NA DANAŠNJI DAN: Miguel de Cervantes, Enrico Fermi, Emile Zola, Vladimir Vidrić, Jerry Lee Lewis, Silvio Berlusconi, osnovan CERN, Sveti Mihael, Dan srca
Miguel de Cervantes, književnik – 1547.
Cervantes y Saavedra, Miguel de, španjolski pisac (Alcalá de Henares, između 29. IX. i 9. X. 1547 – Madrid, 23. IV. 1616). Skromna podrijetla, školovao se u Valladolidu, Sevilli i Madridu. U pratnji kardinala Acquavive otišao je 1569. u Italiju, gdje je 1570. stupio u španjolsku vojsku. Sudjelovao 1571. u Lepantskoj bitki, u kojoj je izgubio lijevu ruku i poslije dospio u sužanjstvo u Alžiru (tadašnjoj Berberiji), gdje je proveo 5 godina. Otkupljen nakon nekoliko pokušaja bijega, živio je skromno uz poniženja i nepravde.
Miguel de Cervantes
Cervantesov opus dijeli se na pjesništvo, dramska djela, kratke proze, tzv. uzorite novele i romane.
Cervantesa drže najboljim španjolskim dramatičarom prije Lope de Vege. Napisao je 10 ovećih komada i osam jednočinki, tzv. entremeses. Osim potonjih, sva su ta djela napisana u stihu. Alžirski događaj, obrađuje život islamskoga svijeta s motrišta kršćanina. Cervantes je iskustvo arapskog sužanjstva iskoristio za gradnju zapleta. Opsada Numancije, jamačno između 1580. i 1587., vrsna je tragedija u kojoj je riječ o obrani starosjedilaca Iberskoga poluotoka od rimske opsade. Lope de Vega je iz Cervantesovih dramskih tekstova crpio teme i tehniku. Napisao još Osam komedija i Osam jednočinki , koje su nastale 1615. Jednočinke se općenito smatraju njegovim najboljim tekstovima za kazalište. To su prizori iz onodobne svakodnevice koji na šaljiv način govore o ljudskim manama.
Napisao je romane La Galatea (1585), Bistri vitez Don Quijote od Manche (prvi dio 1605., drugi dio 1615), zatim Uzorite novele (1613).
U romanu Bistri vitez Don Quijote glavni lik Alonso Quijano, stari momak i pripadnik nižeg plemstva koji živi u selu u La Manchi, prividno izgubi pamet i osjećaj za razliku između zbilje i zastarjelih priča o vitezovima što ih stalno čita, pa odluči krenuti u svijet ispravljati nepravde, praćen seljaninom Sanchom Panzom, kojega promiče u svojega štitonošu. Pothvat mora završiti tragično zbog raskoraka u Don Quijoteovu shvaćanju zbilje, njegove tvrdoglavosti u nakani da dosljedno živi u svijetu svojih umišljaja, ne bi li tako lakše preživio u naopaku svijetu u kojem doista mora živjeti. Tumačenja su takve filozofije bezbrojna: u njima vojnik Miguel de Cervantes vidi spas za sveukupni zapadnokršćanski svjetonazor, o kojem nikada nije dvojio.
Utjecaj Cervantesa u hispanskoj književnosti i uopće u svjetskim kulturama i književnostima golem je, sve od pojave Bistrog viteza do današnjih dana. Lik Don Quijotea prerastao je običnu vitešku priču i postao općim simbolom čovjeka borca za svoje ideale, unatoč stvarnosti koju dobro prepoznaje. Uz Dantea, Shakespearea i Goethea, Cervantes se smatra jednim od stupova europske književne kulture. Na hrvatski su Cervantesa prevodili Iso Velikanović, Ivo Hergešić i osobito Josip Tabak, čiji se prijevodi drže jezičnim uzorom.
Enrico Fermi, fizičar – 1901.
Fermi Enrico, talijanski i američki fizičar (Rim, 29. IX. 1901 – Chicago, 28. XI. 1954). Jedan od najvećih znanstvenika XX. st. Sin željezničarskoga službenika, studirao na Sveučilištu u Pisi od 1918. do 1922., a potom na sveučilištima u Leidenu i Göttingenu. Doktorirao u Pisi 1922. Profesorom teorijske fizike Sveučilišta u Rimu postao 1927. Fermijevi fundamentalni doprinosi podjednako su značajni u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici, od teorije β-raspada neutrona 1933. do prve kontrolirane lančane reakcije u prvome nuklearnom reaktoru CP 1 (»Chicago Pile 1«), izvedene 2. XII. 1942. u krugu Sveučilišta u Chicagu.
