NA DANAŠNJI DAN: Bartolomejska noć, Lerman, Arafat, Bulešić, Gorbačov i Luka Andrijanić

Bartolomejska noć – pokolj hugenota u Francuskoj – 1572.

Bartolomejska noć označava noć 24. kolovoza 1572. uoči dana svetog Bartolomeja kada je kraljeva majka Katarina Medici organizirala pokolj istaknutih hugenota (francuskih protestanata) od strane katolika, a po naredbi Karla IX. tadašnjeg kralja Francuske.

Masakr se od Pariza proširio po cijeloj Francuskoj i u narednih nekoliko mjeseci je ubijeno oko 70.000 hugenota. Karlo IX. je bio pod velikim utjecajem svoje majke Katarine Medici i pokolj se trebao dogoditi već 15. kolovoza na dan vjenčanja hugenota (a budućeg kralja Francuske) Henrika IV., tadašnjeg kralja Navarre i katolkinje, sestre Karla IX.

To je bila zgoda kad su se trebali naći svi najistaknutiji hugenoti na jednom mjestu, a potaknuti navodnim smirivanjem strasti takvim političkim vjenčanjem. Nakon takvih užasnih događaja, preživjelim hugenotima su preostala samo dva rješenja: ili da se pokatoliče ili da se odsele iz Francuske (velik njihov broj je otišao u današnju Kanadu, pokrajinu Quebec). Iako je pokolj započeo po danu, sam izraz Bartolomejska noć simbolično predstavlja zatamnjenje uma zagriženih katoličkih vladara Francuske.

Dragutin Lerman, hrvatski istraživač i putopisac – 1863.

Dragutin Lerman, rođen u Požegi 24. kolovoza 1863., bio je hrvatski istraživač i putopisac. Bio je sudionik Stanlayevih ekspedicija u porječje Konga, sudjelovao u pregovorima i sklapanjima sporazuma s domorodačim poglavicama.

Kao generalni tajnik belgijske vlade za istočni Kongo uspostavio je belgijsku kolonijalnu upravu. Jedan od slapova na rijeci Kwilu nazvao je Zrinski Chutes – Slapovi Zrinskih. Darovao je Hrvatskom narodnom muzeju vrijednu zbirku predmeta naroda istočnog Konga (sada u Etnografskom muzeju u Zagrebu).

Yasser Arafat, palestinski političar – 1924.

Yasser Arafat rođen je kao Abdel-Rahman Abdel-Raouf Arafat al-Qudwa al-Husseini 24. kolovoza 1929. godine u Kairu.

Za vrijeme školovanja priključio se organizaciji imenom Muslimansko bratstvo, a obnašao je i dužnost predsjednika Saveza palestinskih studenata. Vojni rok je odslužio u Egipatskoj vojsci 1956. godine za vrijeme ratnih sukoba oko Sueza. Nakon odsluženja vojnog roka seli se u Kuvajt gdje radi kao inženjer. Godine 1956. jedan je od osnivača Al Fataha – ilegalne terorističke organizacije. U početku veće arapske nacije – poput Egipta, Sirije i Jordana – ignorirale su Al Fatah te su osnovale vlastitu organizaciju PLO (Palestinska oslobodilačka organizacija).

Time su se nadale da će biti stvoreno tijelo koje će predstavljati oko 4.500.000 Palestinaca (onih Arapa koji su živjeli na onom području na kojem se prostirala Palestina prije stvaranja države Izrael 1948. godine). Nakon što su 1967. u arapsko-izraelskom ratu Arapi izgubili pojas Gaze, Golansku visoravan i Zapadnu obalu arapske nacije se sve više okreću Arafatu. Tako 1968. godine on postaje predsjednik PLO-a. U naredna dva desetljeća PLO je izvodio najkrvavije napade na Izrael pa je tako Arafat stekao ugled bešćutnog teroriste (više na Bliskoistočni sukob). Arafat je predstavljao PLO na palestinsko-izraelskim mirovnim pregovorima u Oslu. Prema sporazumu postignutom u Oslu Palestinci su dobili pravo na samoupravu na području Zapadne obale i Gaze koja treba biti ostvarena u roku od pet godina.

Također prema tom sporazumu izraelska vojska je započela s povlačenjem na tim područjima. U zamjenu za to PLO se složio prihvatiti rezoluciju Ujedinjenih Naroda kojim se priznaje država Izrael. Zbog sudjelovanja u mirovnim pregovorima Arafat je 1994. godine zajedno s Rabinom (izraelski premijer) i Shimonom Peresom, izraelskim ministrom vanjskih poslova, dobio Nobelovu nagradu za mir. Nešto kasnije izabran je za predsjednika Palestinske samouprave koja predstavlja palestinsku vladu na području Zapadne obale i Gaze. Jasser Arafat umire u Parizu 11. studenog 2004. godine.

Miroslav Bulešić, hrvatski mučenik – 1947.

Miroslav Bulešić bio je hrvatski katolički svećenik i mučenik. U kolovozu 1947. pratio je kao službeni pratitelj u Buzetu, delegata Sv. Stolice dr-a Jakoba Ukmara, koji je dijelio sv. krizmu.

Komunisti su htjeli spriječiti misu i krizmu, ali nisu uspjeli. Dan nakon toga, 24. kolovoza 1947., bila je sv. krizma u Lanišću. Ondje su komunisti napali Miroslava u župnoj kući i izboli ga nožem u grlo.

Preminuo je od rana. Sam dr. Jakob Ukmar je bio teško pretučen. Nije dopušteno da bude pokopan u svojoj rodnoj župi u Svetvinčentu, nego je pokopan u Lanišću. Tek će 1958. njegovo tijelo biti prenesno u crkvu u Svetvinčentu. Počinitelji zločina i inicijatori ubojstva su dobili male kazne, za razliku od osoba koje su pokušale spriječiti zločin, koje su dobile višegodišnje zatvorske kazne.

Ostavka Gorbačova – raspad SSSR-a 1991.

Dana 24. kolovoza 1991. Mihail Gorbačov je dao ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a i tako najavio raspad SSSR-a.

Prvši šef moćne komunističke partije Gorbačov je 1990. izabran je za prvoga predsjednika SSSR-a. Njegova je reformska politika dovela do demokratizacije i decentralizacije sovjetskog društva i države, ali nije mogla riješiti sve dublju gospodarsku i političku krizu.

Za neuspjelog puča konzervativnih snaga u kolovozu 1991., dok je tri dana bio u kućnom zatvoru, izgubio je politički utjecaj, a njegovu je ulogu preuzeo predsjednik Ruske Sovjetske Socijalističke Republike B. Jeljcin. Nakon odluke konstitutivnih republika da umjesto SSSR-a uspostave Zajednicu neovisnih država, Gorbačov je 25. XII. 1991. podnio ostavku na mjesto predsjednika SSSR-a, pa je ta država prestala postojati.

Oboreni prvi zrakoplovi JNA – 1991.

Pokraj Bogdanovaca srušen prvi zrakoplov JNA u Domovinskom ratu. Pripadnik ZNG-a Luka Andrijanić srušio je nad Borovim Naseljem dva neprijateljska zrakoplova.

Uvod u napad na Vukovar zbio se 24. kolovoza, a ostat će zauvijek zapamćen po mladom Luki Andrijaniću koji je tog dana oborio dva zrakoplova JNA, a samo dva dana poslije 26. kolovoza oborio je još dva neprijateljska zrakoplova. Taj mladić iz Velike Brusnice kraj Bosanskog Broda, još nije ni 20 godina napunio, a srušio je prve agresorske avione u Domovinskom ratu.