NA DANAŠNJI DAN: Marijan Haberle, Mehmed VI., prvi Oscar, Moderna galerija, demonstracija lasera, sonda na Veneri, Božo Težak, Irwin Shaw
Marijan Haberle, hrvatski arhitekt – 1908.
Hrvatski arhitekt Marijan Haberle rođen je 16. svibnja 1908. godine u Zagrebu. U svijet arhitekture Haberle je ušao početkom tridesetih godina 20. stoljeća.
Zajedno s Bauerom projektirao je Zagrebački zbor ili današnji Studentski centar. To je bio izrazito složen posao jer su neki objekti bili strogo zadani, a vrlo težak zbog skučenog smještaja između Savske ceste i željezničkih pruga. Međutim, Haberle uspijeva naći mjeru i sklad i pokazati svoj kreativni konstruktivizam i estetski funkcionalizam.
KD Vatroslav Lisinski
Novi Zagrebački velesajam i Brodarski institut postali su zasebne urbane cjeline južnog Zagreba. Haberleov senzibilitet za uklapanje arhitekture u okoliš snažno je došao do izražaja i s hotelom na Plitvicama. Taj projekt je izveo najsuvremenijim arhitektonskim jezikom, a uporabom tradicionalnih materijala. Koncertna dvorana Lisinski još je jedno ostvarenje koje je ostavilo neizbrisiv trag Haberleova djelovanja u Zagrebu. Osim izvedenih, postoji, naravno, i velik broj neizvedenih projekata za koje je taj skromni stvaratelj na mnogim natječajima dobio niz nagrada i priznanja. Marijan Haberle umro je 20. ožujka 1979. godine u Rijeci.
Mehmed VI., zadnji turski sultan – 1926.
Posljednji osmanski sultan, Mehmed VI., na vlast je došao nakon smrti svog brata Mehmeda V., 1918. godine. Potpisao je ponižavajući mir krajem Prvog svjetskog rata. Mirovnim sporazumom iz 1919. godine Turska je nepovratno izgubila Siriju, Palestinu, Irak i muslimanska sveta mjesta.
Mehmed VI.
Ostatak državnog teritorija u Aziji se podijelio u interesne sfere velikih sila, s izuzetkom područja provincije oko Smirne koja je darovana Grčkoj. Tim mirovnim sporazumom apetiti Grčke ipak nisu bili zadovoljeni tako da ona 1919. godine objavljuje rat poniženoj Osmanskoj državi s ciljem osvajanja Male Azije. Prodor grčke vojske je zaustavljen tek 80 kilometara pred Ankarom kada vojska Ataturka uz logističku potporu Sovjetskog Saveza ostvaruje totalnu pobjedu. Tijekom daljnjeg rata Smirna i svi drugi azijski gradovi su vraćeni Turskoj uz etničko čišćenje Grka i preostalih Armenaca.
Mirovnim sporazumom iz 1923. godine Grčka priznaje te gubitke i s ciljem odbijanja plaćanja ratne odštete ustupa grad Adrianopol (Jedrene) Turskoj. Te pobjede su od generala Kemala Ataturka stvorile nacionalnog junaka u potpunoj opoziciji s ‘izdajničkim’ sultanom Mehmedom VI. koji je potpisao mirovni sporazum krajem prvog svjetskog rata. Mehmed VI. se 1. studenog 1922. godine popeo na britanski brod i napustio Tursku zauvijek. S titulom kalifa ga nasljeđuje rođak Abdul Medžid II. Preminuo je 16. svibnja 1926. u Sanremu u Italiji, a pokopan je u džamiji sultana Selima I. u Damasku.
Održana je prva dodjela Oscara u Hollywoodu – 1929.
Oscar statua
Oscar je popularno ime za američku filmsku nagradu Academy Award koju svake godine dodjeljuje Akademija filmskih umjetnosti i znanosti (AMPAS) kako bi se odala počast izvrsnosti profesionalaca u filmskoj industriji, uključujući redatelje, producente i scenariste. Prva dodjela Oscara održana je u četvrtak, 16. svibnja 1929. u Hotel Roosevelt u Hollywoodu kako bi se odala počast filmskim postignućima 1927. i 1928. Domaćini su bili glumac Douglas Fairbanks i redatelj Cecil B. DeMille.
Službeno ime statue Oscara je Academy Award of Merit (Oscar za zasluge). Izrađena je od pozlaćenog britanija na crnoj metalnoj podlozi, visoka je 34 cm, teži 3,85 kg, a prikazuje viteza u art deco stilu koji drži križarski mač i stoji na vrpci filma s pet žbica. Svaka od pet žbica predstavlja originalne grane Akademije: glumce, scenariste, redatelje, producente i tehničare.
Otvorena Moderna galerija – 1934.
