NA DANAŠNJI DAN: Auguste-Rodin, Rapalski ugovor, Grace Kelly, Tin Ujević, Erdutski sporazum, 141. brigada HV, Stjepan Stolnik, Mani Gotovac, Dan pneumonije

François Auguste René Rodin , kipar – 1840.

Francois Auguste Rodin

François-Auguste-René Rodin (Pariz, 12. studenog 1840. – okolica Pariza, 17. studenog 1917.), francuski kipar. Rodin je poznat kao jedan od najvećih umjetnika svog vremena. Poznat je po klasičnim skulpturama kao što su Mislilac i Poljubac. Poznat je i po ljubavnoj vezi s kiparicom Camille Claudel.

Rodin je bio i naturalist. Više ga je zanimala emocija i karakter nego monumentalnost. Odbacivao je idealizam i apstrakciju tradicija antičke skulpture, kao i dekorativnost baroknih uzora.

Iako se smatra tvorcem moderne skulpture, on nije bio revolucionarni protivnik tradicije. Obrazovao se na pariškoj Školi lijepih umjetnosti i godila su mu priznanja akademske javnosti.

Sklopljen Rapalski ugovor – 1920.

Rapalski ugovor

Rapalski ugovor je ugovor sklopljen 12. studenog 1920. godine u Rapallu između Kraljevine SHS i Kraljevine Italije. Imao je riješiti sporna teritorijalna i pogranična pitanja između obje države nakon Prvog svjetskog rata. Sporazum ima 9 članova. Sporazom utvrđene granice između dviju zemalja povučene su na očiglednu vojničku, ekonomsku i političku korist Italije. Osim Trsta, Gorice, Gradiške i dijela Kranjske, Italiji je pripala Istra (bez općine Kastav). Italiji su priključeni i otoci Cres i Lošinj zajedno s nekim manjim otocima, te otoci Lastovo i Palagruža s pripadnim otocima. Od Rijeke je stvorena nezavisna država koja obuhvaća grad Rijeku, riječki kotar te mali dio Istre na zapadu riječkog kotara, tako da Kraljevina Italija ima izravnu kopnenu vezu s novom Riječkom državom. Težak gubitak za Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca bio je i Zadar. Članom 7. priznato je Talijanima u Kraljevini SHS da u roku od 1 godine mogu optirati za talijansko državljanstvo, a da se nisu dužni iseliti, te im se zamječuje pravo upotrebe talijanskog jezika i slobodnog vjeroispovijedanja. Istovremeno ta delegacija nije htjela preuzeti nikakve obveze o zaštiti nacionalnih prava preko 500.000 Hrvata i Slovenaca koji će doći pod Italiju.

Grace Kelly, američka glumica – 1929.

Grace Kelly

Grace Patricia Kelly, rođena u Philadelphiji 12. studenog 1929. bila je američka glumica i monegaška princeza. Godine 1956. se udala za monegaškog kneza Rainiera III.

Vozeći se prema Monte Carlu, izgubila je kontrolu nad automobilom u jednom zavoju i sletila s ceste.

Osim raznih pretpostavki da je princezu ubila mafija kako bi se osvetila zbog kontrole nad kockarnicama u Monte Carlu i drugih financijskih makinacija, spominje se i srčani udar koji je pogodio Grace dok je vozila, vraćajući se prema Monte Carlu. Godine 1954. dobila je Oscara za glavnu žensku ulogu u filmu ‘Provincijalka’.

Tin Ujević, pjesnik – 1955.

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenog 1955.), hrvatski pjesnik. Tin Ujević se rodio u Dizdara kuli u Vrgorcu. Njegovo puno ime bilo je Augustin Josip Ujević, po starom običaju župe imotskih Poljica, gdje su svoj pokrštenoj djeci davana dva imena.

Tin Ujevic

Njegov otac, Ivan Ujević, bio je učitelj rodom iz Krivodola u Imotskoj krajini, dok mu je majka Bračanka, iz mjesta Milne. Tin je rođen kao jedno od petero djece od kojih su dvoje umrli još u djetinjstvu. S očeve strane je mogao naslijediti određen književni talent, pošto je on kao učitelj bio sklon književnosti te i sam pisao. Tin je prva tri razreda osnovne škole polazio u Imotskom, kada seli u Makarsku gdje završava osnovnoškolsko obrazovanje. 1902. odlazi u Split gdje se upisuje u klasičnu gimnaziju i živi u nadbiskupijskom sjemeništu.

