Duboka povijesna povezanost Zagreba i svetkovine Majke Božje Bistričke

Kip Majke Božje Bistričke koji se nalazi na glavnom oltaru u zagrebačkoj katedrali. Zagrebačka katedrala ima dugu povijesnu tradiciju, od davnine čvrsto povezanu sa životom hrvatskoga naroda. A hrvatski narod kroz cijelu svoju povijest tijesno je povezan s Blaženom Djevicom Marijom. Štovanje BDM u Zagrebačkoj katedrali može se pratiti od samoga osnutka Zagrebačke biskupije oko 1094. godine, kao i u činjenici da je od druge polovice 13. stoljeća u apsidi južne lađe katedrale smješten oltar posvećen BDM. U današnje vrijeme tu se nalazi oltar posvećen BDM Kraljici, izrađen po nacrtu Hermana Bolléa u Obrtnoj školi 1887. godine, a kamenu menzu oltara iz 13. stoljeća je H. Bollé samo obnovio. Isto tako i najstariji pečat zagrebačkoga Kaptola iz 1297. potvrđuje ljubav prema Presvetoj Bogorodici.

Biskup Martin Borković, bl. Alojzije Stepinac, sluga Božji kardinal Franjo Kuharić, mnogi drugi poznati svećenici, redovnici, biskupi, kardinali, pa i sam papa Ivan Pavao II. zaslužni su što je štovanje Presvete Djevice raslo sve do naših dana.

Potaknut Mariološkim kongresom u Zagrebu, koji je održan 6. srpnja 1971. godine, te XIII. međunarodnim marijanskim kongresom u svetištu u Mariji Bistrici, održanim 15. kolovoza 1971. godine, kada su biskupi u studenom iste godine Svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke, kardinal Franjo Kuharić odlučio je pokrenuti i obnovu zagrebačke katedrale.

Proglašenjem Marije Bistrice Hrvatskim nacionalnim svetištem proglašen je i blagdan Majke Božje Bistričke koji se slavi 13. srpnja.

Obnovu unutrašnjosti, zajedno s liturgijskim novim zahtjevima, povjerio je kanoniku kustosu Antunu Ivandiji. Koncilska obnova u zagrebačkoj prvostolnici započela je s prvom adventskom nedjeljom 1969. godine, s obredima na hrvatskom jeziku i postavljanjem oltarnog (drvenog) stola. Uz stoljetno štovanje BDM i blizinu Nacionalnog svetišta kanonik Ivandija je 1979. godine pod baldahinom glavnog oltara postavio odljev kipa Majke Božje Bistričke na mramornom ukrasnom postolju visine 85 cm.

Sam kip je visok 130 cm, veličine baze 66 x 25 x 32 cm, s klečećim anđelima visine 32 cm. Dvaput godišnje, posljednje nedjelje u travnju i posljednje nedjelje u listopadu, povodom klanjanja pred Presvetim kip se privremeno miče s oltara i pohranjuje u sakristiji katedrale. Na glavnom oltaru do 1979. godine stajalo je oltarno raspelo, koje je po nacrtu H. Bolléa izradilo u Beču društvo Bronze-Arbeiten 1884./85.

Privremeni oltarski drveni stol 1983. godine zamijenjen je oltarom na kojemu se nalaze tri umjetnička srebrna antependija s početka 18. stoljeća. Nadodana nova srebrna ploča koja gleda na svetište katedrale, s likom Majke Božje Kraljice Hrvata okružene hrvatskim svecima, blaženicima, mučenicima i drugim zaslužnim ljudima, tematski je uređena s odljevom kipa Majke Božje Bistričke.

Rektor Hrvatskoga nacionalnog svetišta Majke Božje Bistričke preč. Domagoj Matošević najavio proslavu svetkovine Majke Božje Bistričke.

