U znanstvenom radu objavljenom u časopisu Scientific Reports, izdavača Nature Publishing Group, eksperimentalni fizičari s Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Zdravko Siketić, dr. sc. Iva Bogdanović Radović,  Ivan Sudić i akademik Milko Jakšić predstavili su novu metodu za kvantitativno dubinsko profiliranje materijala, koja se temelji na kombinaciji već dobro poznate tehnike TOF-ERDA i rasprašivanja pomoću iona argona energija nekoliko keV-a.

Znanost o materijalima jedna je od najbrže rastućih znanstvenih disciplina u svijetu, što dijelom proizlazi iz činjenice da je za komercijalnu primjenu rezultata u tom području istraživanja potrebno relativno kratko vrijeme. Inovacije u materijalima mogu biti korištene u svim tehnologijskim sektorima i granama industrije. Štoviše, veliki broj svih inovacija izravno ili neizravno ovise o svojstvima materijala koji se koriste i imaju ogroman potencijal u smanjivanju zagađenja okoliša, uštedi energije, očuvanju prirodnih resursa i općenito poboljšanju kvalitete života.

Nedavni razvoj novih i naprednih materijala zahtjeva i paralelni razvoj analitičkih metoda koje mogu pružiti uvid u strukturu i sastav na nivou od nekoliko desetaka nanometara, što je važno kako za njihovu proizvodnju, tako i za njihovo funkcioniranje.

Funkcionalnost poluvodičkih elementa, raznih senzora, bio-materijala, medija za pohranu podataka, tankih filmovi, raznih otpornih presvlaka, temelji se na ultra-tankim višeslojnim filmovima koji su najčešće tanji i od 30 nm.  Najčešće korištene tehnike za analizu površine i područja između slojeva tankih filmova su Secondary ion mass spectrometry (SIMS), X-ray photoelectron spectroscopy (XPS) i Auger-electron spectroscopy (AES). Jedna od obećavajućih metoda za analizu tankih filmova je i Time-of-flight elastic recoil detection analysis (TOF-ERDA) koja se bazira na interakciji ionskih snopova i materijala.

Najčešće korišteni ioni u TOF-ERDA analizi su brom (Br), jod (I) i zlato (Au) (teški elementi), koji služe kao projektili za izbijanje elemenata iz analiziranog uzorka. Izbijenim atomima iz uzorka mjeri se energija i brzina, te se na temelju detektiranog broja, u TOF-ERDA spektrometru, određuje njihov koncentracijski profil u uzroku. Prednost ove metode je ta što je ona u potpunosti kvantitativna te se u samo jednom mjerenju mogu odrediti dubinski profili svih elemenata prisutnih u uzorku (uključujući i vodik). TOF-ERDA spektrometrija ima odličnu površinsku razlučivost, od svega 2 nm na površini, no problem je što se ona brzo kvari s analiziranom dubinom uzorka. Da bi se taj problem riješio, predloženo je da se TOF-ERDA koristi samo za analizu sastava na površini, a u isto se vrijeme pomoću iona argona (Ar), skida (ljušti) dio po dio uzorka koji tako dolazi na površinu na kojoj se radi TOF-ERDA analiza. Na taj način je svaka točka u dubini uzorka analizirana s najboljom mogućom dubinskom razlučivošću od 2 nm.

Princip rada metode je dokazan na tankom filmu bakra, debljine svega ~15nm, koji je naparen na podlogu silicija. Dubinski profili svih elemenata u filmu izmjereni su s preciznošću od 2 nm kroz cijelu dubinu.

Primarni cilj Centra izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS), u sklopu kojeg je ovaj rad i realiziran, je sinteza naprednih materijala i struktura, posebno onih koji se mogu primijeniti i u drugim područjima temeljne i primijenjene znanosti, s ciljem stvaranja podloga za inovacije i transfer tehnologija, te jačanje kapaciteta centra u instrumentaciji i ljudskim potencijalima.

Centar ujedinjuje napore i stručnost istraživača Instituta Ruđer Bošković i Instituta za fiziku te promiče interdisciplinarna istraživanja u području naprednih materijala i senzora kroz četiri ključne istraživačke jedinice: fotoniku i kvantnu optiku, grafen i srodne dvodimenzionalne strukture, nove funkcionalne materijale te fiziku i tehnologiju ionskih snopova.

