HSLS

Klasić: Za loše stanje prometnica u Zagrebu kriv je i Tomašević. Njegovi planovi su kontinuitet predizbornih obećanja Milana Bandića

Strateški problem prometa u Zagrebu je pitanje rješavanja dviju barijera, rijeke Save i željezničkog prometnog koridora. Ove dvije barijere dijele Zagreb i u proteklom desetljeću ograničili su razvoj grada kao cjeline te značajno usporile nesmetan razvoj prometnih tokova, smatraju u zagrebačkom HSLS-u. Ističu kako Tomašević nastavlja projekt kontinuiteta predizbornih obećanja pokrenut još u vrijeme Milana Bandića.
Zagreb: Konferencija za medije HSLS-a Patrik Macek/PIXSELL

Strateški problem prometa u Zagrebu je pitanje rješavanja dviju barijera, rijeke Save i željezničkog prometnog koridora. Ove dvije barijere dijele Zagreb i u proteklom desetljeću ograničili su razvoj grada kao cjeline te značajno usporile nesmetan razvoj prometnih tokova, smatraju u zagrebačkom HSLS-u. Ističu da projekt podizanja željezničke pruge uz izgradnju još jednog mosta preko Save treba biti prioritet pri rješavanju prometne infrastrukture.

Zagrebački liberali smatraju kako bi se realizacijom ovih projekta maknule zapreka u povezivanju sjevera i juga Zagreba, a također bi se otvorio jedan direktni koridor povezivanja istoka i zapada grada.

– Ispod denivelirane željezničke pruge otvara se izgradnja prometnice i biciklističkih staza sa svom pratećom infrastrukturom za povezivanje istoka i zapada grada, a povezivanje sjevera i juga grad omogućilo bi se bez izgradnje skupih ali ograničavajućih podvožnjaka i pružnih prijelaza – naglašavaju iz zagrebačkog HSLS-a.

– Ovaj projekt sveobuhvatno bi riješio problem prometne povezanosti Zagreba i može se također realizirati uz financijsko sudjelovanje države i fondova EU.

Uzroci prometnog kolapsa

Podsjećaju da je gradonačelnik Tomislav Tomašević na predstavljanju projekta poboljšanja prometa naveo kao razlog prometnog kolapsa i lošeg stanja prometnica u Zagrebu, povećanje broja vozila na zagrebačkim ulicama i loše stanje ulica.

– Ova konstatacija je samo djelomično točna, mi smatramo da uz lošu organizaciju radova na Zagrebačkim ulicama uzroke treba tražiti i u dosadašnjim postupcima sadašnje gradske uprave, rekao je Darko Klasić.

Dodaje da su gradske vlasti su pitanju prometne problematike pristupili iz njihova ideološkog uvjerenja da građane treba što više demotivirati od korištenja osobnog automobila.

– I to nažalost nije bila teorija zavjere, već “edukacija” koju su organizirali za članstvo svoje stranke, a iz razloga koji bi doveo do toga da ljudi naprosto odustanu od korištenja osobnog automobila. Ova ideološka uvjerenja uzrokovala su da su u protekle tri godine smanjene investicije u održavanje i razvoj javnih prometnica, što je na kraju i uzrok lošeg stanja zagrebačkih ulica, rekao je Klasić.

U prilog tome, kažu iz HSLS-a, vide u predviđenim sredstvima grada za ulaganje u ovogodišnje i prošlogodišnje ljetne radove te male komunalne akcije održavanja cesta u odnosu na 2019. godinu.

– Ove godine je u asfalterske ljetne radove uloženo cca 7 milijuna eura dok je taj iznos 2019. godine iznosio skoro 10 milijuna eura, naglašavaju.

Jesu li  predstavljeni projekti realni ili su samo predizborno obećanje?

Dodaju da je Tomašević suočen sa svakodnevnim prometnim kolapsom i zbog rastućeg nezadovoljstva građana prošli tjedan predstavio plan rješavanja prometu kroz infrastrukturne projekte.

