Pritužba sudačkom vijeću ne utječe na činjenicu da je Turudić novi glavni državni odvjetnik
Pritužba koju je sudačkom vijeću protiv suca Visokog kaznenog suda Ivana Turudića podnio predsjednik tog suda Željko Horvatović uz suglasnost predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića ni na koji način ne utječe na činjenicu da je Turudić novi glavni državni odvjetnik, piše Jutarnji list.
Od utjecaja ne bi bilo ni kada bi se do stupanja na novu dužnost okončao postupak i utvrdilo da se Turudić zbog sastajanja sa Zdravkom Mamićem 2015. godine, kada je Mamić uz jamčevinu bio pušten iz istražnog zatvora, ogriješio o Kodeks sudačke etike.
– To je okolnost koja dovodi u pitanje etičnost, neovisnost budućeg glavnog državnog odvjetnika. O ovoj posljedici pokretanja postupka govori sama činjenica da je pritužba podnesena zbog povrede Etičkog kodeksa uz niz okolnosti koje već znamo, kaže predstojnica Katedre za kazneno procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu Zlata Đurđević koja je ujedno i vanjska članica saborskog Odbora za pravosuđe.
S druge je strane, napominje Đurđević, dobro da je sudbena vlast reagirala “jer je to još uvijek u njihovoj nadležnosti”.
– Očito je da su cijeli niz godina tolerirali brojne ekscese koji su vezani uz suca Turudića, a bili su i tada u nadležnosti sudbene vlasti, samo što su se sada ti ekscesi otkrili, nastavlja Đurđević.
Na pitanje može li se iz pokretanja ovog postupka izvoditi zaključak kako je upitno je li Turudić dostojan obnašanja visoke dužnosti u sudbenoj vlasti, pa samim time u pravosuđu u širem smislu riječi što obuhvaća i Državno odvjetništvo, Đurđević odgovara kako nije sigurna da se može ići tako daleko.
– Otkrile su se brojne sporne stvari koje su diskvalificirajuće za poziciju glavnog državnog odvjetnika. Posrijedi je sastanak s Mamićem dok je Turudić bio predsjednik suda, a Mamić pušten iz istražnog zatvora uz obećanje kako neće utjecati na kazneni postupak. Nitko nije niti pomišljao da će pokušati utjecati na suca. Svaki sudac zna da ne može kontaktirati s okrivljenikom protiv kojeg se vodi postupak. To nije pitanje Etičkog kodeksa, nego kaznenog procesnog prava. S tog aspekta javile su se osnove sumnje u kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti te odavanja službene tajne, kaže profesorica i ističe kako je to najspornije u svemu, piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
