Prema europskim rješenjima, biciklisti predlažu promjenu prometne politike u hrvatskim gradovima i općinama

Aktualna kriza izazvana epidemijom koronavirusa i zahtjev za ograničenjem kontakata značajno su promijenili načine kretanja građana. S obzirom na to da se promet osobnim automobilima naglo smanjio, a javni prijevoz je u cijeloj Hrvatskoj privremeno u obustavljen, osim za esencijalne radnike s posebnim propusnicama, sve više ljudi vozi bicikle, romobile i pješači. Istovremeno, među onima koji su odlučili koristiti automobil kao prijevozno sredstvo, pojedini vozači često gube osjećaj za brzinu na praznim i širokim cestama.

Međutim, regulacija i prostorna podjela prometnica nije prilagođena za te primjetne promjene u izboru prijevoznih sredstava. “Da bi se održao preporučeni sigurnosni razmak prilikom kretanja, a istovremeno zadržala sigurnost u prometu, hitno je potrebna nova privremena regulacija i preraspodjela prostora na gradskim prometnicama”, ističu u Sindikatu biciklista.

Rješenja već postoje, ona su jednostavna, kreativna i njihova provedba nije vremenski niti financijski zahtjevna: Berlin i Budimpešta već unazad par tjedana prenamjenjuju dijelove kolnika u isključivo biciklističke trake, Beč je nastavio širiti svoje zone smirenog prometa u ulicama stambenih četvrti, ovaj im se tjedan pridružio i Bruxelles koji je unutar cijelog centra grada uveo ograničenje brzine od 20km/h i dao apsolutnu prednost pješacima za kretanje čitavom površinom ulica dok Milano najavljuje proširenje pješačkog i biciklističkog prostora u čak 35 km prometnica u narednim mjesecima.

Razlog tomu je da građani koji možda do sada nisu koristili bicikle i u nuždi mijenjaju način prijevoza kao i oni koji od ranije bicikliraju, trebaju jednostavne i sigurne rute za dolazak na odredište. Pješaci također trebaju više prostora na pločnicima kako bi održali sigurnu udaljenost. To je jedini način za sigurno kretanje dostupan većini. Takve mjere također doprinose manje naglom porastu putnika u javnom prijevozu jednom kada se on ponovno pokrene po rijeđem rasporedu.

Privremena prenamjena rubnih traka na avenijama i višetračnim ulicama u posebne staze za bicikliste oslobađa čitav nogostup pješacima, omogućava sigurniju vožnju biciklistima, te usporava automobilski promet na prihvatljive razine. To omogućava sigurnije odvijanje prometa za sve sudionike, uz naglasak na one najranjivije. Također, takve će mjere doprinjeti manjoj gustoći putnika u javnom prijevozu jednom kada se on ponovno pokrene.

Nužnost prenamjene dijelova kolnika u pješačke i biciklističke površine najizraženija je u području zagrebačkog Donjeg grada gdje je nakon razornog potresa povećana opasnost prilikom kretanja pločnicima zbog pada oštećenih dijelova zgrada.

Sindikat biciklista na svojim je web stranicama objavio osvrt i poziv jedinicama lokalne samouprave u cijeloj Hrvatskoj: “Odgovornost za provedbu mjera koje će dati odgovor na zahtjeve aktualne krize je na lokalnoj samoupravi od koje u ovim trenucima očekujemo najveći angažman, ali državna politika može i mora pomoći odgovarajućim smjernicama, zakonskim okvirom i financijskim doprinosom.”

Također apeliraju na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture da se uključi i osigura uvjete lokalnim vlastima za brzo i jednostavno uspostavljanje biciklističke i pješačke mreže staza unutar i između pojedinih općina i gradova. Potrebno je stvoriti regulatorni okvir da se ceste mogu brzo i lako redizajnirati te pokazati da je prometna politika važan doprinos ljudskom zdravlju.

Izdvajaju najvažnije privremene mjere koje bi valjalo provesti bez odgoda u gradovima i općinama:

• privremeno proširenje pločnika: ako su pješačke staze preuske (i još dodatno sužene mnogobrojnim kantama za otpad i/ili terasama kafića), potrebno ih je proširiti na dio površine kolnika posebnim oznakama na prometnicama,

• uspostava privremenih biciklističkih traka na kolnicima ulica s više traka (Pop Up Bike Lanes kakve su već uspostavljene primjerice u Budimpešti i Berlinu) koje omogućuju sigurnije kretanje i potiču nove bicikliste na pronalaženje sigurnih ruta kroz grad,

• premještanje biciklističkog prometa na kolnik u ulicama preuskim za odijeljeni promet. Prisutnost većeg broja biciklista na kolniku nužno je naglasiti dodatnom signalizacijom i ograničenjem brzine,

• uspostava „otvorene ceste“ za biciklistički i pješački promet ili zona smirenog prometa: pretvaranje odabranih prometnica u zone sa znatno smanjenim motoriziranim prometom (samo za stanare). Privremeno smirivanje prometa također pomaže u oslobađanju parkova od pritiska velikog broja ljudi i omogućavanju kretanja bez opasnosti od zaraze.

• reprogramiranje tipkala na semaforima na način da pješaci i biciklisti ne moraju tražiti zeleno svjetlo uz produljenje zelenih faza za nemotorizirani promet kako bi se izbjeglo dodirivanje ​​tipkala i formiranje grupe ljudi koja čeka zeleno svjetlo

• privremeno smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30 km/h i 50 km/h u ostatku grada.

• proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala