Jelić: Tomaševićeva administracija propustila je napraviti mnogo toga

HSLS-ovci na svojim redovnim konferencijama za medije ponedjeljkom često upozoravaju na probleme u funkcioniranju grada koji nerijetko postaju tema medijskog propitkivanja na redovnim konferencijama gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Također, zagrebački liberali, na svojim presicama ponude i rješenje.

Jedna od tema koju su među prvim oporbenim čelnicima otvorili bila je i pitanje blokovskog parkiranja, regulacije prometa i održavanja prometnica.

Početkom rujna zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević sazvao je konferenciju za novinare na kojoj je rekao kako do kraja mjeseca namjerava, za građane, osloboditi 300 rezerviranih mjesta. Na toj konferenciji istaknuo je kako neke tvrtke u središtu grada godinama ne plaćaju parking.

Jelić u razgovoru za 01 Portal kaže kako je to jedan od najvećih apsurda do sad.

– Što se radilo do sada. Tomašević napada korisnike tih parkinga, naravno i oni su djelomice krivi, ali da netko u Zagrebu ne zna da više od tri godine ne plaća račun je apsurd. Neosporno je da je za takvo stanje kriva i bivša administracija, ali ne možete sve okriviti samo nju. Nevjerojatno je da se takvi propusti događaju, kaže Jelić.

Na stotine projekata je zaustavljeno

Naš sugovornik ističe kako trenutna gradska uprava rado ističe da ne rade stihijski, no upozorava na određene momente po kojima se vidi da to nije baš tako.

– Pročelnik Andro Pavuna je je izjavio da oni ne rade stihijski već da oni rade planski prema studiji Fakulteta prometnih znanosti, ali je zaboravio reći da je ta studija naručena još od bivše administracije te da su je oni dobili još na početku mandata 2021. godine. Dakle, nevjerojatno je da osim što u tri godine nisu uspjeli pronaći tko ne plaća parkirna mjesta, tako im je tri godine trebalo da prouče i implementiraju studiju, kaže Jelić.

Ipak, dodaje, gradska administracija u protekle tri godine nije sjedila skrštenih ruku.

– Nisu radili na poboljšanju prometne infrastrukture, dapače, uvelike su je pogoršali zatvarajući ulice, pretvarajući ih u pješačke zone. Posljednju ludost su napravili pod okriljem noći, kao da su lopovi, kad su preko puta HNK-a uklonili desetke parkirnih mjesta, kaže Jelić.

Ističe, kako shvaća intenciju da se kao i u svim velikim gradovima Europe automobilski prijevoz miče iz središta gradova, ali naglašava kako je prvo građanima trebalo ponuditi alternativna rješenja, napraviti podzemne garaže, poboljšati javni prijevoz.

Smatra kako trenutna vlast odrađuje dosta projekata koje im je u nasljeđe ostavila administracija Milana Bandića.

– To nije nikakav problem, dapače, sve dobre projekte i treba prigrliti. Primjerice, kod izgradnje novog vrtića i sam je gradonačelnik rekao kako je potrebno minimalno 24 mjeseca za ishođenje dozvola, izgradnju projektne dokumentacije. Dakle, teško je onda to napraviti u jednom mandatu i to treba priznati, kaže Jelić.

Međutim, naglašava, na stotine projekata je zaustavljeno.

– I zato se gradonačelnik može i pohvaliti uštedama i deficitom. Nije on njih ostvario, onako kako mi stalno zagovaramo, racionalnijim poslovanjem, već tako što ne izvršava osnovne planove, za koje je nekad primao prirez, a danas porez koji je najviši u Hrvatskoj, kaže Jelić.

Naš sugovornik upozorava da su u Zagrebu na povijesnoj razini najmanje realizacije komunalnih akcija te da je to jedan od razloga zbog kojeg nam grad i izgleda ovako prljavo i zapušteno.

– Lako je tako štedjeti kad ne izvršavate. Prava ušteda je kad izvršite brže, efikasnije i jeftinije, kaže naš sugovornik.

Dodaje da shvaća da se moralo negdje štedjeti zbog dugova koje je naslijedio od Bandićeve administracije, ali dodaje i da funkcija grada nije da posluje s dobitkom. – Međutim, ako je poslovao sa suficitom, onda je trebao smanjiti cijene komunalnih usluga, jer javne tvrtke nisu ni stvorene da stvaraju zaradu, kaže Jelić. Napominje da je nekakav suficit, ako je ostvaren trebao ulagati u nove investicije koje na žalost u Zagrebu ne vidimo.

