VREMEPLOV: Barbara Celjska, Gershwin, opsada Lenjingrada, Veco Holjevac, Srebrenica i Hrvatska treća na SP u Francuskoj

Barbara Celjska, kraljica s Madvedgrada – 1451.

Barbara Celjska je prema narodnoj predaji bila kraljica i carica. Bila je kći Hermana II Celjskog i grofice Ane von Schaunberg, spominje kao žena kralja Žigmunda i hrvatsko-ugarska kraljica. Za njemačku kraljicu okrunjena je 1414.

Godine 1419. žestoko se sukobila sa Žigmundom, koji je nju i njihovu kćer Elizabetu prognao. Nakon pomirbe, Barbara od 1420. postaje i češka kraljice, od 1433. i carica, a 1437. okrunjena je za češku kraljicu. Kako bi sebi osigurala vlast, odupirala se prijestolonasljedstvu Albrehta Habsburgovca, pa je još za života Žigmund zapovjedio da se zatvori. Novi kralj Albreht zatočio ju je u Bratislavi. Nakon svog oslobođenja i unatoč prividnoj pomirbi s kraljem, svojim zetom, Barbara je pobjegla u Poljsku da kao protukralja u Češkoj podupre mladoga Kazimira Jagelovića. U Češku se vratila nakon Albrehtove smrti i nastanila u Melniku, gdje je umrla od kuge na današnji dan 1451. godine.

Predaja također govori o Barbari kao „crnoj kraljici” jer je nosila crnu haljinu i neko vrijeme boravila na Kalniku i Medvedgradu. Navodno se bavila i alkemijom, tada vrlo popularnoj aktivnošću među dokonom gospodom. U svojoj povjestici Zmijska kraljica Šenoa je spojio turopoljsku predaju o „crnoj kraljici” s motivom remetske priče o ivanjskomu zmijskom sastanku.

George Gershwin, američki skladatelj – 1937.

Gershwin George, pravo ime Jacob Gershvin, američki skladatelj (New York, 26. IX. 1898 – Los Angeles, 11. VII. 1937). Jedan od skladatelja koji je odredio američki stil u glazbi početkom XX. st., Gershwin se posebno istaknuo glazbom skladanom za koncertne dvorane, broadwayske mjuzikle i hollywoodske filmove.

Gershwinova nadarenost za melodiju i genijalnost ritmičke inventivnosti prožimaju njegovu glazbu neposredno privlačnom gracioznošću i elegancijom. Rani uspjeh s pjesmom Swanee, u dobi od 19 godina (više od 2 milijuna prodanih ploča i milijun nota), osigurao mu je trajnu financijsku sigurnost. Svjetsku slavu stekao je 1924. nakon prve izvedbe Rapsodije »u plavom« (Rhapsody in Blue).

Uslijedili su jednako uspješni glasovirski koncert Amerikanac u Parizu (An American in Paris, 1928) i opera Porgy and Bess (1935), oba djela pod utjecajem broadwayskih stilova i jazza. Glavni su Gershwinovi mjuzikli, za koje je libreta većim dijelom napisao njegov brat Ira, Gospo, budite dobri (Lady, Be Good, 1924., s pjesmom Fascinating Rhythm), Oh, Kay (1925., s pjesmom Someone to Watch over Me), Luckasta djevojka (Girl Crazy, 1930., s pjesmom I Got Rhythm) i politička satira O tebi pjevam (Of Thee I Sing, 1931), koja je osvojila Pulitzerovu nagradu. Među glavne Gershwinove filmske partiture ubrajaju se Shall We Dance i A Damsel in Distress.

Opsada Lenjingrada – 1941.

Lenjingrad, drugi po veličini i važnosti grad nekadašnjeg Sovjetskog Saveza, kojemu je vraćeno prijašnje ime, Sankt Petersburg, bio je u Drugom svjetskom ratu tri godine okružen nacističkim trupama, a njegovo stanovništvo pokazalo je nevjerojatnu izdržljivost i junaštvo.

Prema planu Barbarossa, nacističke su trupe odmah nadirale prema Lenjingradu pa je već početkom srpnja 1941. na prilazima gradu počela izgradnja fortifikacijskog sustava kružne obrane. Svakodnevno je u srpnju i kolovozu 1941. radilo oko pola milijuna stanovnika. Hitler je 30. srpnja naredio da se Lenjingrad zauzme pod svaku cijenu, kako bi se uspostavila veza s Finskom i prekinule veze Sovjetskog Saveza s vanjskim svijetom preko Murmanska, a oslobođene jedinice s te fronte pojačale bi snage za napad na Moskvu.

