Od mirisa do hormona: Kako kozmetika šteti najmlađima?

Biste li kapnuli parfem na dijete od šest mjeseci? Lakirali mu noktiće lakom koji sadrži formaldehid? Nanijeli bronzer na obraze? Istraga Timesa pokazuje da se bebe i mala djeca rutinski izlažu kozmetičkim proizvodima za odrasle – uključujući parfumirane sprejeve, lak za nokte, pa čak i crne henna tetovaže.

Iako to može zvučati neškodljivo, pa čak i “Instagram‐friendly”, znanost upozorava na zabrinjavajući rizik. Koža dojenčadi biološki se razlikuje od kože odraslih: tanja je, apsorbira više i još se razvija.

Izloženost određenim proizvodima može izazvati trenutačne nuspojave poput iritacije ili alergijske reakcije, a u nekim slučajevima i dugoročne probleme, poput poremećaja rada hormona.

Dječja je koža preosjetljiva

Studija iz 2019. pokazala je da se u SAD‐u svaka dva sata neko dijete hospitalizira zbog slučajne izloženosti kozmetičkim proizvodima. Koža novorođenčeta ima isti broj slojeva kao koža odraslih, ali ti slojevi mogu biti i do 30 % tanji. Takva barijera omogućuje tvarima – uključujući kemikalije- da lakše prodru u dublja tkiva i krvotok.

Koža male djece ima višak vode i manje sebuma (prirodnog ulja), što je čini ranjivom na gubitak vlage, suhoću i iritacije, osobito pri kontaktu s proizvodima koji nisu formulirani za dojenčad.

Mikrobiom kože – zaštitni sloj korisnih bakterija – razvija se tek do treće godine života. Prije toga, kozmetički proizvodi mogu narušiti krhku ravnotežu. U pubertetu se struktura kože i mikrobiom ponovno mijenjaju, čime se mijenjaju i reakcije na razne proizvode, prenosi N1.

Istraga je pokazala da se bronzeri i lak za nokte nanose i na vrlo maloj djeci. Ovi proizvodi često sadrže štetne ili čak kancerogene kemikalije, poput formaldehida, toluena i dibutil ftalata. Toluol je poznat neurotoksin, a ftalat je endokrini disruptor—može ometati rad hormona, utjecati na rast, razvoj i plodnost. Te tvari lakše prolaze kroz tanku dojenačku kožu.

Čak i nisko izlaganje formaldehidu, iz namještaja ili zagađenja zraka, povezano je s povećanom učestalošću infekcija donjih dišnih puteva kod djece.

Iritirajući sastojci

U SAD‐u, jedna od tri odrasle osobe iskusi probleme na koži ili dišnom sustavu nakon izloženosti mirisnim proizvodima. Ako to izazivaju kod odraslih, nije čudno što su djeca sa slabijim imunim sustavom još osjetljivija.

Parfemi često sadrže alkohol i hlapljive spojeve koji isušuju kožu, uzrokuju crvenilo, svrbež i nelagodu. Neki sastojci u kremama mogu ometati hormone, potaknuti alergije ili donijeti dugoročne rizike:

– alkilfenoli (deterdženti i kozmetika) – mogu narušiti hormonalnu ravnotežu
– triclosan – može utjecati na štitnjaču i pridonijeti otpornosti na antibiotike
– bisfenoli (BPA) – povezani s hormonskim poremećajima
– ciklosiloksani (D4 i D5) – akumuliraju se i mogu poremetiti hormone
– nitrosamini (iz etanolamina) – mogu biti kancerogeni
– parabeni – konzervansi koji imitiraju estrogen; rizik minimalan u niskim dozama
– ftalati – u parfemima i plastici, povezuju se s reproduktivnom toksičnošću
– benzofenon – u kremama za sunčanje; može biti alergen i disruptor hormona

Iako su mnogi od ovih sastojaka dopušteni u dozvoljenim koncentracijama, istraživači upozoravaju na “koktel‐efekt”: kumulativnu svakodnevnu izloženost većem broju kemikalija, osobito kod djece.

Privremene tetovaže

Privremene, a posebno crne henna tetovaže, popularne su na odmoru, ali nisu uvijek sigurne. Crna henna često izaziva kontaktni dermatitis u djece i može sadržavati para-fenilendiamin (PPD) – kemikaliju dopuštenu za bojenje kose, ali ne za izravnu primjenu na kožu.

Izloženost PPD‐u može izazvati teške alergijske reakcije, a u rijetkim slučajevima i rak. Djeca mogu razviti hipopigmentaciju (blijede mrlje bez pigmenta), a odrasli hiperpigmentaciju koja može biti trajna. Ono što je posebno opasno: osobe izložene PPD‐u u djetinjstvu mogu kasnije razviti teže reakcije ako koriste proizvode za kosu s istim spojem – što ponekad dovodi do hospitalizacije ili fatalne anafilaksije.

Zbog toga europski propisi zabranjuju izravno nanošenje PPD‐a na kožu, obrve ili trepavice.

“Prirodno” ne znači bezopasno

Proizvodi reklamirani kao “prirodni” ili “clean” također mogu izazivati alergije. Na primjer, propolis (pčelinje ljepilo) često prisutan u prirodnoj kozmetici izaziva kontaktni dermatitis kod do 16 % djece. Studija je pokazala da proizvodi označeni kao “prirodni” prosječno sadrže 4,5 alergena po proizvodu.

Od 1 651 takvog proizvoda na američkom tržištu, samo je 96 (5,8%) bilo bez alergena. Čak ni oznaka “dermatološki testirano” ne znači da proizvod ne sadrži alergene—samo da je testiran na koži.

Opasnost od niza neželjenih reakcija

Bebe i mala djeca nisu samo male verzije odraslih. Njihova koža još se razvija i osjetljivija je na iritacije, kemijsku apsorpciju i sistemske učinke. Tvari koje prodru kroz kožu mogu ući u krvotok i utjecati na organe i živčani sustav.

Primjena proizvoda namijenjenih odraslima – pa čak i “prirodnih” alternativa – može donijeti stvarne zdravstvene rizike.

Neželjene reakcije mogu se pojaviti u obliku osipa, ljuskanja, svrbeža, a u težim slučajevima i mjehurića ili krastica. Respiratorni simptomi poput kašlja ili otežanog disanja uvijek zahtijevaju liječnički pregled.