U svojoj trinaestoj godini počinje pisati pjesme od kojih ništa nije sačuvano (po njemu je njegovo prvo djelo kratak tekst ˝Voda˝ koji je završio u košu za smeće nekog urednika). 1909. godine Tin maturira u Splitu s odličnim uspjehom, odriče se mogućnosti zaređenja te odlazi u Zagreb upisujući studij hrvatskog jezika i književnosti, klasične filologije, filozofije i estetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Te iste godine objavio je svoj prvi sonet ˝Za novim vidicima˝ u časopisu ˝Mlada Hrvatska˝. Tin se od svog dolaska u Zagreb i druženja s mentorom i Rabbiem Antunom Gustavom Matošem te suvremenicima Krešom Kovačićem, Ljubom Wiesnerom i dr. isticao kao gorljivi pravaš, zalažući se za neovisnost Hrvatske i slom Austro-Ugarske Monarhije.

Tin Ujević

Nešto kasnije, 1912. kao pripadnik buntovnog mladog naraštaja hrvatskih intelektualaca, Ujević se do prvoga svjetskoga rata, pa i početkom rata, kao emigrant u Parizu, više nego književnošću isticao političkim djelovanjem: mijenjajući svoju političku orijentaciju žestokim antiaustrijskim člancima u hrvatskom tisku i vatrenim govorima u Beogradu, zagovarao je ideju o srbijansko-hrvatskom jedinstvu i ujedinjenju Hrvatske i Srbije.

Razočaran politikom unitarnoga jugoslavenstva i pročitavši velikosrpske pretenzije proživljava katarzu i zauvijek odustaje od političkih ambicija, predavši se do kraja književnosti i posebice poeziji.

O svom rastanku sa idejom jugoslavenskog jedinstva najbolje je napisao u svojoj pjesmi u prozi ˝Drugovima˝: ˝Mi smo imali da budemo jedna vojska. Ali srca su naša, o drugovi, bila podvojena: vi ste tražili korist, a ja samo ljepotu.˝

Potpisan Erdutski sporazum – 1995.

Temeljni sporazum o području istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznatiji pod nazivom Erdutski sporazum, potpisan je u Žutoj kući u Erdutu (srpska strana) i u Zagrebu (hrvatska strana) 12. studenog 1995. godine. U ime hrvatske vlade sporazum je potpisao Hrvoje Šarinić, a srpsku stranu zastupao je ministar vanjskih poslova Savezne Republike Jugoslavije Milan Milanović.

Erdutski sporazum

Sporazum su pripremili i u njemu posredovali američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith i dopredsjednik Međunarodne konferencije u bivšoj Jugoslaviji Thorvald Stoltenberg. Potpisivanju sporazuma o mirnoj reintegraciji prethodio je dogovor hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srpskog predsjednika Slobodana Miloševića u Daytonu, gdje se pod okriljem SAD odvijala mirovna konferencija o Bosni i Hercegovini. Potpisivanjem Erdutskog sporazuma pokrenut je proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.

Sporazumom je predviđeno prijelazno razdoblje u trajanju od jedne do dvije godine u okviru koga bi područje hrvatskog Podunavlja bilo pod administrativnim nadzorom UN-a. Tijekom toga perioda UN je trebao ustrojiti višenacionalnu policiju, provesti demilitarizaciju i organizirati lokalne izbore. Čak sedam (od četrnaest) odredaba Erdutskoga sporazuma odnosilo se na različite aspekte zaštite ljudskih prava.

Započet World Wide Web – 1990.

Na današnji dan, 12. listopada 1990. godine započet je World Wide Web, jedna od najvažnijih usluga interneta koja nam omogućava gledanje mnogih internetskih stranica. Skraćeno web, često se pogrešno koristi kao sinonim za Internet, a zapravo predstavlja jednu uslugu kojom se ostvaruje razmjena podataka preko te svjetske računalne mreže.

141. brigada HV – 1991.