Moderna galerija Zagreb
Dana 16. svibnja 1934. godine, zahvaljujući nastojanjima članova Hrvatskoga društva umjetnosti Strossmayer, otvorena je Moderna galerija u Zagrebu. Galeriju je otvorio tadašnji predsjednik Hrvatskoga društva umjetnosti, dr. Svetozar Ritting. Svečanost otvorenja prenosila se i preko radija. Prijedlog o osnivanju Moderne galerije dao je mnogo godina prije njezina otvaranja Iso Kršnjavi, no tek prvih godina 20. stoljeća počeli su se skupljati radovi za buduću galeriju. Danas je Moderna galerija u Zagrebu najbogatija i najvažnija zbirka hrvatske umjetnosti 19. i 20. stoljeća. Njezin fundus broji oko 10 000 umjetnina.
Prva uspješna demonstracija lasera – 1960.
laser
Prva uspješna demonstracija lasera na temelju sintetičkog kristala zbila se 16. svibnja 1960. godine. Istraživač Theodore Harold Maiman bio je američki fizičar koji je uspio napraviti prvi LASER (Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation) u Hughes Research Laboratories u Malibuu, u Kaliforniji. Maiman je dobio mnoge nagrade i časti za svoj rad, a i autor je knjige nazvane ‘Laserska odiseja’, koja opisuje proces stvaranja prvog lasera.
SSSR spustio sondu na planet Veneru – 1969.
Venera 5
Sovjetska svemirska automatska stanica Venera-5, kojoj je zadaća bila slanje podataka o sastavu Venerine atmosfere, spustila se na planet Veneru 16. svibnja 1969. godine. Po prvi je puta ustanovljeno da se atmosfera na Veneri sastoji od 97 posto ugljikovog dioksida, koncentracija vodenih para je samo 1 posto, a dušika 2 posto. Izmjerena je i temperatura, koja na danjoj i noćnoj strani Venere iznosi oko 500 Celzijevih stupnjeva, dok je atmosferski tlak 100 puta veći od tlaka na površini Zemlje. Bio je to veliki uspjeh svemirskih istraživanja, čiji su rezultati znatno pridonijeli daljem izučavanju Sunčevog planetarnog sustava.
Božo Težak, kemničar – 1980.
Težak, Božo, hrvatski kemičar (Varaždin, 27. VII. 1907 – Zagreb, 16. V. 1980). Diplomirao kemiju (1930) na Tehničkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao (1945) na Sveučilištu u Ljubljani. Usavršavao se na University Collegeu u Londonu (1930–31). Radio u Vojnotehničkom zavodu Obilićevo, pokraj Kruševca, Srbija (1932–36), zatim kao gradski inženjer u Zagrebu (1937–45). Utemeljio je Školu za civilnu zaštitu u Zagrebu, kojoj je bio upravitelj (1938–41). God 1945. bio je docent na Farmaceutskome fakultetu.
Božo Težak
Na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu zaposlio se 1946., gdje je postao prvi predstojnik Fizičko-kemijskoga zavoda (1946–77), redoviti profesor (1952–77) i dekan (1953–54). Bio je jedan od prvih organizatora kemijskih istraživanja u Institutu »Ruđer Bošković« i pročelnik Odjela fizičke kemije (1954–67), glavni urednik časopisa Croatica Chemica Acta (1953–80), Sveučilišnoga vjesnika (1954–61) te časopisâ Informatologia Yugoslavica (1969–80) i Scientia Yugoslavica (1971–80).
Osnivač Referalnoga centra Sveučilišta, kojemu je bio ravnatelj od 1972. do kraja života. Pokrenuo je prvi poslijediplomski studij bibliotekarstva, dokumentalistike i informacijskih znanosti na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu (1961), a zatim kao zasebni studij pri Referalnom centru Sveučilišta. Bio je inicijator i predstavnik Zagrebačke škole koloidne kemije, s nizom znanstvenih radova iz područja koloidne kemije, te fenomena taloženja i koagulacije koloida. Pridonio je organizaciji znanstveno-dokumentacijske službe Zagrebačkoga sveučilišta. Jedan od osnivača Internacionalne stalne izložbe publikacija (ISIP). Dobitnik Nagrade za životno djelo (1970). U njegovu je čast Hrvatsko kemijsko društvo 1988. ustanovilo Medalju »Božo Težak«, koja se dodjeljuje istaknutim kemičarima.
Irwin Shaw, književnik – 1984.
Irwin Shaw
Irwin Shaw (27. veljače 1913 – 16. svibnja 1984) bio je američki dramatičar, romanopisac i filmski scenarist. Najpoznatiji je po romanima “The Young Lions” i “Rich Man, Poor Man”, koji su imali zapažene adaptacije na filmu, odnosno televiziji. Romani The Young Lions (1949) The Troubled Air (1951) Lucy Crown (1956) Two Weeks in Another Town Voices of a Summer Day Rich Man, Poor Man (1969/1970) (dijelovi prvi put objavljeni u Playboyu u nešto drukčijoj formi.) Djela: Evening in Byzantium (1973) Nightwork (1975) Beggarman, Thief (1977) The Top of the Hill (1979) Bread Upon the Waters (1981) Acceptable Losses (1982) Zbirke priča Sailor off the Bremen Welcome to the City Act of Faith Mixed Company Tip on a Dead Jockey Love on a Dark Street God Was Here, but He Left Early (1973) Kratke priče: Five Decades (1978) .
……
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org