Enrico Fermi
Ranih 1930-ih Fermi je istraživao međudjelovanje neutrona s jezgrom atoma bombardirajući neutronima razne kemijske elemente. Ubrzo je otkrio usporavanje (moderaciju) neutrona te zanimljivu reakciju u kojoj nastaju novi produkti ako se uranij bombardira sporim neutronima (poslije prepoznatu kao fisiju). Fermi je 1933. postavio teoriju β-radioaktivnosti jezgri, postulirajući raspad neutrona u jezgri atoma u proton uz emisiju elektrona (β-čestice) i neutrina, tako da se energija raspada dijeli između elektrona i neutrina dajući karakteristični kontinuirani empirijski spektar elektrona. Tih je godina u niskoenergijskim pokusima β-raspada prepoznata temeljna slaba sila, koja je uza sve Fermijeve korekcije u raspadima proširena poslije u V-A fundamentalnu teoriju slabih djelovanja. Pod V-A se razumijeva građa slabih nabijenih struja povezanih s β-raspadima (slabim procesima), gdje se V odnosi na vektorski dio a A na aksijalni dio struje. Naime, u amplitudama ili iznosima struja treba uračunati nesačuvanje parnosti uključivanjem jednakih doprinosa komponenti V i A, jer vektorska struja mijenja predznak a aksijalna ostaje nepromijenjena pod operacijom promjene parnosti. U zakonima β-raspada simetrija prostorne parnosti (zrcaljenja) narušena je (Tsung-Dao Lee i Chen Ning Yang). Fermi je primio Nobelovu nagradu za fiziku 1938. za otkriće novih radioaktivnih elemenata ozračivanjem neutronima i za otkriće nuklearnih reakcija uzrokovanih sporim neutronima. Nakon svečane dodjele nagrade, Fermi je iz Švedske s obitelji otputovao u SAD zbog talijanskog fašističkog režima. Prihvatio je položaj profesora fizike na Sveučilištu Columbia u New Yorku. Nastavio je eksperimentalno istraživanje nuklearne fisije u timu s Leóm Szilárdom. Nakon što je predsjednik Franklin Delano Roosevelt 6. XII. 1941. odobrio Projekt Manhattan Fermi je prešao na Sveučilište u Chicago, gdje eksperimentira s lančanim reakcijama cijepanja jezgri uranija u okviru projekta kodiranog kao »Metalurški projekt«. Prvu kontroliranu lančanu reakciju Fermi je izveo 2. XII. 1942. u prvome reaktoru na otvorenom, kojemu je snaga iznosila 1/2 W, da bi desetak dana poslije bila povećana do 200 W proizvedene topline. Zbog svojeg dizajna reaktor je bio nazvan Chicago Pile 1 (engl. pile: gomila, hrpa). Grafitni blokovi, koji su imali ulogu moderatora, bili su međusobno naslagani, a uranijsko gorivo umetnuto u šupljine između njih. Fermijevim otkrićem utemeljeno je konstruktivno iskorištavanje energije oslobođene fisijom teških izotopa: fisijska nuklearna energetika. Nakon II. svjetskog rata Sveučilište u Chicagu osnovalo je Institut za nuklearna istraživanja (danas The Enrico Fermi Institute). Fermijeve su zasluge velike i u fizici visokih energija. Bio je glavni pokretač gradnje sinkrociklotrona na Sveučilištu u Chicagu, a cijelo je postrojenje potkraj Fermijeva života premješteno u Fermilab. Po njem su nazvani kemijski element fermij, vrsta elementarnih čestica fermioni, model elektronskog plina Fermijev plin, kvantna statistika Fermi-Diracova statistika, kvantna energija Fermijeva energija, Thomas-Fermijev model atoma i dr.
Emile Zola, književnik – 1902.
Emile Zola
Emile Zola (02.04.1840.,Paris, Francuska 29.09.1902., Paris, Francuska), francuski književnik. Od sedme do dvanaeste godine pohađa školu u internatu Notre-Dame, a zatim koledž u Aixu gdje je prijateljevao s Paulom Cézanneom. Dva je puta pao na maturi zbog francuskog jezika te su mu se rugali da je provincijalac koji ne umije čestito govoriti francuski. Osamljen i bespomoćan, jer mu majka više nije mogla pomagati, stanovao je u bijednim uvjetima u mansardi nad Parizom i odlučio ostvariti mladenački san i postati književnik. Zapošljava se u izdavačkoj knjižari Hachette da bi zaradio za život, ali se i približio književnim krugovima i ubrzo postaje voditelj odjela za reklamu. Godine 1898. upleten je u “aferu Dreyfus” izravno pišući predsjedniku republike (“Optužujem !” – “J’accuse”), u kojem je tražio reviziju procesa. U posljednjim godinama stvaranja sve se više bavi društvenom problematikom potiskujući u sebi romanopisca kako bi postao moralizator. Tada nastaju sljedeći ciklusi: trilogija Tri grada (Trois Villes – Lourdes 1894., Rome 1896., Paris 1898.) i nedovršena tetrologija Četiri evanđelja – Plodnost, Rad, Istina i Pravda (Les Quatres Evangiles – Fécondité (1899.), Travail (1901.), Vérité (1903.),Justice (nedovršeno). Tvorac je angažirane književnosti i borbenog društvenog novinarstva, a âam je bio plodan i aktivan novinar, osobito do 1880. Pred kraj života proročki je najavio pobjedu narodnih masa i dolazak besklasnog društva gdje će jedino mjerilo ljudske vrijednosti biti rad.
