Svaka šesta osoba u svijetu je usamljena, a stotine tisuća godišnje umiru zbog toga

Usamljenost najteže pogađa tinejdžerice. Gotovo četvrtina djevojaka u toj dobi kaže da se osjeća usamljeno, pokazuje izvješće WHO-a koje upozorava na globalnu krizu usamljenosti i njezin razoran utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje.

Jedna od šest osoba u svijetu je usamljena, a stotine tisuća umiru svake godine zbog toga, prema novoj analizi Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Zabrinutost zbog epidemije usamljenosti pojavila se u popularnoj kulturi i politici posljednjih godina – a WHO-ova Komisija za društvenu povezanost pokušala je točno utvrditi tko je u riziku i što to znači za njihovo zdravlje, prenosi N1.

Usamljenost najviše pogađa mlade, pokazuje izvješće, s oko 20,9 posto adolescenata i 17,4 posto odraslih mlađih od 30 godina koji kažu da se osjećaju usamljeno. U usporedbi s tim, usamljeno se osjeća 11,8 posto onih starijih od 60 godina.

Bolan osjećaj

Ukupno gledano, muškarci i žene prolaze slično – ali tinejdžerice su najusamljenija skupina. Naime, njih 24,3 posto kažu da su usamljene.

– Mnogo je faktora koji uzrokuju usamljenost i izolaciju, rekao je dr. Vivek Murthy, bivši američki glavni kirurg i supredsjedatelj komisije, na konferenciji za novinare.

Naveo je “loše tjelesno i mentalno zdravlje, koje može dodatno izolirati pojedince”, kao i “društvenu marginalizaciju” i “sve štetnije ili pretjerano korištenje digitalnih medija, posebno među mladima”, kao glavne probleme.

Ne osjeća se svatko tko provodi vrijeme sam – usamljeno. WHO kaže da je osoba društveno izolirana ako nema dovoljno društvenih veza, dok usamljenost definira kao “bolan osjećaj” koji se javlja kad ljudi nemaju odnose kakve žele.

Podaci o društvenoj izolaciji su ograničeni, ali komisija vjeruje da ona pogađa i do jednu od tri starije osobe i jednu od četiri mlade osobe.

Zdravstveni rizici usamljenosti

I usamljenost i društvena izolacija mogu imati ozbiljne zdravstvene posljedice. Povezuju se s procijenjenih 871 000 smrti godišnje, povećavajući rizik od moždanog udara, bolesti srca, dijabetesa, kognitivnog propadanja i lošeg mentalnog zdravlja, navodi se u izvješću. No, snažne društvene veze mogu poboljšati zdravlje i čak pomoći ljudima da žive duže, kaže komisija.

WHO je pozvao nacionalne vlade da usamljenost učine političkim prioritetom i da se uloži više u istraživanja strategija koje mogu pomoći jačanju društvenih veza.

– Predugo nismo priznavali važnost društvenog zdravlja, rekao je Murthy.

– To se mora promijeniti.

Švedska kao primjer

Neke zemlje već poduzimaju korake u tom smjeru. Švedska je, na primjer, ove godine pokrenula plan vrijedan 30 milijuna eura za borbu protiv usamljenosti, među ostalim kroz kontaktiranje starijih osoba koje su možda izolirane, rekao je Jakob Forssmed, švedski ministar za socijalna pitanja i javno zdravstvo.

U nadolazećim mjesecima, Švedska će početi dijeliti “kartice za aktivnosti” mladima od 16 do 18 godina, s novcem koji se može potrošiti na udruge civilnog društva, sport, aktivnosti na otvorenom i kulturna događanja – ali samo na aktivnosti koje uključuju druge ljude, rekao je Forssmed na konferenciji.