Tri važne vještine koje današnja djeca više nemaju
Djetinjstvo u Jugoslaviji uvelike se razlikovalo od djetinjstva danas. Obilježili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uvjeti koji su oblikovali svakodnevni život djece.
Zajednica je u to vrijeme igrala snažnu ulogu, susjedi su se poznavali i međusobno pomagali. Djeca su se igrala vani, u dvorištima, na ulicama i u prirodi. Imala su mnogo slobode za igru na otvorenom.
Popularne igre bile su nogomet, skrivača, školica i razne igre s loptom. Društvene igre i čitanje knjiga također su bili vrlo rašireni. Kino i kazalište bili su dostupni i omiljeni oblici zabave.
U prošlosti su i djeca bila drukčije pripremana za život, pa se čini da su tad mnogi pojedinci imali određene vještine koje bi i danas bile vrlo korisne, ali su nažalost izgubljene. S tehnološkim napretkom i promjenom načina života današnja djeca više ne usvajaju one koje su nekoć bile potpuno samorazumljive. To se posebno odnosi na njih tri.
Praktične vještine
U Jugoslaviji su djeca bila mnogo vještija u praktičnim znanjima koja su im koristila tijekom cijeloga života: šivanje, pletenje, vez, kuhanje, rad u poljoprivredi, popravljanje elektroničkih uređaja i obavljanje kućanskih poslova. Do ulaska u odraslu dob posjedovala su širok spektar znanja koji im je omogućavao da se bolje brinu o sebi.
Komunikacija
Prije pojave digitalnih uređaja djeca su provodila mnogo više vremena u društvu drugih ljudi. Tako učila su razgovarati sa svojim vršnjacima uživo, ali i sa starijima i mlađima. Čak su i djeca koja su bila introvertiranija obično bila sposobna prići drugima i uspostaviti kontakt.
Popravljanje stvari
U današnjem društvu potrošačkog tipa uobičajeno je da, kada se nešto pokvari, kupimo novu stvar. U prošlosti nije bilo tako. Djeca u Jugoslaviji znala su popravljati igračke, odjeću, obuću, pa čak i namještaj ili kućanske aparate. Kada bi se nešto pokvarilo ili oštetilo, popravak se podrazumijevao, prenosi N1.