Vladimir Vidrić, hrvatski književnik – 1909.
Vladimir Vidrić
Dana 29. rujna 1909. godine u Zavodu za umobolne u Stenjevcu umro je književnik Vladimir Vidrić. Vidrić je jedan od najistaknutijih lirika moderne. Pjesme je pisao još od rane mladosti, a njegova je poezija spoj simbolističkih i impresionističkih elemenata. Za života je objavio 25 pjesama.
Rođen je u Zagrebu, 1875. godine. Potjecao je iz imućne obitelji te je poput oca odvjetnika studirao pravo. Bio je jedan od vođa prosvjedne skupine koja je prigodom posjeta cara Franje Josipa Zagrebu 1895. godine spalila mađarsku zastavu na Trgu bana Jelačića.
Jerry Lee Lewis, američki rock glazbenik i tekstopisac – 1935.
J. Lewis
Jerry Lee Lewis, rođen 29. rujna 1935., bio je američki rock glazbenik i tekstopisac. Jedan je od začetnika rock and roll glazbenog žanra i uveden je u kuću slavnih ‘Rock and Roll Hall of Fame’, također zbog njegovog doprinosa u pionirskom radu u žanru ulazi i u kuće ‘Rockabilly Hall of Fame’.
Časopis ‘Rolling Stone Magazine’, 2004.g. postavlja ga na #24 popisa ‘100 najboljih izvođača za sva vremena’.
Isti časopis 2003.g. njegov box set, postavlja na #242 popisa ‘500 najboljih albuma za sva vremena’.
Silvio Berlusconi, talijanski poduzetnik, političar i državnik – 1936.
Silvio Berlusconi, rođen u Milanu 29. rujna 1936., talijanski je poslovni čovjek i političar, bivši predsjednik talijanske vlade. Rođen je u obitelji srednje klase, a nakon studija prava počeo se baviti građevinom.
Postupno je stvorio Fininvest, medijsku kuću koja će s vremenom obuhvatiti sve najvažnije privatne TV i radijske postaje te novine u Italiji. Zahvaljujući tome, a i vezama sa Socijalističkom strankom i njenim vođom Bettinom Craxijem, postao je jedan od najbogatijih i najutjecajnijih ljudi u Italiji. Postao je i vlasnikom nogometnog kluba AC Milan, što mu je donijelo veliku popularnost širom Italije i Europe.
Silvio Berlusconi,
Početkom 1990-ih su kraj hladnog rata i otkriće niza korupcijskih skandala doveli do sloma dotada vladajućih demokršćana i socijalista, te se držalo da ništa neće stajati na putu reformiranim komunistima koji pola stoljeća nisu bili na vlasti pa se nisu uprljali u očima talijanskih glasača. Berlusconi je odlučio tome dati alternativu u obliku vlastite stranke po imenu Forza Italia, te je stvorio desničarsku koaliciju kojoj se pridružili reformirani neofašisti iz stranke Alleanza Nazionale i padanijski separatisti iz Lege Nord. Ta je koalicija dobila izbore godine 1994. i Berlusconi je po prvi put postao premijer.
Dodatnih razloga za proboj u politici su bili da spasi od bankrota svog poduzeće Fininvest koji bi inače bankrotirao i da bi mogao utjecati u sudstvo i mijenjao zakone ad personam, kako ne bi bio procesuiran za brojne afere koje su se počele otkrivati. Godine 1996. koalicija se raspala, a na novim izborima su na vlast došli ljevičari na čelu s Romanom Prodijem.
Pet godina kasnije Berlusconi je ponovno dobio izbore kao vođa desnice te postao predsjednik vlade, a njegov je drugi premijerski mandat najduži u povijesti Republike Italije. Berlusconi se istaknuo po neoliberalnoj ekonomskoj politici, zalaganju za europsko ujedinjenje, ali i bliskim vezama s američkom administracijom Georgea W. Busha, kojeg je podržao u invaziji na Irak. Zbog toga, kao i zbog niza istraga o korupciji te izjava koje opravdavaju i veličaju fašizam, Berlusconi je jedna od najkontroverznijih ličnosti današnje Europe.
Osnovan CERN, institut za nuklearna istraživanja – 1954.
…..
Sveti Mihael
Sveti Mihael
Sveti Mihael (Mihovil, Mihajlo), prema biblijskoj tradiciji, arkanđeo koji se u Bibliji spominje pet puta. Vjeruje se da je on zapovjednik nebeske vojske u ratu protiv Luciferovih sila tijekom Nebeskog rata.
Zato se vjernici koji se nađu u nevolji često molitvom obraćaju ovom arkanđelu. Sv. Mihovil zaštitnik je policajaca i vojnika, a napose padobranaca i borbenih pilota.
Zaštitnikom je i radiologa. Mihael je zaštitnik grada Šibenika.
Svjetski dan srca
….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija https://hr.wikipedia.org
