Alarmantni podaci s ljetnog upisnog roka: Ovaj studij nije upisao nijedan maturant iz cijele Hrvatske
Niti jedan maturant iz cijele Hrvatske nije se upisao na studij kemije i fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu, objavila je Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO).
Da paradoks bude veći, riječ je o nastavničkom predmetu koji omogućuje predavanje oba predmeta u srednjim školama, a studiranje se subvencionira sa 600 eura mjesečno jer je riječ o deficitarnim zanimanjima, piše Index.
Na PMF-u više i ne postoji jednopredmetni nastavnički studij tih predmeta, već samo razne dvopredmetne kombinacije kao što su fizika i kemija, matematika i fizika ili fizika i informatika. Zanimljivo je također da ta dvopredmetna kombinacija postoji samo na PMF-u u Zagrebu, a ipak je nitko nije upisao.
Sve manje nastavnika fizike
Hrvatski nuklearni fizičar Mirko Planinić, profesor na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, kaže da “godišnje u Hrvatskoj treba 50-ak nastavnika fizike, međutim, upisuje ih se značajno manje – dvadesetak na svim sveučilištima – tako da postoji stalni deficit koji se ne uspijeva nadoknaditi, već se nakuplja i povećava”.
– U školama te predmete zbog toga, osobito u manjim mjestima, često predaju nestručne zamjene, što dugoročno može imati vrlo dalekosežne posljedice za STEM područje te interes i spremnost učenika da u njega uđu, upozorava Planinić.
Upisna kvota za studij kemije i fizike bila je 20, a prijavilo se 28 maturanata. Nedavno objavljeni rezultati na ljetnom upisnom roku pokazali su da ga konačno nije upisao nijedan. Štoviše, rezultati upisa loši su i u drugim dvopredmetnim studijima u kojima je u kombinaciji fizika.
Planinić kaže da bez određene pozitivne diskriminacije za deficitarne nastavnike neće biti moguće riješiti problem.
– U slučaju da svim nastavnicima povećamo plaće, opet će više mladih ljudi htjeti predavati predmete koje je lakše završiti. Potrebno je selektivno poticati nastavničke struke kojih nema. Osim selektivno većih plaća za deficitarne struke, moguće je mladim deficitarnim nastavnicima pomagati u rješavanju stambenog pitanja i sličnim mjerama. Nešto slično postoji za liječnike u manjim sredinama u kojima je manji interes za stalno radno mjesto liječnika opće prakse, tumači Planinić.
Previše sveučilišta s upitnim kadrom
Nenad Judaš s Kemijskog odsjeka PMF-a u Zagrebu kaže da nastavnički smjerovi na tom fakultetu uglavnom nisu popularni.
– Riječ je o teškom studiju, a perspektiva je relativno loša. Zvanje nastavnika nije popularno. Govori se puno o ulaganju u školstvo, a situacija se samo pogoršava. Svi su pozvani suditi o zvanju nastavnika, a većina ljudi ga uopće ne poznaje.
– Problem je i u tome što imamo sve više fakulteta s upitnim kadrom. Nije baš prirodno stanje da u tako maloj državi imamo toliko puno sveučilišta i veleučilišta, kaže Judaš.
Visok prag za upis
Pomoćnik ravnatelja AZVO-a Igor Drvodelić kaže da je ovogodišnji ishod dijelom posljedica toga što “nastavnički studij fizike i kemije ima izrazito visoke uvjete, odnosno kriterije za upis, kako i treba biti”.
– Za taj konkretan studij uvjet je položiti matematiku na A razini i to u 50. percentilu, što znači bolje od polovice svih maturanata koji su položili tu razinu matematike. To je vrlo visok prag, a bez njega se taj studij uopće ne može upisati, kaže Drvodelić.
– Uspjeh iz fizike koji se traži još je i viši. Potrebno je biti bolji od 60 % svih koji su je položili. Dakle, riječ je o vrlo uspješnim studentima koji su mogli upisati bilo koji studij. Očito im taj nije bio prvi izbor, pa su odustali od njega kada su uspjeli upisati neki drugi koji im je bio privlačniji. Kvota na tom studiju je 20, prijavilo se 28 maturanata, a na kraju se nitko nije upisao, protumačio je drugi čovjek AZVO-a.
Drvodelić kaže da nije primijetio trend smanjenja upisa na nastavničke studije fizike i kemije.
– Prije bih rekao da tu postoji stagnacija. No, kako je sve manje maturanata jer imamo sve manje djece, tako je i sve manje onih koji upisuju te smjerove, tako da ih kronično manjka, dodao je.