Na početku rektor Matošević podsjetio je na značaj bistričkog Svetišta. Rekao je da su se najveća vjerska okupljanja u novijoj hrvatskoj povijesti dogodila upravo ondje. Spomenuo je Marijanski kongres, Euharistijski kongres te beatifikaciju kardinala Alojzija Stepinca. „Svi ti događaji, ali i svetište kao jedna duhovna oaza za vjernike sjeverne i zapadne Hrvatske, učinili su Mariju Bistricu važnom“, rekao je.

Velika hodočašća u Mariju Bistricu traju od kraja 17. stoljeća kada su se počela događati mnoga milosna uslišanja. Kip Majke Božje Bistričke postavljen je na glavni oltar 1684. godine. Hrvatski sabor je 1715. godine dao podignuti novi veliki zavjetni oltar te je odobrio pobožnost hrvatskog naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj čime je crkva postala nacionalno svetište. To su potvrdili hrvatski biskupi koji su ga u studenomu 1971. godine proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

Zagrebački nadbiskup Antun Bauer i nadbiskup koadjutor Alojzije Stepinac okrunili su kip Majke Božje s Djetetom Isusom 8. srpnja 1935. Tako je tom prilikom Majka Božja Bistrička okrunjena kao Kraljica Hrvata.

Rektor Matošević podsjetio je na ulogu koju je bl. Alojzije imao u promociji Svetišta. Kao zagrebački nadbiskup, vizionarski ga je krenuo uređivati. Tako su, između ostaloga, njegovim zalaganjem postavljene prve četiri postaje na Kalvariji, ali je tada dovršetak projekta onemogućio Drugi svjetski rat. Osim materijalne obnove, Stepinac je bio pravi bistrički hodočasnik – romar. Svake godine je pješice sa Zagrepčanima dolazio u Mariju Bistricu, istaknuo je.

Zatim je najavio i samu svetkovinu Majke Božje Bistričke koja se slavi 13. srpnja. U predvečerje svetkovine, u ponedjeljak 12. srpnja, održana je procesija od Crkve na otvorenom bl. Alojzija Stepinca do Vinskog Vrha. Preč. Matošević objasnio je zašto se hodočasti iz Marije Bistrice na Vinski Vrh. Naime, ondje se prvotno nalazio kip Majke Božje Bistričke. Međutim, zbog turske opasnosti, krajem 15. stoljeća sklonjen je u Mariju Bistricu gdje se otada trajno čuva. Stoga se kapela na Vinskom Vrhu naziva prasvetištem.

Danas će mise u bistirčkom Svetištu biti slavljene u 7:30, 9, 11 i 18 sati. Središnju euharistiju u 11 sati predslavit će zlatomisnik zagrebački kanonik mons. Zvonimir Sekelj.

Nakon najave proslave, rektor se osvrnuo i na trenutnu situaciju u svetištu s obzirom na prošlogodišnje nepogode i pošast. S obzirom na pandemiju koronavirusne bolesti, rekao je da je sretna okolnost što se u sklopu Svetišta nalazi i Crkva na otvorenom te su se redovito mogle slaviti hodočasničke mise. Ipak, kako je primijetio, posljednjih tjedana broj hodočasnika raste u odnosu na proteklu godinu. Kao primjere izdvojio je 332. hodočašće Varaždinske biskupije i 130. hodočašće zagrebačkih župa Gračani, Remete i Bešići. Također je istaknuo da među hodočasnicima dolaze čitave obitelji – članovi svih generacija, a česta su i mala obiteljska hodočašća.

Crkveni objekti u župi oštećeni su u prošlogodišnjim potresima. Sredstvima Ministarstva kulture i medija te Europskog fonda solidarnosti uskoro će započeti realizacija tri projekta: obnova bistričke bazilike, kapelice sv. Marije Magdalene i župne crkve sv. Andrije na Lazu Bistričkom.

Osim toga, gotova je i projektna dokumentacija za obnovu gospodarskih zgrada u sklopu Svetišta koje su prošle godine stradale u požaru. Radovi će započeti nakon proslave svetkovine, a ti će se prostori prilagoditi za potrebe hodočasnika, najavio je rektor Matošević.