NA DANAŠNJI DAN: Novi Vinodolski, Hegel, Rendić, prvi mlažnjak, Cesária Évora i Televizija Zagreb

Turci zapalili i opljačkali Novi Vinodolski – 1527.

Na današnji dan 1527. godine grad Novi Vinodolski proživio je jedan od težih dana kada su Turci zapalili i opljačkali grad.

U povijesnim izvorima Novi Vinodolski prvi se put spominje 1288., kada su se u njem sastali predstavnici vinodolskih općina te sastavili i potpisali Vinodolski zakon, prvi pravni kodeks pisan glagoljicom na starohrvatskom jeziku.

Georg Wilhelm Friedrich Hegel, njemački filozof – 1770.

Dana 27. 8. 1770. rođen je Georg Wilhelm Friedrich Hegel, njemački filozof i sa Fichteom te Schellingom jedan od predstavnika Njemačkog idealizma. Hegel je utjecao na pisce široko različitih položaja uključujući njegove poklonike (Bauer, Marx, Bradley, Sartre, Küng) i njegove kritičare (Schelling, Kierkegaard, Schopenhauer, Nietzsche, Heidegger).

Hegel je raspravljao, možda čak i kao prvi, o odnosu između prirode i slobode, imanencije i transcedencije i ujedinjavanju tih dualnosti bez eliminiranja obaju pola ili reduciranja jednog na drugog. Njegovi utjecajni koncepti su spekulativna logika ili “dijalektika”, “apsolutni idealizam”, “dijalektika Gospodara/Roba”, “etički život” te “važnost povijesti.”

Rođen Ivan Rendić, hrvatski kipar – 1849.

Dana 27. 8. 1849. rođen je Ivan Rendić, hrvatski kipar. Likovnu akademiju završio je u Veneciji 1871., a potom se nekoliko godina usavršavao u kiparskim ateljeima firentinskih majstora.

Kasnije je uglavnom živio i djelovao u Trstu gdje je i nastao najveći broj njegovih djela. U domovini je najviše izlagao u Zagrebu i Splitu. Prvi je značajni i umjetnički obrazovani hrvatski kipar. Radio je u realističkom stilu s elementima naturalizma, osobito u obradi detalja. Oko 1900. prihvaća secesijski stil, nastojeći mu folklornim motivima dati osobno i nacionalno obilježje. Rendić je izradio oko 200 kipova.

Najpoznatiji su njegovi javni spomenici podignuti u čast hrvatskih velikana koje nalazimo po čitavoj Hrvatskoj, na primjer: poprsja hrvatskih velikana Medulića, Klovića, Krste Frankopana, Nikole Jurišića i Augusta Šenoe na zagrebačkom Zrinjevcu, zatim spomenik Petru Preradoviću u Zagrebu i Andriji Kačiću Miošiću u Makarskoj, na temelju kojeg je postavljen jednak kip u Zagrebu te Ljudevitu Gaju u Krapini.

Od 1921. živi u Supetru, gdje je uzalud nastojao osnovati školu za umjetničku klesariju. Oduzimanje narudžbe Petrinovićeva mauzoleja u Supetru, djela što ga je smatrao životnim, zadao mu je težak udarac. Živio je do smrti u potpunoj bijedi. Zbog svoje potpore hrvatskom preporodu, bio je nerijetkom i meta napadima talijanaša i talijanskih ekspanzionista, pogotovo dok je radio u Trstu.

Prvi mlazni zrakoplov – 1939.

Dana 27.8.1939. uzletio je Heinkel He 178. Heinkel He 178 je prvi avion s mlaznim motorom. Proizvod je njemačke tvornice aviona Heinkel.

Uz pomoć Hans von Ohaina, izumitelja prvog mlaznog motora izgrađen je prvi mlazni avion s kojim je pilot Erich Warsitz uzletio 27. kolovoza 1939. godine.

Heinkelovi su zrakoplovi He 176 i He 178 bili prvi raketni, odnosno prvi mlazni zrakoplovi u povijesti zrakoplovstva.

Cesária Évora, bosonoga diva – 1941.

Rođena je u lučkom gradu Mindelu na zelenortskom otoku São Vicenteu na današnji dan 1941 godine. Poznata je kao bosonoga diva zato što se obično pojavljuje na pozornici bosonoga u znak potpore beskućnicima i siromasima u svojoj zemlji.

Njezin zelenortski blues često govori o dugotrajnoj izolaciji njezine zemlje i trgovini robljem, također je česta tema i emigracija (čak dvije trećine Zelenorćana žive vani). Pjevala je na zelenortskom kreolskom, a ponekad na portugalskom.

Glazba je obično tužna i popraćena zvucima gitare, cavaquinha, violine i klarineta.

Započeo 2. program Televizije Zagreb – 1972.

Dana 27.8.1972. započelo je povremeno eksperimentalno emitiranje 2. programa Televizije Zagreb, današnje Hrvatske radiotelevizije.

Na Sljemenu je 15. svibnja 1956. proradio prvi televizijski odašiljač u tadašnjoj Jugoslaviji, prenoseći isprva programe iz Austrije i Italije.

Nekoliko mjeseci kasnije, 7. rujna izravnim prijenosom otvorenja Zagrebačkoga velesajma započelo je emitiranje TV Zagreb.

Televizija Zagreb, a danas Hrvatska televizija, s emitiranjem je počela 7. rujna 1956. godine.