NA DANAŠNJI DAN: Otvoren Louvre, Bram Stoker, Davorin Trstenjak, Milan pl. Sufflay, Ivan Dončević, x-zrake, pomorska blokada Hrvatske, Dan zdrave hrane i kuhanja
Otvoren Louvre – 1793.
Dana 8. studenog 1793. godine otvoren je pariški muzej Louvre, jedan od najvećih svjetskih muzeja. Louvre se nalazi u središtu Pariza, u okviru nekadašnje kraljevske palače, i najposjećeniji je muzej na svijetu. Zbog tehničkih problema muzej je bio zatvoren dvije godine kasnije, no ponovno je otvorio svoja vrata 1801. godine.
Fundus Louvrea, koji sadrži neke od najznamenitijih svjetskih artefakata i umjetničkih ostvarenja, podijeljen je u osam cjelina, zbirke s egipatskim (Pisar iz Sakkare, faijumski portreti), bliskoistočnim (posebno bogate djelima iz Mezopotamije, Hamurabijev zakonik), starogrčkim (Nika sa Samotrake, Miloska Venera), islamskim, etrurskim i rimskim starinama (skulpture, mozaici, bronce, nakit, keramika), zbirka s djelima primijenjene umjetnosti, većinom iz kraljevske kolekcije (minijature, keramika, tapiserije, nakit, namještaj) te neprocjenjive zbirke kiparstva i slikarstva, grafike i crteža (braća Limbourg, Rembrandt, Rubens, Holbein ml.), od kojih se posebno ističu one francuskoga slikarstva (Poussin, Watteau, Ingres, Delacroix, Géricault) i talijanske renesanse (Giotto, Michelangelo, Ghirlandaio, Arcimboldo), s najglasovitijim muzejskim izloškom Mona Lisom Leonarda da Vincija.
Bram Stoker, književnik, autor Drakule – 1847.
Brain Stoker
Stoker Abraham, irski književnik (Dublin, 8. XI. 1847 – London, 20. IV. 1912). Studirao matematiku; napustio državnu službu i 1878. preselio se u London, gdje je 27 godina bio osobni tajnik svojemu idolu, glumcu H. Irvingu. Od 1871. pisao je kritike i novinske članke za Dublin Evening Mail.
Svojim fantastičnim romanom Drakula (Dracula, 1897) ostvario je vrlo utjecajno novije djelo o vampirizmu. Ondašnja kritika nije prepoznala vrijednost toga romana te je zamela trag i piscu i njegovu junaku, dok je potonja filmska produkcija pretvorila egzotičnog i erotičnoga transilvanskoga grofa-vampira u stereotipna protagonista filmova strave. Međutim, postkolonijalna kritika vidi vezu između kolonijalizma i vampirizma kao njegove metafore, a neki izdanci feminističke kritike (osobito tzv. queer kritika) ukazuju na svu složenost rodnih odnosa i na vampirizam kao metaforu prekoračenja patrijarhalno determinirane rodnosti. Ostala Stokerova djela danas su uglavnom zaboravljena.
Davorin Trstenjak, pedagog – 1848.
Davorin Trstenjak
Trstenjak, Davorin, hrvatski pedagog (Krčevina, Slovenija, 8. XI. 1848 – Zagreb, 10. II. 1921). Školovao se na gimnaziji u Varaždinu i učiteljskoj školi u Zagrebu. Radio kao učitelj u Karlovcu (od 1871), gdje je bio i ravnatelj Opće pučke škole (od 1873) te Više djevojačke škole (1874–89); zatim učitelj u Kostajnici i Gospiću. Plodan pedagoški pisac, objavljivao u stručnim časopisima i listovima. Priredio i napisao više knjiga pedagoške i etnografske tematike kao i knjiga za djecu i mladež. Bio je prvi predsjednik Saveza hrvatskih učiteljskih društava (1919–21), te pravi i počasni član Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora. Djela: Mladi učitelj (1891), Život i rad Ivana Filipovića (1897), Zreo učitelj (1907), Slobodna škola (1908), Etika (1910), Ispod brda Djeda (1911), Nagrade i kazne (1917), Darvinizam u uzgoju (1918), Besjede na Djedu (1921), Izabrane priče i pripovijetke (1953) i dr.
Milan pl. Sufflay – 1879.
Milan pl. Sufflay
Rodio se 8.XI.1879. u Lepoglavi, a umro 19. veljače 1931. u Zagrebu od posljedica policijskog atentata. Osnovnu je školu završio u Lepoglavi, a gimnaziju i filozofiju u Zagrebu.
Radi u bečkom ˝Institutu za povijesna istraživanja˝, te u budimpeštanskom ˝Narodnom muzeju˝. Od 1908. do 1918. predaje na zagrebačkom sveučilištu pomoćne povijesne znanosti.
