Projekt o kojem ovisi Zagreb težak je 140 milijuna eura. Evo kako ga vidi Tomašević, a kako udruge
Grad Zagreb otvorio je novu fazu razvoja Centra za gospodarenje otpadom (CGO) u Resniku – pokrenuta je javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš, a nakon nje slijedi podnošenje zahtjeva za lokacijsku dozvolu. Riječ je o projektu procijenjene vrijednosti od 140 milijuna eura, sufinanciranom iz europskih fondova i kreditima Europske investicijske banke, kojim bi se napokon zatvorilo odlagalište otpada na Jakuševcu i uspostavio cjelovit model zbrinjavanja komunalnog otpada za Zagreb i Zagrebačku županiju.
– Izgradnja CGO-a ključna je ne samo za zatvaranje odlagališta Jakuševec, nego i za smanjenje ovisnosti Zagreba o privatnim poduzećima u gospodarenju otpadom. Centar će započeti s probnim radom krajem 2028. godine, poručio je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, istaknuvši da projekt uključuje postrojenje za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada, sortirnicu, kompostanu, bioplinsko postrojenje, solarne panele i edukativni park.
Grad Zagreb
Nakon što su ranije pribavljene sve potvrde o usklađenosti projekta s prostornim planovima i ekološkom mrežom, javna rasprava o utjecaju na okoliš sljedeći je korak. Javno izlaganje Studije održat će se 27. kolovoza 2025. godine u 17 sati u Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Pavlović: Grad već godinama najavljuje projekte koji ostaju tek na razini obećanja
No, dok gradske vlasti projekt ističu kao strateški, dio javnosti i dalje izražava ozbiljne rezerve. Udruga Ekologija grada, koja projekt prati više od dva desetljeća, smatra da je riječ o konstruktu kojem nedostaje stručna dosljednost i pravna transparentnost.
– Opet se kreće u neki postupak netransparentno i s figom u džepu, kao i proteklih godina. Grad tvrdi da je predan zahtjev za lokacijsku dozvolu, a pravilnik jasno propisuje da mora postojati rješenje Ministarstva o utjecaju projekta na okoliš. A tek je zakazan prvi sastanak u Ministarstvu, istaknuo je Pavlović.
Dodao je kako Grad već godinama najavljuje projekte koji ostaju tek na razini obećanja.
– Kad se uzmu u obzir posljednje četiri godine, ja više ništa ne vjerujem Tomislavu Tomaševiću. Još 2022. govorio je da kreće izgradnja sortirnice na Žitnjaku – do danas postoji samo jumbo plakat, a gradilišta nema, rekao je Pavlović.
Ekološki, zdravstveni i zakonski propusti projekta
I Branka Genzić Horvat upozorava da su već godinama prisutne nepravilnosti u vođenju postupka, a dokumentacija se, kako tvrdi, mijenja i prilagođava kako bi se formalno zadovoljili zakonski uvjeti.
– Centri za gospodarenjem otpada, koliko god ih aktualna vlast na čelu s Tomaševićem jasno artikulirala kao nekakav nadomjestak ili poboljšanje projekta, su u suštini prikupljanje pomiješanog otpada, znači dovoženje i uvoz pomiješanog otpada, svi ostali sadržaji su ukrašavanje tog lošeg koncepta baziranog na centrima za gospodarenje otpada – kaže.
Dodaje da su Centri iznimno ekološki i zdravstveno štetni, imaju i velike emisije u zrak, vode i okoliš koje je nemoguće sanirati.
– Financijski su potpuni promašaj, to ćemo vrlo skupo platiti jer to Europa neće financirati – rekla je.
– Svaki centar za gospodarenje otpada je neuspjeh odvojenog prikupljanja – istaknula je Genzić Horvat.
– U Resniku će nastati preko 50 posto gorivog otpada koje će se morati spaljivati, a sve će to platiti građani Zagreba skupim kreditima. To neće biti 140 milijuna. Tri izgrađena centra su bili tri puta skuplji od te sume – rekla je.
Bez energane zatvaranje Jakuševca nije realno
Kritike na projekt uputio je i Mirko Budiša, stručnjak za gospodarenje otpadom, koji upozorava na nekoliko ozbiljnih nedostataka.
– Prije svega, nedostaje odlagalište. Ako obrađujete otpad, barem deset posto otpada ostaje kojeg ne možete uporabiti. Neće to biti novi Jakuševac jer to su minimalne količine, ali kazeta za ostatak mora postojati. Nadalje, problematično je i što je gorivi dio otpada iz postrojenja predviđen za skladištenje u velikoj hali, što ukazuje da se planira izvoz tog otpada jer energana još nije ni u fazi izvedbenog projekta.
Prema njegovim riječima, bez energane zatvaranje Jakuševca nije realno.
Sam CGO kako je sada zamišljen, bez energane, ne može dovesti do zatvaranja Jakuševca. Ako uđe 100 kilograma u postrojenje, oko 10 posto je gorivi dio, 50 posto se može reciklirati ili kompostirati, no to i dalje nije cjelovito rješenje.
Budiša upozorava i na prometne izazove.
– Sada su i miješani i biootpad i glomazni otpad svedeni na jednu točku, što može biti logistički vrlo zahtjevno – rekao je.
Govoreći o vremenskom okviru realizacije, procjenjuje.
– Studija utjecaja na okoliš trajat će barem godinu i pol do dvije, nakon čega slijedi izrada idejnog projekta, lokacijska dozvola, natječaji. Sve to može potrajati godinama, pa ne vjerujem da se projekt može realizirati prije 2030. godine – smatra.
Javne tribine, prosvjedi i otpor građana
Dio stanovnika s istočnih rubova Zagreba, osobito Resnika i Ivanje Reke, zabrinut je zbog mogućeg zagađenja zraka, povećanja prometa i dugoročnih učinaka na zdravlje. Već su organizirali niz javnih istupa i tribina, no tvrde da su im odgovori iz Grada i dalje nepotpuni.
Unatoč protivljenju, gradske vlasti ostaju pri stavu da je CGO neizbježan korak prema europskim standardima. Ako sve bude teklo prema planu, dokumentacija bi trebala biti dovršena do kraja 2026., a probni rad centra u Resniku započeo bi krajem 2028. godine, kada bi konačno mogao biti zatvoren Jakuševec.
Kako će se odvijati daljnji proces, ovisit će i o tijeku javne rasprave, reakcijama građana i eventualnim žalbama koje bi mogle usporiti izdavanje dozvola.