Jelić se osvrnuo i na prikupljanje i odvoz otpada u Zagrebu. Kaže kako gradonačelnik iznosi brojke s kojima zbunjuje građane. Podsjetimo, gradonačelnik se pohvalio kako nijedan grad nije imao takav napredak kao Zagreb u odvajanju otpada.

– On se hvali kako su ogromni pomaci, a izdvojeno je, sad kad se sve frakcije korisnog otpada praktički razdvajaju, smanjeno je sa 167,000 tona na 139,000 tona. To je manje od 17 posto. Znači manje od 17 posto je smanjeno prikupljanje miješanog komunalnog otpada. To je zanemario. To je trebalo biti minimalno 100 posto, ma trebalo je biti i do 300 posto više s ovim načinom odvajanja. Svi znamo koliko je udio u otpadu imala plastična ambalaža i pet ambalaža, kartoni, papiri, plastika itd. odnosno sve što se odvojeno prikuplja. Tako da s tim hvala je daleko od nekih dobrih rezultata. Uostalom ni dan danas nije donesen Plan gospodarenja otpadom, nije zatvoren Jakuševec, nemamo ni neki plan za Centar za gospodarenjem otpadom, s kompostanom. Sve je na nekom čekanju, a on se hvali s nekim brojkama koje kad ogolite one su u principu smiješne, kaže Jelić.

Tomaševićevo baratanje s brojevima može uzrokovati i histeriju

Međutim, ima i riječ pohvale za gradonačelnika. – Da ne bude sve tako crno pohvaljujemo nabavku 2253 polupodzemnih spremnika za smeće, kaže Jelić.

Podsjetio je da s nekim od spremnika bilo problema s pražnjenjem spremnika, kod nekih se nakupljala i voda. Naglašava kako do toga dolazi jer se kod brojnih projekata u Zagrebu žuri. – Nisu dobro analizirali početno stanje i nisu uzeli u obzir dobre i loše prakse u Europi. Na kraju krajeva, gradonačelnik se hvali kako su oni brzo postavili te podzemne spremnike, kako je Ljubljani trebalo više vremena, a ne uzima u obzir da nije bez veze da je trebalo za to više godina. S jedne strane to je ogromna investicija, a s druge, u Ljubljani se nisu zadržali u centru grada, već diljem Ljubljane postavljaju spremnike uzimajući u obzir prednosti i mane spremnika, kaže Jelić i dodaje da unatoč i najavljenom poskupljenju i tome što će spremnici biti samo za odlaganje plastike, stakla, papira i metala, da je to dobar projekt.

Marko Lukunic/PIXSELL

Međutim, upozorava kako Tomaševićevo baratanje s brojevima može uzrokovati i histeriju.

– Evo histerija je nastala i oko Gradske plinare Zagreb, pa se komuniciralo građanima da će GPZ Opskrba ponuditi 10 centi manju cijenu od Međimurje plina. Međutim, oni nisu rekli na što. Oni su izjavili da će ponuditi cijenu za 10 centi nižu po megavatu, a obračun je u kilovatu, to mi je 1000 puta niža mjerna jedinica. Zato su penzioneri stajali onako u redu, po vrućini i po velikim temperaturama i nisu shvatili da megavat nije mjerna jedinica za obračun. To je bilo zavaravanje naših sugrađana, kaže Jelić i dodaje da to preračunato znači za jedno prosječno kućanstvo uštedu o 1 i 30 centi godišnje.

Potpredsjednik zagrebačkog HSLS-a osvrnuo se i na činjenicu da ovo Zagreb opet neće dobiti cjeloviti generalni urbanistički plan.

– Nažalost neće. Jesu li se uplašili činjenice da su izbori blizu, radi li se o nedovoljnoj pripremi, jer na žalost vidimo na nizu projekata, da je da je nedovoljna, rekao bih i amaterska priprema bila, kaže Jelić.

Plastično je to objasnio na primjeru bazena u Španskom na kojem je Gradska uprava zbog nedovoljne pripremljenosti propustila uzeti iz EU fondova 18 milijuna eura.

– Zamjenik gradonačelnika Luka Korlaet u medijima je rekao da mu nije jasno zašto ga gnjavi Ministarstvo turizma i sud koji je donio pravomoćnu presudu da Zagreb nije podnio kompletnu dokumentaciju koja se tražila u natječaju. I sad kao njima je to trivijalno jer su morali ispuniti jedan od uvjeta koji je bio da se dostavi i potvrda da se ne radi o objektu kulturne od kulturnog značaja. Mislim ako imate neki od zahtjeva natječaja onda ih morate napraviti. To je toliko amaterski napravljeno. Mi govorimo od 18 milijuna eura. Sad zamislite da se radi o privatnoj investiciji, pa da se ne idete raspitati, koliko god to trivijalno izgledao, o nekom zahtjevu, o čemu se radi. Valjda se idete raspitati, kaže Jelić.