Međutim, zbog velikih gubitaka skupine armija Sjever, njemačko Vrhovno zapovjedništvo naredilo je da se odustane od neposrednog napada na Lenjingrad te da se sovjetske snage prisile na predaju blokadom te napadima topništva i zrakoplovstva. U okruženju, na prostoru od oko dvije tisuće osamsto četvornih kilometara, osim vojnih jedinica, našlo se oko dva i pol milijuna stanovnika Lenjingrada, sto tisuća izbjeglica iz Pribaltičkog područja i više od tri stotine tisuća stanovnika iz okolnih naselja. U Lenjingradu je bilo hrane za samo 35 dana, a dopremanje namirnica bilo je moguće samo preko Ladoškog jezera i zračnim putem.

Većeslav Holjevac, hrvatski političar i zagrebački gradonačelnik – 1970.

Većeslav Holjevac bio je hrvatski političar i pisac te zagrebački gradonačelnik. U rodnom Karlovcu je pohađao gimnaziju, a zatim radio kao privatni namještenik i djelovao u sindikatima.

Član je Komunističke partije Jugoslavije od 1939. i jedan od organizatora antifašističkog pokreta na Kordunu, politički komesar Prvog, a zatim Četvrtog korpusa. Poslije rata, od 1952. do 1962. U vrijeme Holjevčevog mandata Zagreb je ‘prešao preko Save’. Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Uspješno se odupro pokušajima odvlačenja Zagrebačkog velesajma u Beograd.

Svojom samostalnom i energičnom politikom Holjevac se sukobio s jugoslavenskim političkim vrhom, a nakon objavljivanja ‘Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika’ 1967., isključen je iz Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske.

Autor je djela ‘Hrvati izvan domovine’ i ‘Zapisi iz rodnoga grada’. Umro je u Zagrebu, 11. srpnja 1970. godine. Nositelj je Partizanske spomenice 1941. i drugih visokih odlikovanja. Narodnim herojem proglašen je 23. srpnja 1951. godine.

U Zagrebu se rodio petmilijarditi stanovnik Zemlje – 1987.

Za vrijeme Univerzijade 1987., Zagreb se 11. srpnja našao u središtu pozornosti zbog još jednog događaja. U Petrovoj bolnici rođeno je petmilijardito dijete koje je odmah proglašeno i djetetom Univerzijade. Matej Gašpar našao se u svim svjetskim novinama, posjetili su ga brojni dužnosnici, a nije ga mimoišla ni delegacija Univerzijade.

Inače, Svjetski populacijski dan je 11 srpnja. To je međunarodni dan koji obilježava nastojanja za unapređivanje zdravlja obitelji i bolju kvalitetu života, te zaštitu okoliša. UNFPA (United Nations Population Fund) je organizacija koja različitim aktivnostima promovira programe planiranja obitelji, zaštite majke i djeteta,i unapređenja reproduktivnog zdravlja mladih, prevencije spolnih bolesti te bolju kvalitetu života.

Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila treće mjesto na svjetskom prvenstvu u Francuskoj – 1998.

Dana 11. srpnja 1998. godine Hrvatska nogometna reprezentacija osvojila je treće mjesto na svjetskom nogometnom prvenstvu u Francuskoj pobijedivši Nizozemsku rezultatom 2:1.

Bili su to dani za pamćenje, vremena kad je hrvatsku reprezentaciju, pa i sve navijače oko nje krasio veliki nacionalni naboj. Kockice su toga dana preplavile Pariz, a naši nogometaši na Parku prinčeva upisali veličanstvenu pobjedu. Hrvatska je do pobjede stigla pogocima Roberta Prosinečkog i Davora Šukera koji je pogotkom u 35. minuti stigao i do Zlatne kopačke tog turnira.

Okupacija Srebrenice i genocid nad Bošnjacima – 1995.

Udružene srpske jedinice iz Srbije i s područja Bosne i Hercegovine pod vodstvom generala Ratka Mladića 11. srpnja 1995. godine okupirale su Srebrenicu i u roku od tri dana počinile stravičan genocid nad nevinim bošnjačkim civilnim stanovništvom. Među ubijenima je bilo dosta žena i djece.

Na današnji dan obilježava se godišnjica genocida nad srebreničkim Bošnjacima što su ga 1995. godine počinili Vojska Republike Srpske i Jedinica “Škorpioni”. Događaj se smatra jednim od najvećih masakara u Europi od Drugog svjetskog rata, u kojem je ubijeno preko 8.000 ljudi. Masakr se generalno smatra jednim od najužasnijih događaja u suvremenoj europskoj povijesti. Taj su zločin Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i Međunarodni sud pravde (ICJ) okvalificirali kao genocid sukladno odredbama konvencije o sprečavanju genocida iz 1948. godine. Nakon pada Srebrenice prijavljen je nestanak 8372 osobe bošnjačke nacionalnosti.