Velika Gorica postaje središte hrvatskog cikloturizma

Velika Gorica od 9. do 11. travnja bit će domaćin 6. Dana cikloturizma, rečeno je na današnjoj konferenciji u Turističkoj zajednici Grada Velike Gorice. Riječ je o najvećoj konferenciji posvećenoj razvoju ove brzorastuće grane turističke industrije.

Dani cikloturizma pokrenuti su 2019. godine kako bi se omogućilo stvaranje platforme za razmjenu iskustava, ideja, znanja, dobre prakse; mjesta na kojem će se sudionici moći povezati, započinjati nove poslovne suradnje i gdje se stvaraju prava, održiva partnerstva i prijateljstva. Nakon Metkovića (2019.), Ludbrega (2020.), Podgore (2021.), Rastoka (2022.) i Sinja (2023,), red je doša i na Veliku Goricu.

-Cikloturizam je mnogo više od zanimljivog dodatka turističkoj ponudi. On je s drugim, komplementarnim oblicima aktivnog turizma, generator turističkog rasta u takozvanim nerazvijenim destinacijama odnosno produženja sezone i diversifikacije proizvoda u „razvijenim“ odredištima. Posljednjih nekoliko godina pokazalo je kako je outdoor turizam mnogo otporniji na nepredvidive globalne okolnosti što ga čini važnim faktorom stabilnosti u destinacijama koje su do sada uglavnom bile koncentrirane na tradicionalne oblike turizma. Hrvatska i to svi njezini dijelovi, ima idealne uvjete za razvoj raznih oblika outdoor turizma, a ova konferencija, projekti koje je ona iznjedrila i dugotrajna partnerstva koja se na njoj stvaraju, dokaz su da je naša turistička industrija počela obraćati na to značajniju pažnju- kazao je Karlo Kučan, pokretač Dana cikloturizma.

Dani cikloturizma se svake godine održavaju u drugoj destinaciji i to po načelu da se naizmjenično biraju “morske” i “kontinentalne” destinacije. Velika Gorica nije slučajno odabrana za domaćinstvo ovogodišnjeg izdanja Dana cikloturizma. Konferencija se, naime, održava pod sloganom “Urban Mobility, Green Adventures”. Najveći grad Zagrebačke županije dio je šireg urbanog prostora glavnog grada Hrvatske, ali je istovremeno i neposredno povezan sa zelenim i očuvanim prostorom svoje neposredne okolice. Takav „hibridni“položaj u kojem se urbana mobilnost isprepliće s prirodnim okruženjem otvara priliku da se na vrlo opipljiv način istraže oba aspekta biciklizma; kao oblika prijevoza i sredstva za rekreaciju i užitak.

-Velika Gorica ima razvijenu biciklističku infrastrukturu na području samog grada, kao i cestovne i šumske biciklističke rute na području Turopolja, Posavine i Vukomeričkih gorica. Osim prema Zagrebu, veliki potencijal pružaju i biciklističke rute prema Sisku, Pisarovini i Pokupskom. Jedan smo od gradova s najvećim brojem biciklijada. Turistička zajednica grada Velike Gorice zato priprema cjelovit projekt razvoja i promocije cikloturizma na području Velike Gorice i Turopolja- rekla je direktorica Turističke zajednica grada Velike Gorice Maja Toth.

Velika Gorica sa svojom biciklističkom infrastrukturom, izvrsnim prometnim položajem, raznolikom konfiguracijom terena, prirodnim ljepotama i znamenitostima predstavlja idealno područje za razvoj cikloturizma. Kvalitetna i razvijena biciklistička infrastruktura na području Velike Gorice prepoznata je i u Operativnom planu razvoja cikloturizma Zagrebačke županije koji je 2017. godine izradio Institut za turizam. Ukupno Velika Gorica ima više od 51 kilometra biciklističkih staza, a u pripremi je i nekoliko novih projekata izgradnje biciklističke infrastrukture.

-Izuzetno mi je drago što je upravo Velika Gorica domaćin Dana cikloturizma 2024. Mislim da je Velika Gorica upravo najbolje mjesto za održavanje jedne ovakve manifestacije. Velika Gorica sa svojom biciklističkom infrastrukturom, izvrsnim prometnim položajem, raznolikom konfiguracijom terena, prirodnim ljepotama i znamenitostima predstavlja idealno područje za razvoj cikloturizma. Kao Grad posvećujemo veliku pozornosti razvoju biciklističke infrastrukture, kako kroz konkretnih biciklističkih projekata, tako i kroz redovna izgradnju i rekonstrukciju prometnica na području grada- naglasio je gradonačelnika Krešimir Ačkar.

Dani cikloturizma svake godine okupljaju sve najvažnije dionike njegovog razvoja, od predstavnika ministarstava, sustava turističkih zajednica, regionalnih i lokalnih samouprava, razvojnih i turističkih agencija pa sve do privatnih turističkih subjekata, klubova i poduzetnika u turizmu.