Demokracija bez birača: Hrvatski izborni sustav na respiratoru
Drugi krug lokalnih izbora 2025. završio je s izlaznošću manjom od 30 posto. Birači su ostali kod kuće, a birališta zjapila prazna. Roštilj, more i produženi vikend ponovno su pobijedili demokratsku dužnost.
Brojke govore same za sebe. Prema službenim podacima DIP-a, do 16:30 u drugom krugu glasalo je samo 23,45 posto građana. Prvi krug prošao je s nešto viših 33 posto, ali i to je daleko ispod razine koja bi mogla osigurati ozbiljan politički legitimitet.
Tko bira kad nitko ne glasa?
U čak 119 gradova i općina kandidati su se natjecali sami – bez ijednog protukandidata. U tim sredinama političkog natjecanja jednostavno nije bilo. Dodamo li tome da Hrvatska ima 555 jedinica lokalne samouprave, ispada da se u njih gotovo 20 posto izbori provode pro forme.
Potpredsjednik DIP-a Josip Salapić otvoreno priznaje da postoji ozbiljan problem političke pasivnosti. U izjavi za RTL Danas navodi kako već u prvom krugu nije bilo ni velikog broja kandidata ni interesa građana. Sustav, kaže, košta milijune eura, a iznjedruje vlasti s minimalnim legitimitetom. Kao moguće rješenje navodi i uvođenje obveznog glasanja uz novčane kazne, po uzoru na Belgiju, gdje oni koji ne izađu na izbore – plaćaju.
Zašto je sustav disfunkcionalan?
Riječ je, dakle, o ozbiljnom strukturnom problemu. Sustav je disfunkcionalan jer se već godinama urušava povjerenje građana u politički proces. Politička zasićenost i cinizam među biračima doveli su do toga da sve manje ljudi vjeruje da njihov glas ima ikakvu težinu.
Kandidacijski minimalizam dodatno je pogoršao stanje – sve je manje ljudi koji su voljni politički se angažirati, osobito u manjim sredinama. Na to se nadovezuje kronična administrativna rascjepkanost: Hrvatska ima previše općina i gradova s premalo sadržaja i kapaciteta. A onda tu je i sam izborni model – skup, spor i neučinkovit.
Rezultat svega toga je demokratski umor, stanje u kojem se politički sustav još uvijek formalno provodi, ali se sve teže doživljava ozbiljno.
Vrijeme je za ozbiljan razgovor
Zato više nisu dovoljne ni zakrpe ni kozmetički zahvati. Hrvatska hitno treba otvoriti javnu raspravu o nužnim promjenama. Ne samo o obveznom glasovanju, nego i o redefiniranju teritorijalne strukture, modernizaciji izbornog procesa, digitalizaciji glasanja, reformi rada biračkih odbora te ponovnom promišljanju pravila izborne šutnje i kandidacijskih procedura. Jer ako se nešto ne promijeni uskoro, sustav će ostati na životu – ali bez duše, bez sadržaja i bez naroda.
Vrijeme je da se prestanemo čuditi lošim brojkama i konačno otvorimo ozbiljan politički razgovor. Jer bez birača – demokracije nema. Samo tišina, skupi obrasci i neizabrani izbori.
