CIJENE ENERGENATA RASTU

Brodić: Za prosječno kućanstvo očekuje se rast cijena plina oko 11 eura mjesečno

Ako ne bude vladinih subvencija, a za njih je novca u proračunu sve manje, plin bi mogao poskupjeti i do 25 posto
stove-5580691_1920

Građane je zabrinula vijest o poskupljenju struje i plina od 1. listopada ove godine. Naime, ako ne bude vladinih subvencija, a za njih je novca u proračunu sve manje, plin bi mogao poskupjeti i do 25 posto.

Cijene struje i plina su zahvaljujući mjerama Vlade ograničene do 30. rujna. Nema potrebe za stvaranjem panike kroz “najave” dva mjeseca unaprijed da će cijena plina “drastično rasti”. Građani mogu biti sigurni da će i dalje imati mirnu jesen i zimu uz priuštivu cijenu energenata, potvrđeno je za N1 iz Vlade.

Međutim, kako su i sami naglasili, mjere kojima je Vlada ograničila cijene energenata, traju do 30. rujna. S obzirom na to da je Marko Primorac tražio rezove u proračunu, pitanje je hoće li se subvencije i u kolikoj mjeri nastaviti.

Urednik EnergyPress-a, portala specijaliziranog za energetske teme, Ivan Brodić smatra da bi cijena plina za kućanstva trebala od listopada rasti za više od 25 posto,

– Do tog rasta cijene plina dolazi i zbog rasta cijene plina na svjetskim burzama, poglavito vezano uz povijesne maksimume na nizozemskoj referentnoj burzi tijekom lipnja, kaže Brodić.

Također dodaje da se radi i o kalkulacije opskrbljivača plina, prije nego li Hrvatska regulatorna energetska agencija (HERA) objavi svoj izračun za sljedeću ogrjevnu sezonu.

– Za prosječno kućanstvo očekuje se rast cijena za oko 140 eura godišnje ili oko 11 eura mjesečno, kaže naš sugovornik.

Objašnjava kako u Hrvatskoj cijena plina čini oko 80 posto izračuna krajnje cijene za kućanstva, što je odraz velikog fiskalnog pritiska države na cijene energije, koji je ponešto umanjen kroz smanjeni PDV, i limitiranje cijena, tijekom posljednje dvije krize kroz koje smo prošli.

– No, poslije listopada, prestaju vrijediti Uredbe za otklanjanje poremećaja na domaćem tržištu energije, koje su u bližoj prošlosti prouzročile nekoliko problema na tržištu, poput jedne pokrenute arbitraže, od strane stranog investitora, ali i zvučni slučaj kada je Gradska plinara Zagreb Opskrba izgubila opskrbu Zagreba plinom jer se uslijed stvorenih gubitaka morala pojaviti na natječaju s povišenom maržom u odnosu na konkurente. Stoga, ostaje za vidjeti što će se dogoditi. Pitanje je hoće li država nastaviti sa, za biznis, a time i zdravlje ekonomije, kontroverznim intervencijama na tržištu ili će tržište prepustiti svojim pravilima, uz neki drugi vid pomoći onima ugroženima, kaže Brodić.

– Tim više što izračun HERA-e tj objava cijena plina u javnoj usluzi za sljedeću plinsku godinu, zakonski, može čekati do kraja ove plinske godine, dakle do druge polovice rujna, dodaje.

Drži kako potonje ima smisla samo ako regulator želi ostaviti politici vremena za razmišljanje, jer su tarifni kalkulatori javni te možemo reći kako je izračun opskrbljivača relativno točan, a drugi parametri koji se uvrštavaju u formulu nemaju toliko velik učinak na krajnju cijenu.

– Za nadati se, s obzirom na to da je superizborna godina prošla, kako će se politika ovoga puta suzdržati od igre populističkog spasitelja intervencijom na tržište u smjeru postavljanja cijelog socijalnog utega na gospodarstvo, a okrenuti se rješenjima koja im u predizborno vrijeme propagandno nisu bila zanimljiva, izravnoj proračunskoj pomoći korisnicima, rekao je 01portal Ivan Brodić.

Gospodarstvo
Hrvatska