Stručnjak komentirao velike zagrebačke prometne projekte: Dobri su, ali će automobile učiniti još privlačnijima

Zagreb, nevelika metropola nevelike države, već godinama ima strašno velik problem s prometom. Promet u gradu kronično je zagušen u vrijeme jutarnjih i popodnevnih špica koje zbog toga traju sve duže i stvaraju sve veće nevolje.

Mnogi prometne gužve u Zagrebu tumače drastičnim povećanjem broja motornih vozila. Gostujući na N1 u Točki na tjedan prošle nedjelje, gradonačelnik Tomislav Tomašević, kazao je da se broj automobila u gradu u proteklih deset godina povećao čak za 100 tisuća.

Dublje tumačenje prometnih gužvi kaže da je problem u lošoj integraciji prometa i izostanku kvalitetnih alternativa jer javni prijevoz, ovakav kakav je sada, mnoge građane potiče da putujući do posla ili drugog odredišta usprkos gužvi u koju će upasti radije sjednu u svoj automobil nego uđu u tramvaj ili autobus.

Dio široke lepeze prometnih problema gradska vlast nastoji riješiti s nedavno predstavljenih pet ulaganja u prometnu infrastrukturu. To su produljenje Branimirove i Kolakove ulice na istoku grada, izgradnja Sarajevske ceste i tramvajske pruge na jugu, Jarunskog mosta i podvožnjaka Medpotoki na zapadu grada te Šarengradske ceste kao novog ulaza u središte grada.

Tih pet projekata je za N1 pretresao prometni stručnjak Marko Ševrović sa zagrebačkog Fakulteta prometnih znanosti.

Sarajevska cesta

Radovi na proširenju i rekonstrukciji Sarajevske ceste otvoreni su prije desetak dana. Riječ je o novom južnom cestovnom ulazu u grad uz koji bi se gradila i prva nova tramvajska pruga u gradu nakon 20 godina. Cesta će biti duga 1,8 kilometar, a tramvajska pruga 2,25 kilometara. Cesta će imati tri kolne trake u svakom smjeru te obostranu pješačku i biciklističku stazu. Ševrović kaže da je Sarajevska cesta nova alternativa ulasku u grad, što je dobro.

– No isto tako donosi i dodatno opterećenje na zagrebačku obilaznicu, a to je loše. Vidimo u zadnje vrijeme da je zagrebačka obilaznica premašila dnevne kapacitete koje može podnijeti. Već i manja prometna nesreća na obilaznici u pravilu izaziva kilometarske kolone i zastoje. Što se tiče same Sarajevske ceste, važno je da će skratiti put do Siska i Velike Gorice. No čim skraćuje put, povećava i konkurentnost osobnog automobila, a to pokazuje da u strateškom smislu još nema odluke što se želi s prometom u gradu. Gradnja tramvajske pruge dobro je rješenje. Pridonijet će spajanju tamošnjih novozagrebačkih naselja i lokalno će donijeti benefite, ali neki veći benefit gradskom prometu neće donijeti, smatra Ševrović.

Branimirova i Kolakova ulica

Produžetak Branimirove ulice na istok i Ulice Rudolfa Kolaka rezultirat će dobivanjem obilaznice duge sedam kilometara, koja će rasteretiti Sesvete, Aveniju Dubrava i Slavonsku aveniju. Prva faza produljenja Branimirove je završena, a početak produljenja Kolakove treba započeti iduće godine.

– Ta je investicija potrebna jer u pitanju je prometna žila kucavica tog dijela grada, kaže Ševrović.

– Do sada smo imali samo jednu cestu koja je spajala Zagreb i Sesvete, a sada dobivamo alternativu koja donosi rasterećenje. I u ovom slučaju dodatni će kapaciteti nakratko popraviti situaciju, ali će dovesti do toga da automobil postane još atraktivniji. Usporedo s ovim zahvatima treba raditi na unaprjeđenju javnog prijevoza kako se ne bi dogodilo da dio ljudi iz javnog prijevoza pređe u automobile. Na ovaj način, svako poboljšanje zapravo dolijeva ulje na vatru, dodao je.

Šarengradska cesta

Izgradnja Šarengradske ceste ideja je stara stotinjak godina, a sada je naumljeno da s četiri vozne trake rastereti Savsku cestu s kojom će usporedo teći trasom od Vukovarske ulice do Jadranskog mosta. Radovi bi trebali početi 2026. godine. Prof. Ševrović smatra da se tom projektu daje prevelik značaj.

– Mislim da način na koji je projektirana Šarengradska, da bude dvosmjerna cesta paralelna sa Savskom, neće funkcionirati. Povećat će se broj konflikata između prometnih tokova. Ta će tranzitna cesta na svojim krajevima imati puno lijevih i desnih skretanja i na tim mjestima će biti uska grla. Mislim da se time neće rasteretiti Savska. Nije problem Savske na presjeku, nego na križanjima, a ovime će se još više zakomplicirati situacija na križanjima s Vukovarskom i Zagrebačkom avenijom. Dobit ćemo još jedan intenzivan prometni tok koji će ulaziti u ta križanja kroz lijevo i desno skretanje. Mislim da bi trebalo razmotriti koncept gradnje Šarengradske i eventualno vidjeti da Savska bude jednosmjerna cesta prema sjeveru, a Šarengradska jednosmjerna prema jugu. Time bi dobili par ulica, svojevrsni zeleni val u smjeru sjever-jug. Tada bi se Šarengradska gradila u manjem gabaritu, što bi bilo lakše izvesti zbog postojećih zgrada, mišljenja je ovaj prometni stručnjak.

Podvožnjak Medpotoki

U gabaritima nevelik, ali investicijski i izvedbeno golem projekt je gradnja podvožnjaka na raskrižju Ulice Medpotoki s Alejom grada Bologne u duljini od 400 metara. Ševrović napominje da je riječ o iznimno važnom projektu za zapadni dio Zagreba.

– U tom dijelu grada između sjevera i juga imamo podvožnjake na Škorpikovoj i u Vrapču, što nije dovoljno i stvara ogroman prometni pritisak. Pa ako su tamo neki radovi ili se dogodi prometna nesreća, prometna blokada je neminovna. Stoga je podvožnjak Medpotoki apsolutno nužno rješenje. No i kad se taj podvožnjak završi, treba nešto učiniti s linijama javnog prijevoza. Njih bi na tom dijelu trebalo redefinirati. Primjerice, ako želite doći iz Stenjevca u Gajnice, javnim prijevozom to je praktički nemoguće, morate do Črnomerca pa se tamo okretati. Tamo nedostaje kvartovske povezanosti javnim prijevozom, objašnjava.

Jarunski most

Jarunski most gradio bi se zapadno od Jarunskog jezera, a da rastereti Jadranski most, Horvaćansku i Selsku cestu te Zagrebačku aveniju. Imao bi tri prometne trake u svakom smjeru, tramvajsku prugu te biciklističke i pješačke staze. Ujedno bi bio spoj s budućom dječjom bolnicom u Blatu. Ševrović je skeptičan po pitanju ovog projekta.

– Nisam siguran hoće li se uopće moći graditi na koridoru na kojemu bi se trebao nalaziti. Drugo, taj most također će se spajati na zagrebačku obilaznicu koja je, kako rekoh, već sada ‘gotova’ što se tiče svoga kapaciteta. Stoga smatram da bi pod hitno trebalo graditi treću kolnu traku na obilaznici. Tek u tom slučaju kombinacija s Jarunskim mostom mogla bi funkcionirati, kaže.