Nakon maratonskog suđenja u četvrtak presuda Bandićevim suradnicima u aferi Agram

Gotovo osam godina od uhićenja u međuvremenu preminulog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića u četvrtak bi na zagrebačkom Županijskom sudu trebala biti objavljena nepravomoćna presuda optuženima u aferi Agram zbog niza nezakonitosti na štetu grada.

Bandić i njegovi suradnici uhićeni su u listopadu 2014., a USKOK je optužnicu protiv nekadašnjeg gradonačelnika, njegovih suradnika te poslovnih partnera, za navodne nezakonitosti na štetu Zagreba, predao sudu sredinom prosinca 2015.

Sedam točaka optužnice sud je potvrdio u ožujku 2018., dok su tri točke vezane uz zbrinjavanje otpada tada vraćene tužiteljstvu na doradu te su potvrđene tek krajem listopada 2019.

Na raspravi početkom ožujka 2021. postupak protiv Bandića je obustavljen budući da je zagrebački gradonačelnik preminuo 28. veljače prošle godine pa je prvooptuženi u aferi Agram postao poduzetnik i suvlasnik tvrtke C.I.O.S. Petar Pripuz kojeg tužiteljstvo tereti za neimovinsku korist.

USKOK: Sve nezakonitosti uz Bandićevu suglasnost

Uz Pripuza, pred sudskim vijećem kojim predsjeda sutkinja Rahela Valentić sudi se najbližim Bandićevim suradnicima koje USKOK tereti za pogodovanje Pripuzu u dobivanju posla sa zbrinjavanjem glomaznog otpada, nezakonita zapošljavanja u gradskoj upravi, korištenje službenih vozila u privatne svrhe, isplatu dnevnica iako se radilo o privatnim putovanjima te nezakonite zamjene zemljišta.

Sve te nezakonitosti, tvrdi USKOK, odvijale su se uz Bandićevu suglasnost, a ukupna šteta Gradu Zagrebu procijenjena je na nešto više od sedam milijuna kuna. Isprva je tužiteljstvo tvrdilo da je šteta oko 20 milijuna kuna, no optužnica je kasnije izmijenjena.

Većina optuženika, među kojima i prvooptuženi Pripuz, tvrde da nisu krivi, no dio njih se tijekom postupka ipak nagodio s USKOK-om.

Krivnju za nezakonita zapošljavanja su, primjerice, priznali nekadašnji voditelj podružnice Zagrebačkog holdinga za upravljanje sportskim objektima Dragutin Kosić, bivši šef Gradske plinare Ante Dodig te bivši tajnik zagrebačkog Sportskog saveza Zdenko Antunović koji je priznao i korištenje službenog automobila u privatne svrhe.

U optuženičkoj piramidi nakon Pripuza našli su se nekadašnji Bandićev savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, nekadašnji direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, nekadašnja načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum i pročelnik Bandićevog ureda Miro Laco.

Među optuženima u aferi Agram bio je i bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić koji je zbog bolesti proglašen trajno nesposobnim za suđenje, premda je prema tvrdnjama USKOK-a za vrijeme suđenja višekratno prelazio granicu pa je proces protiv njega bio razdvojen.

I dok USKOK smatra da je tijekom višegodišnjeg suđenja dokazao optužbe protiv Pripuza te 15 suradnika pokojnog gradonačelnika i poslovnih partnera gradskih tvrtki, Pripuzov odvjetnik Anto Nobilo istaknuo je da u ovom slučaju nema ni kaznenog djela.

USKOK-ova tužiteljica Marta Šamota Galjer ustvrdila je da je “uzimajući u obzir rezultate dokaznog postupka nesporno dokazano da su okrivljenici počinili kaznena djela kako im se to stavlja na teret”.

Nobilo: Navodi iz optužnice nisu dokazani

Kazala je i da su okrivljenici postupali protivno zakonom propisanoj proceduri, sve kako bi pogodovali društvima prvookrivljenog Pripuza.

– Vidljivo je kako je Milan Bandić imao, ne samo saznanja i kontrolu svih važnijih predmeta u gradskim uredima, kao što je bio ovaj sa zamjenom zemljišta s tvrtkom Bramgrad, već da je donosio i konkretne odluke kako se predmet ima riješiti, zaključila je tužiteljica.

Suprotno tužiteljstvu odvjetnik Nobilo ustvrdio je da navodi iz optužnice nisu dokazni. U spisu ne postoji ni jedan posredni ili neposredni dokaz da je Pripuz na ikoga utjecao da njegova tvrtka dobije posao. Nema dokaza ni da je Pripuz tražio da se provede hitni postupak, a legitimni javni interes je bio da se ulice što prije očiste od glomaznog otpada, kazao je Nobilo.

Zaključio je da optužnica u ovom slučaju u suštini analizira ispravnost javne nabave, što može biti eventualno prekršaj, a ne i kazneno djelo.