Računalni kemičari Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kanadskim i australskim kolegama Gregom Sandalom i Leom Radomom, objavili su rad u jednom od najistaknutijih svjetskih časopisa u području kemije - Journal of the American Chemical Society (IF 14.357). Riječ je o radu zanimljivog naslova ''Računalna priča dva enzima: dehidrataza glicerola s ili bez vitamina B12" čiji su autori Ruđerovci dr. sc. Borislav Kovačević, dr. sc. Danijela Barić, dr. sc. Darko Babić, Luka Bilić, Marko Hanževački i dr. sc. David Smith, a koji u radu objašnjavaju dva različita mehanizma jedne biološki važne reakcije koja bakterijama omogućava dobivanje energije iz alkohola glicerola.

Ekološki doprinos istraživanja

Rezultati istraživanja prikazani u radu značajni su i s ekološkog gledišta. Naime, glicerol se danas uglavnom smatra otpadnom sirovinom koja nastaje pri proizvodnji biodizela i pri raspadanju biomase. Kako bi bio koristan za industriju glicerol se prevodi u aldehid (3-hidroksipropanal) raznim kemijskim postupcima koji stvaraju štetne nusprodukte.

'-Činjenica da je u ovom radu razjašnjen način kako dvije evolucijski daleke klase enzima kataliziraju pretvorbu glicerola u 3-hidroksipropanal, metabolit i korisnu sirovinu za industriju, postavlja ključne temelje za buduća istraživanja u potrazi za novim katalizatorima i biološki inspiriranim procesima koji bi bili ekološki prihvatljiviji i omogućili kvalitetnije recikliranje i upotrebu glicerola– objašnjava Luka Bilić, doktorand u Grupi za računalne bioznanosti, jedan od autora.

U studiji znanstvenici su proučavali pretvorbu glicerola u odgovarajući aldehid, koja se u bakterijama može odvijati uz pomoć dva različita enzima. Kod oba enzima tijekom katalize stvaraju se slobodni radikali, ali jedan se aktivira uz pomoć vitamina B12 (B12-ovisna glicerol dehidrataza), a drugi, B12-neovisni enzim, reakciju započinje uz pomoć radikala koji sadrži sumpor.

Pretpostavlja se da je B12-neovisna dehidrataza evolucijski starija i da datira još iz doba kada je u atmosferi bilo vrlo malo kisika. Na prvi pogled ta dva nesrodna enzima bitno su različita, ali uvidom u aktivno mjesto, pozornicu na kojoj se odvija kemijska transformacija supstrata glicerola, počinje se nazirati sličnost. S obzirom na uočenu sličnost, nameće se pitanje: odvija li se ova reakcija u oba enzima na jednak način?

Računalne metode rekonstruiraju cjelovite kemijske promjene na potpuno novi način

Kemijski radikali su vrlo reaktivne i kratkoživuće vrste. Stoga je istraživanje radikalskih reakcija eksperimentalnim tehnikama vrlo zahtjevno i često nepotpuno, a ključni detalji kemijske promjene ostaju djelomično u domeni nagađanja i mašte. S druge strane, računalnim metodama moguće je simulirati dinamičku prirodu enzima, ali i detaljno opisati sve stupnjeve kemijske reakcije koji bi inače ostali nepoznati, a uključivanjem dostupnih eksperimentalnih rezultata moguća je rekonstrukcija cjelovite kemijske promjene u novom i potpunom svjetlu.

Koristeći hibridnu računalnu metodu koja kombinira kvantno-mehanički i molekulsko-mehanički pristup, tzv. QM/MM metodu, u ovom radu su detaljno opisani načini kako se odvija pretvorba glicerola u svakom od spomenutih enzima. Aktivno mjesto u kojem se događa kemijska reakcija opisano je uz pomoć QM pristupa, a udaljeniji dijelovi enzima molekulskom mehanikom. Ovako složena metodologija potrebna je za dobar opis kompliciranih biokemijskih reakcija jer uspješno reproducira kemijski okoliš u kojemu se zbiva proučavana promjena.

Pokazano je da reakcijski put u B12-ovisnoj dehidratazi uključuje nekoliko koraka: glicerol prelazi u radikalski međuprodukt, nakon kojeg slijedi pregradnja toga radikala tako da je moguć nastanak aldehidnog radikala praćen izlaskom vode. Kod B12-neovisne dehidrataze pregradnja nije potrebna i eliminacija vode ide direktno s glicerilnog radikala.

