Znate li što se točno slavi na Badnjak?
Badnjak je dan koji prethodi Božiću, jednom od najvećih kršćanskih blagdana, a slavi se 24. prosinca. To je dan posebne duhovne i tradicijske važnosti u hrvatskoj kulturi. Ispunjen je brojnim običajima koji simboliziraju iščekivanje rođenja Isusa Krista.
Riječ “Badnjak” povezana je sa staroslavenskim glagolom “bdjeti”, što znači biti budan ili čekati. Ovo ime odražava tradiciju bdjenja u iščekivanju Kristova rođenja. Osim toga, “badnjak” označava i posebno drvo ili panj koji se tradicionalno palio na ognjištu tijekom Badnje večeri.
Tradicijski običaji na Badnjak
Iako tradicijski običaji lagano čeznu, još uvijek ih se pridržavaju stanovnici u nekim krajevima Hrvatske. Na sam Badnjak, ukućani se rano ustaju kako bi pripremili dom za nadolazeći blagdan. Žene tradicionalno čiste kuću i pripremaju hranu, dok muškarci nabavljaju namirnice i drva za ogrjev. Svi poslovi moraju biti završeni do večernjih sati.
Jedan od najvažnijih običaja je unošenje badnjaka, velikog panja ili klade koja se stavlja na ognjište. Također se unosi i slama koja se rasprostire po podu, simbolizirajući Isusovo rođenje u jaslicama. Večera na Badnjak je tradicionalno posna, iako Katolička Crkva danas ne propisuje strogi post. Najčešće se priprema bakalar na bijelo ili crveno, razne vrste ribe, grah salata, tradicionalni božićni kruh te fritule i ostali posni kolači.
Suvremeno slavljenje Badnjaka
Iako nije dio najstarije hrvatske tradicije, kićenje božićnog drvca postalo je nezaobilazan dio proslave Badnjaka. Drvce se tradicionalno kiti na Badnju večer, a na vrh se stavlja zvijezda ili anđeo, prenosi N1.
Vrhunac badnjeg bdjenja je odlazak na polnoćku, svečanu misu koja označava početak Božića. Ova tradicija okuplja obitelji i vjernike u crkvama diljem Hrvatske, gdje se pjevaju tradicionalne božićne pjesme i zajedno dočekuje Božić.
Hrvatska je bogata raznolikim regionalnim običajima vezanim uz Badnjak. U Dubrovniku je posebno popularna tradicija kolendavanja, pjevanja posebnih božićnih pjesama od kuće do kuće. U Slavoniji se njeguje običaj “položaja”, prvog posjetitelja koji na Badnjak donosi sreću kući.
Iako su se neki tradicionalni običaji s vremenom izgubili ili prilagodili modernom načinu života, Badnjak i dalje ostaje dan posebnog obiteljskog zajedništva i duhovne priprave za najveći kršćanski blagdan – Božić.
