Lukman Muftić: Komšić je legitimni član predsjedništva BiH, a Armin Hodžić se lažno predstavlja
Uslijed gostovanja Željka Komšića na Hrvatskoj radio televiziji i nedavnih događaja vezanih uz Stranku demokratske akcije Hrvatske, razgovarali smo s dopredsjednikom SDA Hrvatske gospodinom Lukmanom Muftićem.
“Veliki interes javnosti izazvalo je gostovanje Hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Željka Komšića u emisiji Nedjeljom u 2. Kako komentirate skoro jednoglasno negativne reakcije na njegovo gostovanje?
„Negativne reakcije“ javnosti povodom gostovanja člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, posljedica su tjednima prije stvarane atmosfere neprijateljstva upućivane legalno izabranom članu Predsjedništva BiH. SDA Hrvatske podržava legalno izabrane predstavnike tri konstitutivna naroda, građana i ostalih, ne dovodeći u upit legitimitet niti jednoga od njih. Shodno tome, SDA Hrvatske ne vidi ništa sporno u samome činu gostovanja člana Predsjedništva u emisiji Nedjeljom u 2.
Trenutna situacija u SDAH-a nije nimalo ugodna, a niti jasna. Nakon vaše objave da se Armin Hodžić lažno predstavlja kao predsjednik SDAH-a uslijedio je njegov odgovor u kojemu tvrdi da se protiv Mirsada Srebrenikovića provode istražne radnje zbog krivotvorenja stranačke dokumentacije. Kako komentirate ove navode?
Unutar SDA Hrvatske situacija je kristalno jasna. Legitimitet za vodstvo Stranke na povjerenje je dobio Mirsad Srebreniković, a tom prigodom Skupština je, kao najviši organ Stranke, potvrdila odluku o izbacivanju Armina Hodžića iz članstva Stranke. Što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, osobno mogu posvjedočiti da nikakvog krivotvorenja dokumentacije od strane Mirsada Srebrenikovića nije bilo. Ako Armin Hodžić ili netko drugi smatra drugačije, ima pravo kao i svaki građanin RH, u skladu sa zakonom, prijaviti nadležnim organima eventualne nezakonite radnje. Sigurni smo da, kada bi Hodžić bio u pravu, on i njegovi istomišljenici bi već do sada stranačkim organima uputili prigovore na odluke koje su im izrečene, međutim to nije bio slučaj. Sam čin podnošenja prijave policiji, suprotno od onoga kako Hodžić vješto pokušava nametnuti javnosti, ne ukazuje na kaznenu odgovornost niti dokazuje krivnju bilo koga pa tako ni gospodina Srebrenikovića.
Kako gledate na činjenicu da je Armin Hodžić do prije godinu dana bio Glavni tajnik SDAH-a te slovio kao njen budući predsjednik, gdje je puknula suradnja?
Odlično ste to primijetili i slažem se s navodom da je Armin Hodžić slovio za budućeg Predsjednika SDAH te pouzdano znam da ga je Predsjednik Srebreniković vidio kao nasljednika na toj funkciji. To potvrđuje i činjenica da ga je Glavni odbor, na prijedlog Predsjednika Srebrenikovića, a nakon nepunih godinu dana provedenih u Stranci, postavio za Glavnog tajnika. To nam jasno ukazuje na količinu povjerenja koje je Hodžić uživao od strane Predsjednika Stranke.
Postavlja se pitanje zašto se unatoč tome svemu Hodžić okrenuo protiv gosp. Srebrenikovića i zašto ga sada svim silama pokušava svrgnuti s pozicije Predsjednika. Kao i zašto se Armin Hodžić i danas javnosti predstavlja kao Predsjednik nečega što očigledno nije, to su pitanja na koja nažalost malo tko može dati precizan odgovor. Konačan vid prekida suradnje SDAH s Hodžićem bio je njegov-protustatutaran pokušaj sazivanja sjednice „Glavnog odbora“ na kojoj je manji dio članova pokušao iskazati nepovjerenje Predsjedništvu Stranke i samom Predsjedniku. Taj prekid suradnje rezultirao je izrečenom suspenzijom pojedinim članovima, i naposljetku izbacivanjem Hodžića iz članstva Stranke. Važno je napomenuti kako do današnjeg dana, izbačeni član nije uložio bilo kakav vid žalbe nadležnim organima Stranke, u ovom slučaju Sudu časti, već se okrenuo podizanju kaznene prijave protiv gospodina Srebrenikovića kao odgovorne osobe.
Na svojoj Facebook stranici gospodin Hodžić objavio je sliku vaše i njegove izborne skupštine te se na njegovoj slici može vidjeti predstavnike nekoliko političkih opcija od kojih je najistaknutiji zastupnik Vidović iz SDP-a. Možemo li reći da se SDP nekako umješan u trenutne podjele unutar SDAH-a?
Dopustit ćete mi da vas ispravim u netočnim navodima vezanima za vaše pitanje gdje navodite „našu i njegovu izbornu Skupštinu“. Naime, ne postoje dvije izborne Skupštine, postoji jedna izborna Skupština održana 30.09.2018. u prostorijama Islamskog centra u Zagrebu, gdje su održane i sve ranije izborne Skupštine SDAH te gdje je održan skup, u organizaciji nezadovoljnih, i tada već izbačenih članova SDA Hrvatske. Što se tiče vašeg pitanja o eventualnoj umiješanosti SDP-a, sa sigurnošću Vam mogu kazati kako SDP i zastupnik Vidović nisu znali da ne prisustvuju izbornoj Skupštini već običnom skupu održanom u Novinarskom domu. Drugim riječima, nisu bili upoznati s Rješenjem Ministarstva uprave o nevaljanosti tog događaja. Shodno navedenom, uvjeren sam kako SDP ni na koji način nije umješan u događanja unutar SDA Hrvatske.
Bošnjaci svog zastupnika u Saboru biraju sa zajedničke manjinske liste koju dijele s albanskom nacionalnom manjinom. U zadnjih nekoliko saziva došlo je do izbora zastupnice albanske nacionalnosti u Sabor. Mislite li da je moguće da se Bošnjaci u svojevrsnoj konkurenciji s Albancima izbore za vlastitog predstavnika u Saboru?
Istina je kako su Bošnjaci već u dva navrata izgubili mogućnost da budu zastupljeni u Saboru od strane nekoga iz reda vlastite nacionalne manjine. Smatram kako je to direktna posljedica razjedinjenosti bošnjačke populacije. Na to vam najbolje ukazuje činjenica da su Bošnjaci na proteklim izborima imali čak pet svojih kandidata, a Albanci samo tri. To je rezultirao time da u Hrvatski Sabor bude izabrana pripadnica albanske nacionalne manjine. Ono što SDAH od svog nastanka zagovara jeste sloga i jedinstvo. Naravno da to zvuči pomalo utopijski jer različiti stavovi i nesuglasice u demokratskom društvu su uvijek prisutne a često i poželjne, međutim određena doza jedinstva i zajedništva među Bošnjacima je ono što SDAH istinski zagovara i čemu uvijek teži. Uzimajući u obzir činjenicu da je bošnjačka populacija gotovo dvostruko brojnija od albanske, vjerujem kako će se Bošnjaci, uz pravu politiku i vodstvo, već na idućim parlamentarnim izborima uspješno izboriti za vlastitog zastupnika u Saboru.