141. brigada HV formirana je Odlukom Predsjednika RH i Vrhovnog Zapovjednika OS RH od 12. studenog 1991. godine, koja je nastala od pripadnika splitske i kaštelanske samostalne dragovoljačke bojne, što su ustrojene iz sastava organiziranih dragovoljačkih Odreda narodne zaštite pri mjesnim zajednicama s područja gradova Splita i Kaštela te drugih organiziranih postrojbi i skupina, koje su tijekom 1991. godine bile angažirane na zaštiti važnijih objekata, na blokadi i oslobađanju vojarni, kao i na pripremama i uvježbavanju za odlazak na bojišnicu: Prvi splitski samostalni dragovoljački bataljun, sastavljen od dragovoljaca iz tadašnjih mjesnih zajednica, a koji postaje 1. bojna 141. brigade,

Dragovoljci s područja Grada Kaštela organizirani u dragovoljački bataljun, od kojega nastaje 2. bojna 141. brigade, koja se još nazivala i Kaštelanska bojna.

Stjepan Stolnik, slikar – 2001.

Stjepan Stolnik

Stolnik, Stjepan, hrvatski naivni slikar (Donja Voća, 3. III. 1931 – Donja Voća, 12. XI. 2001). Brat slikara Slavka. Po zanimanju je bio pastir i poljodjelac.

Od kraja 1950-ih slikao jarkim otvorenim bojama pretežito prizore iz svakidašnjega života na selu, a najuspjeliji su mu noćni motivi i kompozicije s mnoštvom likova (Svati u crkvi, 1962; Selo zimi, 1974; Proštenje, 1979).

Mani Gotovac, teatrologinja – 2019.

Mani Gotovac (rođ. Julija Birimiša, Split, 12. studenoga 1939. – Zagreb, 12. studenoga 2019., bila je hrvatska kritičarka, dramaturginja, teatrologinja i spisateljica. Prva izbornica Sterijina pozorja i prva intendantica u povijesti hrvatskoga kazališta.

Mani Gotovac

Mani Gotovac rođena je u Splitu 1939. godine. Kći je odvjetnika Zdravka Birimiše i glumice Marije Danire. Završila je Klasičnu gimnaziju u Splitu koju su u isto doba pohađali Petar Brečić, Igor Mandić, Tonko Maroević, Zvonimir Mrkonjić, Igor Zidić i drugi. Kao studentica piše kazališne kritike, zapošljava se kao novinarka na radiju, piše kritike i eseje o kazalištu koje objavljuje u časopisima Prolog, Scena, Forum, talijanskoj reviji Sipario i drugdje. Diplomirala je komparativnu književnost i teatrologiju kod prof. Ive Hergešića na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prezime Gotovac uzela je udajom za Peru Gotovca, te ga je zadržala i nakon razvoda.

Živjela je u Zagrebu, pisala je prozu, kazališne spise, a bavila se dramaturgijom u zemlji i inozemstvu. Preminula je na svoj 80. rođendan, 12. studenog 2019. godine

Svjetski dan pneumonije

Svjetski dan pneumonije obilježava se 12. studenog s vodećom temom „Borite se protiv pneumonije. Spasite dijete.“, s ciljem podizanja svjesnosti o pneumoniji kao javnozdravstvenom problemu te kako bi se spriječila smrtnost djece od upale pluća. Pneumonija je u svijetu vodeći uzrok smrti djece do pete godine života. Više od 98 posto smrti uzrokovano pneumonijom odnosi se na djecu iz nerazvijenih zemalja, usprkos tome što je to danas u globalnom zdravstvu rješiv problem.

Cijepljenje, antibiotici, primjerena prehrana uz ostale adekvatne mjere zdravstvene skrbi mogu spasiti više od milijun djece godišnje.

Pneumonija nije specifična bolest, obično je posljedica infekcije – npr. nekom vrstom bakterija ili virusa – ali je može uzrokovati i kemijsko oštećenje od inhalirane tekućine ili otrovnog plina, npr. klora. Upala pluća može biti manja komplikacija nastala zbog infekcije gornjeg respiratornog trakta, ali i bolest opasna po život.

Tijek pneumonije, njena težina i ishod ovise djelomično o uzroku, djelomično o općem zdravstvenom stanju oboljele osobe, a djelomično i o drugim faktorima; virusna pneumonija, na primjer, ne reagira na liječenje antibioticima.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr, Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr,