Ove znakove aneurizme mozga nikada ne smijete zanemariti
Aneurizma mozga ozbiljno je stanje koje ponekad može proći potpuno nezapaženo sve dok iznenada ne pukne, što može biti kobno. Aneurizma nastaje kada se dio stijenke arterije, krvne žile, izduži i stvori izbočinu. Iako se može pojaviti u bilo kojoj krvnoj žili, najčešće se nalazi u arterijama mozga i aorte (velika arterija koja napušta srce).
Kako nastaje aneurizma u mozgu?
Stijenke arterija moraju biti čvrste kako bi izdržale stalni pritisak krvi koja kroz njih teče. Aneurizma nastaje kada postoji slaba točka u tom zidu, što može biti uzrokovano raznim čimbenicima. Stijenke arterija sastoje se od tri sloja: unutarnjeg sloja stanica, srednjeg sloja mišićnih i elastičnih vlakana te vanjskog sloja kolagena. Oštećenje bilo kojeg od ovih slojeva uzrokuje stanjenje stijenke arterije, rastezanje i stvaranje izbočine.
Genetika i određeni nasljedni poremećaji mogu oslabiti stijenke arterija, a proces starenja također povećava rizik. Prosječna dob kada se otkrije aneurizma je oko 50 godina. Žene su u većem riziku od aneurizme nakon 50. godine, jer pad estrogena smanjuje količinu kolagena u arterijskom zidu, čineći ga slabijim, napominje Science Alert.
Simptomi koje ne treba zanemariti
Mnogi ljudi imaju aneurizmu u mozgu, a toga nisu ni svjesni. Nacionalna medicinska knjižnica SAD-a izvješćuje da tri od 100 ljudi imaju aneurizmu mozga, veličine od manje od pet milimetara do više od 25 milimetara u promjeru, ali većina se otkrije samo tijekom snimanja drugog problema, kao što je trauma glave. Manje aneurizme možda neće uzrokovati nikakve simptome, dok veće mogu pritiskati mozak i živce, uzrokujući glavobolju, mučninu ili smetnje vida, prenosi N1.
Ako imate česte glavobolje, osobito ako su povezane s osjetljivošću ili nelagodom u određenom dijelu glave, to može biti signal da postoji malo “curenje” krvi iz aneurizme, što povećava rizik od njenog pucanja u narednim danima ili tjednima. Nažalost, mnogi ljudi ove simptome doživljavaju kao običan umor ili stres, ne shvaćajući ozbiljnost stanja.
Klasičan simptom koji mnogi opisuju je glavobolja koja je iznenadna i vrlo jaka, a često je praćena problemima s vidom, gubitkom pokreta, mučninom i gubitkom svijesti, što može ukazivati na puknuće aneurizme.
Ako aneurizma u mozgu pukne, to može dovesti do subarahnoidalnog krvarenja, što je ozbiljna vrsta moždanog udara. Samo 1 od 100 aneurizmi stvarno pukne, ali ako se dogodi, više od 25 posto ljudi umre unutar prva 24 sata, a više od 50 posto umre unutar sljedeća tri mjeseca.
Čimbenici rizika od aneurizme
Iako se aneurizma može pojaviti bez očitog uzroka, postoje čimbenici koji povećavaju rizik. Visok krvni tlak, pušenje, zlouporaba kokaina, stres i visok unos alkohola mogu pridonijeti oslabljenim stijenkama arterija i povećanom riziku od aneurizme.
Osobe s problemima kolesterola, pretilosti ili visokog krvnog tlaka također su u većem riziku. Aneurizme veće od 7 milimetara obično zahtijevaju kiruršku intervenciju, jer se kod manjih aneurizme rizik od pucanja smatra manjim.
Rizik možete smanjiti zdravim životnim navikama. Prestanak pušenja, umjerena konzumacija alkohola, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i kontrola tjelesne težine mogu vam pomoći da održite snagu svojih arterija i smanjite rizik od aneurizme. Ako sumnjate na simptome koji bi mogli ukazivati na aneurizmu, posjetite liječnika i obavite potrebne pretrage.
