Događa li se masovni otpis knjiga u zagrebačkim gradskim knjižnicama?

Praksa je da se godišnje iz fonda ukloni do pet posto, no u nekim bibliotekama kažu da bilježe povećanje zbog pauza ili “podebljanog” budžeta za nabavu novog štiva.

Događa li se masovni otpis knjiga iz gradskih knjižnica? Takvo je pitanje postavljeno u mailu koji je stigao u redakciju Večernjeg lista, u kojem se upozorava kako se građa iz zagrebačkih knjižnica uklanja u dosad neviđenim količinama, ali i izražava sumnja da se pritom ne poštuju kriteriji za provođenje procesa.

– Otpis knjiga, jasno, redovita je praksa, ali nikada ih ovoliko nije bilo u igri, obuhvaćena su i vrijedna izdanja, poput monografija, a navodno je razlog digitalizacija, piše u mailu. No, u Knjižnicama grada Zagreba (KGZ) to su negirali, poručivši da se proces provodi prema pravilima.

Neki od knjižničara pak neslužbeno su rekli da je broj otpisanih knjiga doista veći nego prethodnih godina, no razlozi, napomenuli su, nisu alarmantni.

– U prethodne tri godine imali smo stanku u redovitom otpisu pa je sada broj povećan, kazala je djelatnica jedne od školskih knjižnica. Prema pravilima se, dodala je, godišnje otpisuje oko pet posto fonda, a svakih pet godina radi se velika revizija.

– U fondu pak imamo oko 7000 knjiga, što znači da bismo trebali godišnje otpisivati 350 primjeraka. Unazad tri godine nismo to činili pa smo sad nadoknadili otpisom 15 posto knjiga. A postupak je jasan, popis prvo ide na odobrenje u KGZ, a zatim ga ‘amenuje’ i savjetnica iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK), objasnila je.

Njezina kolegica iz druge biblioteke kazala je da je veći otpis izravna posljedica “podebljanog” budžeta za nabavu nove građe.

– Grad je povećao sredstva više od 100 posto i sad napokon možemo kupovati knjige kako treba. No to znači da moramo osloboditi prostor, s kojim svi imamo problema, pa otpisujemo više knjiga pazeći pritom na fond. Ne rješavamo se vrijedne građe, nego one koja je oštećena ili zaista zastarjela, istaknula je. Napomenula je i da nije riječ ni o kakvoj “naredbi odozgo”, već o praktičnoj potrebi.

– Prostor je ograničen, fond raste, a sve mora imati svoje mjesto, zaključila je.

Na upit o povećanom opsegu otpisa i kriterijima po kojima se on provodi, iz KGZ-a su poručili da se sve događa u skladu s pravilnikom o zaštiti, reviziji i otpisu knjižnične građe, koji definira tri osnovna razloga za izlučivanje, a to su dotrajalost, zastarjelost i uništenost. Reviziju i otpis provodi, naglasili su, posebno povjerenstvo koje imenuje Upravno vijeće, a smjernice i stručne upute izrađuje NSK.

– Otpis se provodi planski i redovito, sukladno stručnim kriterijima, kazali su u Knjižnicama grada Zagreba.

Što se tiče navoda da na proces negativno utječe digitalizacija, odgovorili su da je praksa upravo suprotna.

– Građa koja se digitalizira smatra se kulturno i povijesno vrijednom te se posebno štiti. Najčešće se više ne posuđuje kako bi se sačuvala od fizičkog propadanja, ali ostaje dio knjižničnog fonda. Usto, postaje dostupna javnosti putem portala Digitalizirana zagrebačka baština, istaknuli su.

U prvom polugodištu 2025., napomenuli su također, otpisano je gotovo 40 posto manje građe nego u istom razdoblju lani. A prema pravilnicima, kazali su, uobičajeni godišnji opseg otpisa iznosi do pet posto knjižne i do 20 posto neknjižne građe, što ovisi i o vrsti i veličini biblioteke.

Popisi građe koja se otpisuje zbog zastarjelosti šalju se u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, objasnili su, a ona za koju ne postoje pisani zahtjevi NSK može se darovati ustanovama, udrugama ili građanima.

– Time nastojimo odgovoriti na potrebe lokalne zajednice i produljiti životni vijek građe, poručili su iz KGZ-a te dodali da se preostali dio otpisane građe, koji nije primjeren daljnjoj uporabi, odlaže u skladu s načelima ekološkog zbrinjavanja otpada.