Opisana razlika je posljedica neznatno različite kemijske okoline u samom središtu enzima, gdje se analogne aminokiseline važne za katalizu razlikuju tek po protonacijskom stanju. Naime, kada bi kemijski okoliš u aktivnom mjestu B12-ovisne dehidrataze bio takav da omogući direktni izlazak vode iz glicerola, kao što je to slučaj u B12-neovisnoj glicerol dehidratazi, došlo bi do potpune blokade enzima jer bi nastao vrlo stabilan međuprodukt nesposoban za nastavak reakcije. To pokazuje kako se u biološkim procesima često radi o vrlo delikatnoj ravnoteži između produktivne reakcije i katastrofe.

Rezultati studije potvrđeni su i eksperimentom

-Uzbudljiva slučajnost je da je u članku objavljenom u najnovijem broju časopisa Biochemistry (2018, 57 (23), 3222–3226) prikazano eksperimentalno istraživanje napravljeno u laboratoriju dr. Emily Balskus sa Sveučilišta u Harvardu, u kojemu autori, koristeći tehniku izotopnog obilježavanja, proučavaju dehidrataciju diola kataliziranu s dva različita enzima: B12-ovisnom i B12-neovisnom dioldehidratazom. Njihovi rezultati nedvojbeno potvrđuju naše računalno predviđanje- objašnjava dr. sc. Borislav Kovačević, voditelj Grupe za računalne bioznanosti.

Istraživanje je rađeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost 'Računalna rješenja u bioznanostima: Značaj savitljivosti molekula' (CompSoLS-MolFlex, IP-11-2013-8238).

Trebamo se uozbiljiti i shvatiti da nam je misija podržati znanost većim ulaganjima, te stvarati i izvoziti znanje i nove proizvode, a ne ljude  – jedna je od ključnih poruka s okruglog stola održanog danas u sklopu završne konferencije projekta 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković (IRB)'.

U Kući Europe, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, danas su predstavljeni rezultati zajedničkog projekta Mreže znanja i Instituta. Rezultate projekta predstavio je Domagoj Račić, direktor Mreže znanja, koji je potvrdio da su u sklopu projekta provedene mnogobrojne radionice za IRB i ključne dionike projekta, a posebno su korisni bili organizirani susreti znanstvenika IRB-a s poduzetnicima te studijski posjeti međunarodnim istraživačkim institucijama, poput KU Leuven u Belgiji, Tehnički fakultet u Münchenu i Sveučilište u Londonu.

Račić je naglasio kako više nije potrebno postavljati pitanje treba li gospodarstvo znanost. To je neupitno. Ono što se trebamo pitati je kako tu suradnju ostvariti.

-'Javni sektor daje poticaj i regulativu, ali ne upravlja inovacijskim sustavom, njega stvaraju oni koji stvaraju znanje – znanstvenici i poduzetnici– istaknuo je Račić.

Svoja iskustva u osnivanju i poslovanju start-up tvrtki iz Sjedinjenih Američkih Država sa sudionicima podijelio je izv. prof. dr. Dubravko Babić iz Laboratorija za primijenjenu optiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Babić je rekao kako su najčešći problemi zbog kojih strat-up tvrtke ne uspiju što većina inženjera počne vjerovati da su i dobri menadžeri, što je izuzetak, ali ne i pravilo, prerano se kreće u proizvodnju s 'nezrelom' tehnologijom, a s obzirom da inženjeri žele stalno 'popravljati' proizvod on se često i ne počne proizvoditi.  

Od labosa do tržišta

Jedan od načina poticanje suradnje znanstvenika i poduzetnika ostvaruje se i putem europskih fondova. IRB je partner  na nekoliko takvih uspješnih projekata koji se provode u sklopu trajno otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava 'Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI)', a kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO). Riječ je o projektima u suradnji s tvrtkama Genom, Solvis i Cedevita ukupne vrijednosti 35 milijuna kuna.

-Ovo je samo jedan od fondova u kojima je IRB uspješan. Naime, znanstvenici IRB-a od početka provedbe programa OBZOR 2020 su kroz šesnaest ostvarenih projekata povukli 7,33 milijuna eura što je preko 55 posto ukupnih sredstva koje su u istom razdoblju povukle sve znanstveno-akademske institucije u Hrvatskoj. U provedbi je i sedam strukturnih projekata ukupne vrijednosti 11,7 milijuna eura, a od početka provedbe programa ukupno je ugovoreno šesnaest projekata, ugovorene vrijednosti 13,6 milijuna eura. Osim toga, ne smijemo zaboraviti i 82 projekta Hrvatske zaklade za znanost vrijedna 10,8 milijuna eura- istaknuo je u prezentaciji David Smith, ravnatelj IRB-a.

