Zagrepčani ispunili marijanska svetišta: Blagdan koji mijenja ritam grada

Zagrepčani i ove godine, 15. kolovoza, slave blagdan Velike Gospe ispunjavajući gradska marijanska svetišta – Remete, Stenjevec i Sljeme. Blagdan duboko ukorijenjen u hrvatsku katoličku tradiciju ponovno je okupio tisuće hodočasnika, potvrđujući da vjera i zajedništvo imaju posebno mjesto u životu metropole.

U Remetama – pobožnost od zore

Najveće zagrebačko marijansko svetište, ono u Remetama, probudilo se već u ranu zoru. U 5:30 dvorište crkve i okolne ulice ispunila je molitva krunice. Kroz dan će se redati mise, a središnje euharistijsko slavlje u 18 sati privući će vjernike iz cijelog grada i okolice.

– Dolazim svake godine, još od djetinjstva. Za mene je ovo dan kad obnavljam vjeru i osjećam da pripadam nečemu većem od sebe, rekla je Marija, hodočasnica iz Dubrave, držeći u rukama staru drvenu krunicu svoje bake.

Stenjevec – procesija u srcu kvarta

U Stenjevcu je slavlje poprimilo oblik svečane procesije. Kip Blažene Djevice Marije, okićen cvijećem, nose članovi župe, dok se ulicama šire pjesme i miris tamjana. Na obližnjim štandovima nude se svijeće, krunice i domaće poslastice.

– Kad vidim ovako puno ljudi na jednom mjestu, svi pjevaju i mole, srce mi je puno, kazao je Josip, župljanin koji već deset godina volontira u organizaciji proslave.

Emica Elvedji/PIXSELL

Sljeme – svjetlosna rijeka u planini

Na Sljemenu je, večer uoči blagdana, misa uočnica okupila vjernike iz Zagreba, ali i šire okolice. Nakon mise krenula je procesija sa svijećama kroz šumske staze, stvarajući svjetlosnu rijeku koja se kretala tišinom planine. Na sam blagdan, mise će se služiti u 10, 12 i 15 sati, a mnogi su spojili duhovno iskustvo s planinarenjem i druženjem.

– Ovdje, u tišini šume, molitva dobije posebnu težinu. Kao da se sve utiša i ostane samo ono bitno, podijelio je Ivan, hodočasnik iz Sesveta.

Luka Stanzl/PIXSELL

Blagdan koji mijenja ritam grada

Velika Gospa, kao državni blagdan, donosi promjene i u svakodnevnom životu Zagreba. Trgovine rade skraćeno ili su zatvorene, promet prema svetištima je pojačan, a mnoge gradske četvrti poprimaju mirniji, gotovo svečani ugođaj. U domovima se pale svijeće pred Gospinim kipovima, mole krunice i okupljaju obitelji.

Za mnoge Zagrepčane ovaj dan nije samo crkveni praznik. To je, kako kaže župnik iz Remeta, „prilika da se prisjetimo svojih korijena i stavimo u prvi plan ono što nas povezuje – vjeru, zajedništvo i zahvalnost“.

U gradu koji inače živi užurbanim tempom, Velika Gospa barem na jedan dan vraća ritam srca u centar zbivanja. Zvona, pjesma i miris tamjana ostaju u zraku i kad se procesije raziđu, podsjećajući da Zagreb, uza svu svoju suvremenost, i dalje čuva svoje duhovno središte.