U tom razdoblju bavi se temama iz srednjevjekovne hrvatske povijesti, priređuje kritička izdanja srednjevjekovnih isprava, a objavljuje i zbirke isprava za povijest Albanije, te će se svojim sljedećim radovima afirmirati kao vodeći europski albanolog prve trećine 20.st.
Atentat na njega organizirali su velikosrpski krugovi zbog njegovih pravaških političkih opredjeljenja.
Ivan Dončević, književnik – 1909.
Ivan Dončević
Ivan Dončević (Velika Trnava, 8. studenog 1909. – Zagreb, 14. ožujka 1982.)[1] bio je hrvatski pjesnik, prozaik, dramski pisac, novinar, urednik i nakladnik.
Dončević se školovao u Velikim Zdencima, Dragancu kraj Čazme, Bjelovaru, Požegi i Zagrebu. Upisao je i studij agronomije, ali ga nikada nije završio. Istodobno sa upisom na fakultet počeo je pisati i pjesme.
Pjesma Himna prvi je Dončevićev objavljeni rad, a najznačajnije djelo je roman Mirotvorci u kojem realistično prikazuju provincijski život uoči Drugoga svjetskog rata. Bio je glavni urednik časopisa Republika i član JAZU.
Otkrivene x-zrake – 1895.
Rotgen
Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka koje je privremeno nazvao X-zrake, koristeći matematičko označavanje za nepoznatu veličinu
Njemački fizičar Wilhelm Röntgen eksperimentirao s različitim električnim uređajima, dovodeći ih pod napon i gledajući kakve će zrake proizvesti. Pri jednom od eksperimenata u zamračenoj sobi primijetio je svjetlucanje barij-platinocijanida. Zaključio je da su ga izazvale neke do tada nepoznate zrake.
Röntgen je, poput brojnih fizičara, ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razrijeđenim plinovima u vakuumskim cijevima.
Röntgen je umro 1923. od raka. Vjeruje se da rak nije bio posljedica njegova rada s ionizirajućom radijacijom, jer je u tim istraživanjima proveo samo kratko vrijeme, a bio je jedan od rijetkih pionira istraživanja radioaktivnosti koji je redovito koristio olovnu zaštitu.
Jacques Tati, glumac – 1982.
Jacques Tati
Tati Jacques (pravo prezime Tatischeff, rus. Tatiščev), francuski filmski redatelj i glumac (Le Pecq, 9. X. 1907 – Pariz, 8 XI. 1982). Iz obitelji ruskih imigranata, studirao umjetnost. Od 1931. nastupao u kabaretima, nakon nekoliko kratkometražnih filmova, 1948. realizirao, kao glumac, scenarist i redatelj, cjelovečernji film Praznični dan (Jour de fête) s tipičnim karakterom šutljiva i pomalo nespretna osobenjaka kojega je glumio i u sljedećim dvjema komedijama kojima je postao međunarodno poznat: Odmor gospodina Hulota (Les Vacances de Monsieur Hulot, 1953) i Moj ujak (Mon oncle, 1958., Oscar za najbolji film na stranom jeziku). U njima je potpuno definirao stil zasnovan na slabo strukturiranim fabulama koje su tek polazište za komične situacije sastavljene od razrađenih vizualnih gegova, zvučnih efekata i šumova (s malo dijaloga) te na ironiziranju konformizma i snobizma srednje klase i dehumanizirajućih aspekata modernoga života koje kontrastira s lirskim trenutcima vezanima uz likove djece i slike predgrađa. Nakon financijskog neuspjeha ambicioznoga projekta Vrijeme igre (Playtime, 1968), satire potrošačkoga društva realizirane tehnikom širokoga platna (koju je rabio kako bi istodobno razvijao više komičnih situacija unutar kadra), režirao je još dva filma: Prometna gužva (Trafic, 1971) i Parada (Parade, 1973), o cirkusu. Vrhunski nastavljač tradicije tzv. mehaničkog slapsticka (zasnovanoga na sukobu čovjeka i stroja), jedan je od najistaknutijih filmskih komičara uopće.
JRM sprovela pomorsku blokadu Hrvatske – 1991.
U ovoj blokadi isu bili otoci Lastovo, Mljet, Vis i luka Pula, da bi JRM zaštitila svoje povlačenje sa sjevera. Do kraja je studenog 1991. JRM izvukla oštećene ratne brodove s otoka Visa prema lukama baziranja u Crnoj Gori.
Kao i kod prve blokade, jer su hrvatske snage bile odsječene od Visa, morale su se više usredotočiti na sukobe u pomorskim kanalima i obraniti primorske gradova. Zbog toga na Visu nije bilo znatnijih sukoba.
Europski dan zdrave hrane i kuhanja
……….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr
