dolazi do potpunog kolapsa. Problem je što kao društvo ne planiramo unaprijed, nego reagiramo tek kada se dogodi problem – upozorava.

Naglašava i da je promet sigurnosno pitanje jer blokirani koridori u kriznim situacijama onemogućuju prioritetni prolazak hitnih službi.

– U slučaju većeg incidenta, primjerice potrebe za hitnim prolaskom vozila hitne pomoći između zapadnog i istočnog dijela grada, to bi danas bilo gotovo neizvedivo. To pokazuje koliko je sustav ranjiv – navodi.

Gospodarske posljedice prometnog zastoja

Prometne gužve ne uzrokuju samo nezadovoljstvo građana nego i izravne ekonomske gubitke. Ševrović podsjeća da zbog nesreća i zagušenja Hrvatska godišnje izgubi i do četiri posto BDP-a, što predstavlja milijarde eura koje bi se mogle uštedjeti boljim prostornim planiranjem i proaktivnim upravljanjem.

Ševrović upozorava da je Zagreb postao grad u kojem se svakodnevni život sve više svodi na sate provedene u koloni.

– Došli smo do toga da više nije pitanje hoćete li stajati u koloni sat ili dva, nego koliko će vam to oduzeti od života. Dolazak na posao, povratak kući, odlazak po djecu u vrtić ili vožnja na izvanškolske aktivnosti postali su misija – ističe.

Naglašava da se građanima mora postaviti pitanje koliki dio dana gube u prometu, a koliko im ostaje za obitelj i osnovne potrebe.

Kvartovi bez infrastrukture i nefunkcionalan javni prijevoz

Velik dio problema vidi u dugogodišnjem izostanku ozbiljnog prostornog planiranja i širenju naselja bez temeljne infrastrukture.

– Kod nas se naselja šire bez prateće infrastrukture. Ljudi kupuju stanove na periferiji jer su jeftiniji i svjesno biraju putovanje automobilom, ali onda očekuju da se promet riješi na područjima gdje je to praktički nemoguće – kaže.

Posebno ističe nefunkcionalnost javnog prijevoza jer tramvaji, autobusi i taksiji dijele iste trake s automobilima. Bez njegove stvarne prednosti, tvrdi, nema ni rješenja prometnih gužvi.

Dodaje da se u zapadnim dijelovima grada stvaraju ogromni stambeni kompleksi, poput onih na Trešnjevci, bez infrastrukture koja bi rasteretila prometne tokove.

Nesigurni nogostupi i rastući broj neprijavljenih nesreća

Ševrović naglašava da se prometni problemi ne odnose samo na vozila, nego i na sigurnost pješaka. Nogostupi su, kaže, postali improvizirane prometnice u kojima se miješaju pješaci, romobili, bicikli i dostavljači.

Upozorava da se nesreće s dostavljačima događaju znatno češće nego što javnost zna.

– Tih nesreća ima strašno puno, ali nisu zabilježene. Na tome se ne radi problem, nema edukacije dostavljača, mnogi ne znaju da ne smiju voziti po nogostupu, voze bez svjetala, bez osnovnih pravila – upozorava.

Slabosti sustava i nedjelotvorne sankcije

Poseban problem, kaže, leži u odnosu institucija prema prekršiteljima.

– Policija kažnjava, a sudovi odbacuju kazne. Prometna kultura nam šteka na dva ključna elementa: edukaciji i pravosuđu. To su dvije stvari koje nas ubijaju – poručuje.

Ističe i da brojni vozači koji izazivaju prometne nesreće imaju dug popis ranijih prijava, no i dalje sudjeluju u prometu bez ozbiljnijih posljedica, što dodatno potkopava povjerenje u sustav.