Također, sa sličnim ciljem, poticanja poduzetništva, razvoja inovacija i novih proizvoda te poticanja zapošljavanja utemeljena su na IRB-u i dva Znanstvena centra izvrsnosti -  Centar za Bioprospecting mora (BioProCro) i Centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS) koji su na IRB donijeli investiciju od preko 10 milijuna eura.

U tom smislu, budućnost IRB-a ravnatelj vidi pozitivno i to posebno u iščekivanju 60 milijuna vrijednog projekta O-ZIP čiji je cilj unaprijediti infrastrukturu i opremu IRB-a kako bi mogli uspješno odgovoriti na potrebe industrije. Početak ovog kapitalnog projekta  se očekuje 2019. godine. Uz to, istraživačke grupe s 'Ruđera' uključene su u kapitalne međunarodne projekte poput CERN-a i ITER-a u sklopu kojih se otvaraju dodatne mogućnosti ne samo za znanstvenike, već i za hrvatske poduzetnike, posebice u slučaju izgradnje DONES-a.

Stabilnost, usklađivanje, poboljšanje su tri glavna smjera razvoja IRB-a

-Suradnja između znanstvenika IRB-a i industrije je dobra, međutim mi želimo da ona bude intenzivnija i dugoročnija. U tome nam je neophodna pomoć države, ali i mi sami možemo tu raditi na više aspekata. Jedan od ključnih je upravo poboljšanje komunikacije između znanstvenika i poduzetnika. Cilj takve komunikacije je dvosmjeran. Mi definiramo znanje i ekspertize koje imamo na raspolaganju, a poduzetnici nas upoznaju s problemima u kojima je naša pomoć potrebna. Taj smo dijalog uspjeli unaprijediti i ovim projektom te je na vidiku nekoliko potencijalnih suradnji s vodećim hrvatskih tvrtkama u vezi s našim ekspertizama u području prehrambene industrije i zaštite okoliša- istaknuo je dr. Smith.

Dr. Smith je na kraju spomenuo tri glavna smjera na kojima se, siguran je, treba temeljiti razvoj IRB-a - stabilnost, usklađivanje i poboljšanje. Pritom, objasnio je, evolucija je puno bolja od revolucije posebno u javnim institucijama, ali to ne znači neaktivnost, usklađivanje kako bismo vidjeli koje su dijelovi procesa dobri, a koji loši pa da onda one loše popravimo, a na tim načelima vjerujemo da ćemo i poboljšati naš rad.   

Nema razvoja novih tehnologija bez visoko obrazovanih stručnjaka   

Nakon prezentacije rezultata projekta održan je okrugli stol na temu: ''Znanost i gospodarstvo: Od EU fondova prema tržištu'' na kojem su sudjelovali dr.sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić, Laboratorij za primijenjenu optiku FER-a, dr. sc. Vlatka Petrović, voditeljica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Damir Bijač, direktor sektora Istraživanja i razvoja iz Belupa i Anita Tregner Mlinarić, iz META Grupe, jedne od tvrtki partnera na projektu.

Panelisti su govorili o potencijalima za uspješnu suradnju i preprekama na koje je moguće naići, zatim o transferu tehnologije i ulozi inovacija u razvoju gospodarstva, kao i o nužnim izmjenama administrativnih i zakonodavnih okvira kojima bi se omogućila učinkovita suradnja znanosti, gospodarstva i javne uprave, te stvorilo poticajno okruženje za komercijalizaciju rezultata istraživanja te transfer znanja i tehnologija u Republici Hrvatskoj. Dr. sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, posebno je istaknula da ne možemo govoriti o razvoju novih tehnologija bez visoko obrazovanih stručnjaka.

Na pitanje koliko je održiv sustav znanosti koji se u velikoj mjeri oslanja na financiranje iz europskih fondova, panelisti su se složili da se svi zajedno trebamo uozbiljiti i shvatiti da nam je misija podržati znanost većim ulaganjima. Domagoj Račić zaključio je okrugli stol porukom kako je nužno da stvaramo i izvozimo znanje i inovativne proizvode, a ne ljude.

Projekt 'Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković' financiraju Europska unija i Republika Hrvatska, u iznosu od 440 tisuća eura, u okviru Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku, privremenog instrumenta namijenjenog novim državama članicama EU u prvim godinama članstva kao pomoć u financiranju mjera za razvoj i jačanje nacionalnih, administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva Europske unije. Provedba projekta započela je u studenom 2016., a završava u kolovozu 2018. Projekt je provodila konzultantska tvrtka iz Zagreba Mreža znanja d.o.o., a korisnik projekta je Institut Ruđer Bošković (IRB).

