Hrvatski zavod za zapošljavanje najviše potpora podijelio u građevinarstvu
Kako je potražnja za radnicima velika, i mnogi nezaposleni odlučuju pokrenuti vlastiti biznis koristeći potpore HZZ-a za samozapošljavanje: za neku od raspoloživih mjera lani su se odlučile 5434 osobe, piše Jutarnji list. Ipak, to je manje nego godinu ranije kada ih je bilo 6376, premda podaci upućuju da se broj korisnika, kao i iznosi koji se izdvajaju u te svrhe, značajno povećao od 2016., u kojoj su vlastiti posao pokrenule 2333 osobe.
Dok su se u 2022. godini provodile i potpore za proširenje poslovanja, namijenjene tvrtkama u slučaju novog zapošljavanja radnika, objašnjavaju u HZZ-u, ona je u prošloj godini “zamijenjena mogućnošću korištenja potpore za zapošljavanje ili pripravništvo za korisnike mjere samozapošljavanja nakon prve godine ugovorne obveze, uz uvjet izvršenja ugovornih obveza iz prve godine”. No, ta je potpora bila ionako malo tražena, u 2022. uzelo ju je samo 136 korisnika. Glavni razlog manjeg broja samozaposlenih u prošloj godini vjerojatno je u novcu, s obzirom na to da su lani osigurana i manja sredstava za te svrhe, 46,5 milijuna eura, dok je godinu ranije bio na raspolaganju 78,1 milijun eura.
Namjera je bila više ojačati pokretanje zelenih i visoko digitalnih poslova, za koje se nude i najveće potpore, ali to je i dalje manji broj prilika. Zelena radna mjesta Dvogodišnja potpora za samozapošljavanje može iznositi 7000, 10.000 i najviše 15.000 eura, pri čemu se ova najveća dodjeljuje onima koji pokreću biznis u pojedinim sektorima prerađivačke industrije i građevinarstvu.
Druga vrsta potpore odnosi se na zelena i digitalna radna mjesta, pri čemu korisnik više od 60 posto prihoda mora ostvarivati proizvodnjom zelenih proizvoda ili pružanjem zelenih usluga, a kreću se od 10.000 do 20.000 eura. Lani ju je u prosjeku koristilo manje od 10 posto korisnika potpora za samozapošljavanje, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.