Epohalni neuspjesi

Naš sugovornik upozorava da je projekt bazena u Španskom od 18 milijuna eura tek kap u moru s obzirom na to da je Grad propustio dobiti 320 milijuna eura na obnovi vodoopskrbne mreže,

– To je bilo skoro nemoguće izgubiti. Znači iz EU fondova se financiralo sve jedan na jedan, skoro je trebalo samo napraviti prijavu. 15 gradova i općina je u Republici Hrvatskoj dobilo sredstva, Zagreb nije uspio biti ni među tih 15, kaže Jelić.

Daje primjer općine Ičići kojoj je uspjelo s jedva jednim profesionalcem složiti dostatnu dokumentaciju za dobiti sredstava, a Zagreb nije.

– Po ovome se vidi da nemaju menadžerskog iskustva, a neki ni radnog iskustva. Ako radite neke projekte, morate upregnuti apsolutno sve koji mogu pomoći, raspitati se do zadnjeg papira, članka akata, što morate i trebate napraviti, kaže naš sugovornik. Dodaje i da se to neiskustvo vidjelo i kod nabavke drobilice koja više mjeseci nije bila u funkciji jer grad sam sebi nije izdao dozvolu za upotrebu.

Jelić se nadovezao i temu zagrebačkog Pročistača, gdje bi Zagreb mogao zbog jednostranog raskida ugovora platiti veliku svotu novca koncesionarima, iako je gradonačelnik tvrdio da je upoznat sa svim negativnim aspektima jednostranog prekida te da će svakako raskid ugovora biti jeftiniji nego da ostanemo do kraja.

Photo: Robert Anic/PIXSELL

– Nigdje nismo vidjeli te izračune. Baratamo s ciframa od 30 milijuna do 400 milijuna eura. Vjerujem da je istina negdje na sredini. Meni izgleda to kao da su se oni polakomili za sredstvima Europske unije, a pitanje je hoće li ih povući. Kako sam maloprije rekao, na primjeru obnove vodoopskrbne mreže vidi se koliko nisu sposobni povući novac. Na bazenu Špansko nisu uspjeli povući novac. To su epohalni neuspjesi, a ZOV je daleko od toga da je to sigurno da će povući sredstva EU. Ali, potencijalno mogu se povući velika sredstva za treći stupanj pročišćavanja otpadnih voda. U igri je otprilike, procjenjuje se, negdje oko 90 milijuna eura i to je bio glavni njihov poriv, jer ne bi mogli aplicirati za ta sredstva ako nisu vlasnici procesa. E to je bila njihova nakana, ali ja se bojim da opet nisu napravljeni kvalitetni izračuni koliko će to koštati grad Zagreb. Na kraju krajeva ako su već htjeli krenuti, mogli su obaviti neke preliminarne razgovore s koncesionarima, vidjeti što bi moglo biti, što bi se moglo napraviti, a koliko ja imam informacije uopće nisu pregovarali s koncesionarima ZOV-a, da se dogovore i izbjegnu i arbitražu i dodatne troškove za Grad Zagreb.

S obzirom na sve propuste, na sve manjkove u upravljanju Gradom Zagrebom upitali smo našeg sugovornika postoji li nešto dobro što je Tomašević napravio u posljednje tri godine mandata.

Jelić odgovara da je dobra stvar što je podignut financijski rejting Grada Zagreba i to što je smanjeno dugovanje, no ističe kako u HSLS-u nisu zadovoljni time kako je do smanjena duga došlo.

Štedjelo se na krivi način

– Na krivi način je došlo do tih ušteda, način je došla nekom efikasnim vođenjem grada Zagreba. Na kraju krajeva, to je rezultat neodržavanja cesta diljem Grada Zagreba, po našim kvartovima, ne održavanjem signalizacije. 70 posto aparata Zagreb parkinga ne radi, autobusni displeji ne rade, horizontalna signalizacija ne radi po pojedinim kvartovima itd., a to je sve odraz neodržavanja malih komunalnih akcija i ušteda tako da se ne financiraju takve akcije, kaže Jelić.

Jelić podsjeća kako je u oporbi bio i u prošlom sazivu Skupštine i pokojnom gradonačelniku Milanu Bandiću, kao što je i sada u oporbi te smatra da je ova gradska administracija propustila napraviti mnogo toga.

