NA DANAŠNJI DAN: Car Josip Prvi, francuska okupacija Dubrovnika, Josip Torbar, Stanley Kubrick, Mick Jagger i potres u Skoplju

Josip I., njemačko-rimski car, ugarsko-hrvatski i češki kralj – 1678.

Josip I., rođen u Beču 26. srpnja, 1678., bio je rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj, nadvojvoda Austrije i sin cara Leopolda i njegove treće žene Eleonore von Pfalz-Neuburg. Još za očeve vladavine postao je kraljem Mađarske i rimskim kraljem. Sudjelovao je u ratu za španjolsko naslijeđe. Carstvo je naslijedio nakon očeve smrti, 1705. godine. Za Josipove je vladavine Mađarska bila zahvaćena pobunom Franje Rákóczyja, tijekom koje su Rákóczyjeve pristaše 1707. proglasile da su Habsburzi lišeni ugarske krune. Uskoro su, međutim, pokrenuti pregovori između cara i pobunjenika, za vrijeme kojih Josip umire, a nastavlja ih hrvatski ban Ivan Pálffy. Postignuti dogovor (Szatmárski mir) proglasio je opću amnestiju i zajamčio prava protestanata u Ugarskoj na slobodu vjeroispovijesti, a potpisala ga je 1. svibnja 1711. Josipova majka, carica Eleonora.

Francuzi okupirali Dubrovačku Republiku – 1806.

Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune. Nalazila se na jugu današnje Hrvatske, na prostoru Dubrovnika i njegove neposredne kopnene i otočne okolice: obuhvaćala je veći dio današnje Dubrovačko-neretvanske županije, povremeno Boku Kotorsku i sjeverno od Neuma.

Požunskim mirom 1805. odreženo je da Austrija Francuskoj mora prepustiti Istru, Dalmaciju i bivšu mletačku Dalmaciju, odnosno Boku kotorsku i dio Crnogorskog primorja. Ali, Kotor nisu predali Francuzima nego Rusima, čime se zaoštrila borba za južnu Dalmaciju.

Dolazak Rusije poremetio je Napoleonove dugoročne planove koje je on želio ostvariti preko jugoistočne Europe i u sporazumu s Turskom. Tako se Dubrovačka Republika našla ukliještena između dviju europskih velesila. Da bi istjerali Ruse i spriječili rusko-crnogorsko zauzimanje Dubrovnika, francuske postroje su požurile ka Kotoru i pod izgovorom da prolaska u Kotor u svibnju 1806. ušla u Dubrovnik i okupirala ga.

Dana 26. svibnja 1806. vojska francuskog generala Lauristona nedopušteno je ušla na teritorij neutralne Dubrovačke Republike, a sljedećeg dana je na prijevaru ušla u Grad, tražeći da se samo odmori i okrijepi na putu za tadašnje francuske posjede u Boki kotorskoj. Umjesto toga, odmah je okupirala Grad u ime Napoleona.

Josip Torbar, hrvatski političar – 1900.

Dana 26. srpnja 1900. godine u Zagrebu je umro hrvatski prirodoslovac, pedagog i političar Josip Torbar.

Dr. Josip Torbar je rođen u seljačkoj obitelji u Krašiću. Završio je gimnaziju u Karlovcu, a od 1843. učio je filozofiju i teologiju na zagrebačkom sjemeništu. Zaređen je za svećenika 1849. godine. Studirao je na bečkom sveučilištu, gdje je 1852. položio profesorski ispit.

Bio je profesor na zagrebačkoj gimnaziji, a kad je 20. studenoga 1854. otvorena realna gimnazija u Zagrebu, postao je profesor fizike i prirodopisa. Od 16. veljače 1858. bio je ravnatelj realne gimnazije. Ban Levin Rauch smijenio ga je s te dužnosti 1867. godine, kao i neke druge istaknute profesore, zbog političkih razloga.