– Svi projekti koji su predstavljeni javnosti neosporno su neophodni gradu Zagrebu ako želimo riješiti problem prometa na zagrebačkim ulicama ali većina njih zahtjeva barem desetak godina za realizaciju. Pravo pitanje je zašto je gradska uprava čekala tri godine ako je te projekte prepoznala kao rješenje za prometne probleme. Predloženi projekti već u javnom prostoru 20 i više godina, kaže Klasić

Dodaju da za velik broj tih planova postoje idejna rješenja, a za neke je djelomično i izvedena potrebna dokumentacija Dojma smo da su ovi projekti postali nažalost aktualni sada samo zbog pritiska javnosti nezadovoljnom stanjem prometa u gradu. Ono što vidimo problematičnim i nekonzistentnim je da se sada ponovno predstavljaju neki projekti koje je aktualna gradska vlast prije samo nekoliko mjeseci proglasila nepotrebnim te obustavila njihovo financiranje i planiranje, upozoravaju iz zagrebačkog HSLS-a.

Projekt izgradnje Jarunskog mosta 2023. odbačen

Podsjećaju da je projekt izgradnje Jarunskog mosta aktualna gradska uprava odbacila je i zaustavila u proračunu za 2023. godinu.

– Tada je i odbačen amandman opozicije da se osiguraju sredstva za projektiranje mosta. Dogradonačelnica Danijela Dolenec kao obrazloženje odustajanja od projekta izjavila je kako projekt Jarunskog mosta više nije prioritet jer su se okolnosti drastično promijenile i ustvrdila kako se na trasi koja bi trebala voditi do mosta izgradilo novo naselje Vrbani III, iako se Petrovaradinska ulica nalazi u Prečkom, podsjeća Klasić.

Projekt Jarunskog mosta je ucrtan 2003. godine u GUP, 2007. izrađen je projekt izgradnje mosta, 2011. izdana je lokacijska dozvola, 2020. zatražena je nova lokacijska dozvola i pokretanje izrade parcelacijskih elaborata, 2023. projekt brisan iz proračuna Zagreba, podsjećaju zagrebački liberali.

S druge strane pak dodaju da iako je projekt Šarengradska dobro zamišljen kako je to projekt star već par desetljeća i da je potrebno za punu realizaciju minimalno još jedno desetljeće zato što su potreba rušenja pojedinih objekata na koridoru te rješavanje nekoliko desetaka imovinsko-pravnih sporova.

Projekt Sarajevske ceste kasni zbog gradske uprave

– Projekt Sarajevska odgovor je na zahtjev Ministarstva mora, prometa i infrastrukture da se osigura nova prometnica koja bi se vezala na novi cestovni vijadukt preko Ranžirnog kolodvora Zagreb za spoj s autocestom koje izvode Hrvatskih autocesta. Radovi izgradnje ceste s komunalnom infrastrukturom iznose 25 milijuna eura, većinom će biti sufinancirani iz fondova EU-a u suradnji s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture. Ovaj projekt je sigurno iskorak u razvoju prometne infrastrukture u Zagrebu ali nažalost nije samostalni inicijalni projekt gradske uprave te kasni već nekoliko godina zbog nesnalaženja gradske vlasti, rekao je Klasić.

Iz HSLS-a naglašavaju da onaj dio u koji Zagreb može odmah krenuti i koji nije financijski i imovinsko – pravno zahtjevan, a doprinosi protočnosti prometa je produžetak Tomislavove na zapadu, čime bi se dobila još jedna prometnica u željeznički koridor prema centru grada te nastavak radova na produžetku Branimirove za koji su riješeni imovinski sporovi u proteklom desetljeću.

– Predloženi plan za rješavanje prometnog kolapsa u Zagrebu nakon što su sami uzrokovali isti zapravo nije ništa novo. Sadašnja gradska vlast ovim planom samo nastavlja politiku kontinuiteta predizbornih obećanja pokrenut još za njihovog prethodnika, zaključio je Darko Klasić.

Grad Zagreb
Politika