– S obzirom na to kako se prije vodio Grad Zagreb, mislim da je puno više se trebalo napraviti. Još jednom se pokazalo da nesposobnošću i nečinjenjem možete napraviti i veću grešku, odnosno veću štetu Gradu Zagrebu i općenito bilo kojoj instituciji ili kompaniji, nego čak i nekim, da tako kažem, nezakonitim radnjama, kaže Jelić.

Dodaje da je činjenica da zasad platforma Možemo i gradonačelnik Tomašević u načelu u protekle tri godine nemaju ni jednu korupcijsku aferu.

– To je činjenica. No, s druge strane imate činjenicu da se skrivaju iza natječaja stotine i stotine natječaja koje je provela platforma Možemo, a na kojima su 100 posto izabrani samo članovi platforme Možemo ili SDP-a znači nema nijednoga, nema nikog izvan tog kruga, kaže Jelić.

Ponavlja da su svi izabrani na javnom natječaju.

– Je li to vama normalno. Dakle iz neke pete, šeste, 18 – te stranke, neovisne, bilo koga su mogli naći. Apsolutno na svim natječajima koji su provedeni za vrijeme ove administracije su odabrani slučajno njihovi članovi, pa sada u zadnje vrijeme i rodbina, upozorava Jelić.

Nisu se trebali skrivati iza natječaja

Na pitanje radi li se o organiziranom zapošljavanju kao u vrijeme Milana Bandića, Jelić kaže da je ovo i gore.

– Sad sam rekao. Znači 100 posto su njihovi članovi ili simpatizeri. To je valjda svima jasno da nitko u Gradu Zagrebu nikad nije prošao ni na jednom natječaju, a da to nije amenovao osobno bivši gradonačelnik. Ali i on je pazio da to bude na nekoj vagi, rekao je naš sugovornik.

Jelić kaže i to da je jasno na početku mandata govorio da se Tomašević i njegova administracija nisu trebali skrivati iza natječaja. Dodaje da su imali mogućnost promijeniti pravilnik, postaviti svoje ljude.

– I onda kažete ja sam postavio te ljude, ja odgovaram za njihov rad jer sam ga postavio kao svog čovjeka. Ovako oni na ovaj način peru ruke, nije to do nas. Sad ćemo vidjeti s Gradskom plinarom. Nevjerojatno je da još nemamo gotove rezultate koliko je ljudi otišlo i kolika šteta će se napravite gradskoj plinari. I za to apsolutno nitko nije odgovarao, kaže Jelić.

Zbog tvrdoglavosti Gradske uprave, GPZ Opskrba će zaroniti

Osvrnuo se i na događanja u GPZ Opskrba. Jelić kaže da je dobro što je veliki dio građana odlučio prijeći u GPZ Opskrba te dodaje da je pitanje kako će Opskrba i Grad prikazati gubitke te firme.

Jelić kaže kako se boji se da će zbog tvrdoglavosti Gradske uprave, GPZ Opskrba zaroniti, pogotovo sad kad je GPZ na tržištu, a obećao se popust građanima bez znanja koliko će plin na tržištu poskupjeti. Dodaje da je tu i drugi element taj što cijena plina ovisi i o subvencijama države. Napominje da je lako moguće da država donese odluku da neće više subvencionirati tržišne dobavljače plina. Također Jelić smatra da je šteta GPZ Opskrbi nanesena zbog PR-a te da će, ako dođe do smanjenja broja korisnika, sigurno doći i do smanjenja broja zaposlenih u GPZ Opskrbi, što smatra velikom štetom.

– S druge strane to je samo dio gradske plinare. Naime, Gradska plinara Zagreb i dalje je vlasnik infrastrukture i ona će biti hajdemo reći neokrznuta proći. Ovo se odnosi isključivo na GPZ Opskrbu. Ono što je meni nevjerojatno je da nikad nitko nije odgovarao, pa čak ni ovako je i medijski za te poteze GPZ Opskrbe, kaže Jelić.

Kaže da je HERA zbog GPZ Opskrba poništila prvi natječaj, pa čak i promijenila pravila natječaja kako bi onemogućila tržišni monopol, međutim, kaže Jelić, GPZ Opskrba je na ponovljenom natječaju, uvjerena kako će jedina proći, ponudila veću cijenu nego ranije.

– Dakle gdje to ima da u ponovljenom natječaju nudite veću cijenu nego u prvom. I onda nastupa gradonačelnik i braneći svog direktora i sebe, kaže da nisu mogli ići ispod cijene jer je to zadnja cijena po kojoj bi GPZ Opskrba poslovala s nulom. A nakon dva mjeseca ide 20 posto ispod te zadnje cijene. Opet su to te igre brojki koje smo ranije spominjali, rekao je za 01Portal Kristijan Jelić.