Ban Ivan Mažuranić vratio ga je na istu dužnost u studenome 1873. U tri navrata je bio izabran za zastupnika hrvatskog sabora, u kojemu se kao rodoljub zalagao za cjelokupnost i samostalnost Hrvatske. Torbar je u svoje vrijeme bio među prvim i rijetkim popularizatorima prirodnih znanosti.

Bavio se raznim disciplinama: biologijom, geologijom, meteorologijom i poviješću znanosti. Hrvatski sabor ga je 9. svibnja 1866. uvrstio među prvih 12 članova Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti JAZU. Bio je predsjednik Matematičko-prirodoslovnog razreda i predsjednik JAZU od 1890. do smrti.

S Jagićem i Račkim, pokretač je ‘Književnika’, te urednik ‘Katoličkog lista’ i ‘Gospodarskog lista’. Bio je osnivač i predsjednik Hrvatskog planinskog društva.

Stanley Kubrick, američki filmski redatelj – 1928.

Čuveni američki filmski redatelj, scenarist i producent Stanley Kubrick rodio se 26. srpnja 1928. godine u New Yorku. Pripadao je novom holivudskom valu filmskog stvaralaštva. Danas ga se smatra jednim od najvećih i najutjecajnijih redatelja svih vremena. Režirao je niz hvaljenih i ponekad kontroverznih filmova. Kubrick je bio poznat po pomnom biranju teme svojih filmova, sporoj metodi rada, raznolikim žanrovima u kojima je radio, tehničkoj perfekciji i povučenosti kad je bila riječ o njegovim filmovima i obitelji. Najpoznatiji filmovi na kojima je radio su bili Spartak, Lolita, Dr. Strangelove, 2001: Odiseja u svemiru, Paklena naranča, Isijavanje i Oči širom zatvorene, posljednji Kubrickov film. Četiri dana nakon prikazivanja Očiju širom zatvorenih za njegovu obitelj, glavnog glumca i glumicu, te šefove Warner Brosa., 3. ožujka 1999., 70-godišnji Stanley Kubrick je umro u snu od posljedica srčanog udara.

Mick Jagger, britanski glazbenik – 1943.

Sir Michael Phillip ‘Mick’ Jagger engleski je rock glazbenik, glumac, tekstopisac, filmski producent i biznismen. Najpoznatiji je kao pjevač i jedan od osnivača rock sastava The Rolling Stones. Rođen je 26. srpnja 1943. godine u Dartfordu, u Engleskoj. Njegova karijera traje već više od 50 godina, a opisuje ga se kao najpopularnijeg i najutjecajnijeg frontmena u povijesti rock and rolla. Jaggerov karakterističan glas i performans, zajedno s gitarističkim stilom Keitha Richardsa, zaštitni su znak Rolling Stonesa tijekom cijele karijere benda. Jagger je puno medijske pozornosti privukao i konzumacijom droge te svojim ljubavnim vezama. Kasnih 1960.-ih počeo je glumiti u filmovima. 1985. godine izdao je svoj prvi solo album, She’s the Boss, a 2009. godine pridružio se grupi SuperHeavy, koja je bila kratkog vijeka. 2003. godine Mick Jagger je za svoje doprinose glazbi proglašen vitezom.

Potres u Skoplju – 1963.

Potres u Skoplju 1963. bio je potres momentne magnitude 6,1. Dogodio se u Skoplju, u Makedoniji, tada dijelu SFR Jugoslavije, 26. srpnja 1963. godine. U potresu je poginulo preko 1000 ljudi, više od 3000 je ozlijeđeno, a između 120 000 i 200 000 ostalo je bez vlastita doma. U potresu je uništeno između 75 i 80 posto grada. Unutar nekoliko dana od pojave potresa 35 država zatražilo je od Generalne skupštine Ujedinjenih naroda da uvrsti pomoć za Skoplje na popis svojih agenda. Pomoć u obliku novca, medicinskih, inženjerskih i građevinskih timova te namirnica ponudilo je 78 država. Slavni umjetnik Pablo Picasso donirao je tada svoju sliku Glavu žene (1963) koja je bila izložena u novom poslijepotresnom Muzeju suvremene umjetnosti u Skopju.