Nijemci sve češće zaobilaze Hrvatsku. Stručnjak objašnjava: Jako su osjetljivi na cijene

Visoka sezona u domaćem turizmu tek počinje pa o njoj se može tek nagađati. No o predsezoni govore brojke, konkretno svibanjske, koje nisu ohrabrujuće.

Usporede li se svibanjski podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ) s onima iz svibnja prošle godine, vidi se pad dolazaka. U ukupnom turističkom prometu, koji čine i domaći i strani turisti, ovoga svibnja zabilježen je 1,92 milijuna dolazaka i 6,61 milijun noćenja. U svibnju prošle godine zabilježena su dva milijuna dolazaka i 7,6 milijuna noćenja. To je 800 tisuća dolazaka manje i milijun noćenja manje, piše N1.

Manje stranih turista u svibnju

Lani u svibnju zabilježeno je 1,72 milijuna dolazaka stranih turista, a ove 1,58 milijuna. To je 140 tisuća manje stranih turista. Lani u svibnju strani turisti ostvarili su 6,9 milijuna noćenja, a ovoga svibnja 5,76 milijuna. To je 1,14 milijuna manje.

Statistiku donekle spašavaju domaći turisti. Lani u svibnju zabilježena su 291.184 njihova dolaska, a ove godine u svibnju 341.810, što je pedesetak tisuća više. Lanjskog svibnja domaći turisti ostvarili su 711,771 noćenje, a ovoga svibnja 849.556 noćenja ili 137 tisuća više.

Predsezonski loš predznak

Lani u svibnju tradicionalno najviše noćenja ostvarili su gosti iz Njemačke, Austrije, Slovenije te domaći. Isto je bilo i ovoga svibnja, s tim da je značajno pao broj noćenja turista iz Njemačke – s 28 na 17 posto.

Ono što u tim statističkim podacima bode oči je značajan pad dolazaka i noćenja turista iz Njemačke, zemlje koja nam je oduvijek glavno emitivno tržište. Udio broja turista iz Njemačke u svibnju je bio gotovo prepolovljen u odnosu na lanjski svibanj – s 30 na 16,5 posto.

Istodobno s predsezonskim statistikama, stižu i vijesti o napisima u njemačkim medijima o osjetnom rastu cijena u Hrvatskoj, odnosno mnogo povoljnijim cijenama u drugim mediteranskim zemljama poput Španjolske, Grčke ili Turske. Zbog svega toga postavlja se pitanje jesu li predsezonski rezultati predznak loše sezone.

Dvije trećine Nijemaca ostaju kod kuće

Njemačka je već treću godinu zaredom u recesiji, što je uvelike odraz rata u Ukrajini i raskida energetskih aranžmana s Rusijom. Njemačko gospodarstvo stagnira, nezaposlenost raste, a tamošnji poslodavci upozoravaju da je zemlja sve manje privlačna investitorima.

Treba li i u tome, uz (pre)visoke cijene u ovdašnjoj ponudi, vidjeti uzrok predsezonskog pada broja njemačkih turista i vjerojatnog pada i usred sezone? Nijemci su, naime, na glasu kao oprezni turisti koji u vrijeme krize radije ostaju kod kuće.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da je teško točno znati koji činitelji smanjuju interes njemačkih turista za hrvatsko tržište.

– No ono što možemo znati, a o tome postoje i istraživanja Ifo instituta za gospodarska istraživanja iz Münchena, jest da dvije trećine Nijemaca namjerava ove godine ne putovati za godišnji odmor izvan Njemačke. Točnije, planiraju ići na na odmor blizu svojih mjesta stanovanja. To je značajno više nego ranijih godina, kaže Novotny.

Jako su osjetljivi na cijene

Ističe kako je to vjerojatno posljedica unutarnjih ekonomskih nestabilnosti.

– Ugrožen je velik broj radnih mjesta u njemačkoj metalnoj industriji, naročito automobilskoj. To znači nesigurnost za velik broj ljudi upravo iz onog segmenta njemačkog društva, odnosno turističkog tržišta, koji je tradicionalno orijentiran prema Hrvatskoj. To je srednji platežni sloj njemačkog društva, onaj s plaćama nešto višima od prosječnih, kaže.

Osim toga, Novotny napominje da su Nijemci jako osjetljivi na cijene.

– I cjenovna varijabla može se uključiti u tu kompliciranu formulu odlučivanja njemačkih turista da dođu u Hrvatsku. Tamošnje novine pune su informacija da su cijene u Grčkoj, Španjolskoj, Bugarskoj ili Albaniji niže nego u Hrvatskoj. Pritom treba reći i da su plaće u Njemačkoj rasle samo osam posto u protekle dvije godine, a inflacija je bila vrlo visoka kao i kod nas. Sve to može utjecati na odluke njemačkih turista o putovanjima izvan zemlje. Oni koji se odluče na to, sigurno će tražiti cjenovno povoljnije destinacije, smatra.

Bit će dovoljno turista, ali ne i prihoda

To, međutim, ne znači da će u špici sezone u Hrvatskoj biti manje turista.

– Bit će ih dovoljno, ali neće biti dovoljno prihoda da se pokriju troškovi cijele godine. Mit o cjelogodišnjem turizmu ove godine je zasigurno ugrožen. Godinama smo težili tomu da se turistička sezona produlji. Ove godine to se neće dogoditi, kaže.

Hrvatska je, kaže, turističko kognitivno sidro.

– Dolaze nam turisti iz cijeloga svijeta, sve više ih je iz azijskih zemalja koji su slabi potrošači. Moguće je da ćemo imati dovoljno velik broj dolazaka i velik broj noćenja, ali potrošnja neće biti velika. To je ključni problem hrvatskog turizma.

Radi usporedbe, Novotny podastire podatke za Austriju i Hrvatsku.

– Austrija godišnje ostvari 130 milijuna noćenja, a Hrvatska stotinu milijuna. Austrija ima satelitski izračun ukupne potrošnje turista oko 30 milijardi eura, a Hrvatska oko 18 milijardi. Turisti značajno više troše u Austriji koja je uspjela prebroditi krizu zimskog turizma i proširiti se skoro na cjelogodišnji turizam. Hrvatska u tome nije uspjela, a zbog strukture svoje turističke ponude neće ni uspjeti u dogledno vrijeme. Ključno je koliko turisti troše, a ne koliko ih dođe, kazao je Novotny.