Odjahala na brdo i zavladala cijelim Kraljevstvom: Kako je Marija Terezija ispravila veliku zagrebačku nepravdu
Ona je, unatoč tadašnjemu mišljenju da žene ne mogu biti vladarice Ugarske, preuzela titulu kralja. Njezina krunidba u Bratislavi, praćena bogatim ceremonijalom i zahtjevnim konjaničkim prikazom, postala je povijesni trenutak koji je utvrdio njezinu vlast, ali i snažno utjecao na percepciju ženskog vodstva u tadašnjoj Europi.
Najimpresivniji čin bio je na kraju krunidbe, kad je nova vladarica morala u punoj kraljevskoj opremi odjahati na brdo zasuto od zemlje i zamahnuti mačem na sve četiri strane svijeta.
Foto: Screenshot/YouTube
Ceremonijal krunidbe ugarsko-hrvatskog vladara
Svečana krunidba Marije Terezije za vladara Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva održana je na današnji dan, 25. lipnja 1741. godine. Budući da se smatralo da žene nisu prikladne da vladaju Ugarskom, Marija Terezija je jednostavno uzela mušku titulu kralja. Nekoliko mjeseci prije krunidbe provela je uvježbavajući konjaničke vještine potrebne za tu krunidbu. Svečanost je održana u crkvi sv. Martina u Bratislavi.
To je bilo tradicionalno mjesto krunidbe ugarskih i hrvatskih kraljeva, još od vremena kad su Osmanlije zauzeli Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár), koji je bio mjesto krunidbe još u srednjem vijeku.
Postojao je posebni ceremonijal krunidbe gdje je izvanredno važna bila Sveta kruna, koja je objedinjavala ugarsku i hrvatsku kraljevsku vlast. Marije Terezija prvo je morala položiti kraljevsku prisegu. Zatim je morala leći ničice pred oltar, a potom je bila pomazana. Zatim joj je dan kraljevski mač, kojim je morala tri puta zamahnuti. Nadbiskup Ostrogona (primas Ugarske) zatim joj je stavio Svetu krunu na glavu, dodao žezlo i kraljevsku jabuku, piše Povijest.hr.
Najimpresivniji čin bio je na kraju krunidbe, kad je novi vladar morao u punoj kraljevskoj opremi odjahati konjem na brdo načinjeno od zemlje donesene iz svih dijelova Kraljevstva. Na vrhu brda novi je kralj zamahnuo mačem na sve četiri strane svijeta i zakleo se da će štititi kraljevstvo i podanike.
Foto: Screenshot/YouTube
Velika reformatorica
Marija Terezija, rođena 1717. godine, bila je jedna od najznačajnijih vladarica Habsburške Monarhije i jedina žena koja je vladala tim carstvom. Na prijestolje je stupila nakon smrti svog oca Karla VI., unatoč protivljenju mnogih europskih sila koje nisu priznavale žensko nasljeđivanje prijestolja. Tijekom svoje vladavine, koja je trajala čak 40 godina, provela je niz dubokih reformi koje su modernizirale i ojačale državu.
Uvela je obvezno osnovno školovanje, reformirala porezni sustav i pravosuđe, ograničila moć plemstva te unaprijedila položaj seljaka. Marija Terezija također je bila odlučna zaštitnica katoličke vjere i majka čak šesnaestero djece, od kojih je najpoznatija Marija Antoaneta, posljednja kraljica Francuske prije Francuske revolucije. Njezina vladavina ostavila je dubok trag u srednjoeuropskoj povijesti, a mnoge njezine reforme oblikovale su temelje modernih država na prostoru nekadašnje Monarhije.
Foto: Screenshot/YouTube
Ukinula progon vještica u cijelo monarhiji, pa i u Zagrebu
Jedna od važnih, iako manje poznatih reformi Marije Terezije bila je postupno ukidanje progona vještica u Habsburškoj Monarhiji. Iako je u početku njezine vladavine još bilo slučajeva suđenja za vještičarenje, Marija Terezija bila je duboko skeptična prema tim procesima. Pod utjecajem prosvjetiteljskih ideja i savjeta svojih obrazovanih savjetnika, osobito liječnika i pravnika, počela je ograničavati ovlasti lokalnih sudova u tim pitanjima, pa tako i zagrebačkog.
Godine 1756. uvela je stroge državne kontrole nad svim optužbama za vještičarenje, a već 1768. izdala je naredbu kojom je de facto ukinula suđenja vješticama na teritoriju Monarhije. Smatrala je da su takva suđenja plod praznovjerja i neznanja te da predstavljaju prijetnju pravnoj sigurnosti. Tim potezom Marija Terezija pridonijela je napuštanju srednjovjekovnih praksi i otvorila put ka racionalnijem i humanijem pravosudnom sustavu.