Nakon EMAP kick-off rezidencije u Zagrebu u svibnju ove godine, koja je organizirana s Izlogom suvremenog zvuka, Adam Donovan i Katrin Hochschuh vraćaju se u Zagreb na dvomjesečnu rezidenciju tijekom koje će razviti prvu fazu svog umjetničkog projekta Empathy Swarm.

U suradnji sa zagrebačkom Akademijom likovne umjetnosti, Institutom Ruđer Bošković, Fakultetom za elektrotehniku i računarstvo te udrugom Radiona.org, od 20. lipnja do 20. kolovoza Donovan i Hochschuh upravo u Zagrebu rade na ovom višegodišnjem projektu kroz koji će istražiti alate za prepoznavanje ljudskih emocija u interakciji između neantropomorfnih robota i čovjeka.

Tijekom svog boravka u Zagrebu, Donovan i Hochschuh razvijat će prototipove robota, surađivati s inženjerima, programerima, dizajnerima, marketinškim stručnjacima i drugim profesionalcima te se ponovo uključiti u čitav niz aktivnosti lokalne kreativne zajednice.

Ovdje možete pročitati više o konceptu projekta Empathy Swarm, a tijek rezidencije možete pratiti i na blogu Adama Donovana i Katrin Hochschuh.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske danas su svečano potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za projekte financirane iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, kojim je Institutu Ruđer Bošković (IRB) dodijeljeno gotovo tri milijuna kuna za dva projekta vrhunskih istraživanja u području fizike. Sredstva su dodijeljena dvama projektima, i to projektu „Sinergijom do izvrsnosti u istraživanju i razvoju detektora, senzora i elektronike“ kojem je pripalo 1.495.850,00 kuna, te projektu „Sinergijom do uspjeha: RBI-T-WINNING i ESIF udruženi u jačanju izvrsnosti Zavoda za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković (RBI-TWINN-SIN)“ kojem je pripalo 1.439.634,00 kuna.

Projekt „Sinergijom do izvrsnosti u istraživanju i razvoju detektora, senzora i elektronike“ provodi se u sinergiji s ERA Chair projektom PaRaDeSEC financiranim iz programa OBZOR 2020, a cilj mu je dodatno unaprjeđenje postojeće znanstveno - istraživačke infrastrukture IRB-a za istraživanje, razvoj i testiranje detektora, senzora i pripadajuće elektronike kroz prilagodbu postojećeg laboratorijskog prostora te nabavu nužne znanstveno - istraživačke opreme i materijala za podizanje kvalitete istraživanja.

Tijekom 18 mjeseci trajanja njime će se adaptirati postojeći laboratorijski prostor čime će se omogućiti kontrolirani uvjeti čistoće, temperature i vlažnosti zraka, te unaprijediti stabilnost električnih sklopova i smanjiti razinu elektroničkog šuma. Uz to, nabavit će se nužna oprema i potrebni materijali za podizanje razine takve vrste istraživanja kako bi se na najbolji način iskoristilo znanje i istraživačke mogućnosti inozemnih stručnjaka zaposlenih na projektu PaRaDeSEC, omogućiti veći prijenos njihovog znanja i iskustva na zaposlenike IRB-a, te pokrenuti nove smjerove istraživanja koja trenutno nije moguće obavljati na IRB-u.

S obzirom da će oprema i suvremeni laboratorijski prostor financirani projektom O-ZIP biti dostupni tek nakon završetka projekta PaRaDeSEC, ovaj projekt ima osobito važan učinak da se ciljevi Centra za detektore, senzore i elektroniku (CDSE) počinju ostvarivati već u skorijoj budućnosti. Stvaranjem CDSE, kojem će ovaj projekt značajno pridonijeti kroz sinergiju s drugim komplementarnim projektima i radom na razvoju i testiranju opreme na IRB-u, značajno će se ojačati utjecaj i ugled IRB-a i Hrvatske u međunarodnoj znanstvenoj zajednici, kao i sudjelovanje IRB-a u različitim međunarodno financiranim projektima.

Cilj projekta „Sinergijom do uspjeha: RBI-T-WINNING i ESIF udruženi u jačanju izvrsnosti Zavoda za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković (RBI-TWINN-SIN)“ prije svega je jačanje istraživačkog potencijala Zavoda za teorijsku fiziku IRB-a kroz unaprjeđenje opreme i infrastrukture, kao i omogućavanje daljnjeg provođenja istraživanja potaknutih mjerama RBI-T-WINNING projekta, čime se žele zaokružiti nastojanja pozicioniranja Zavoda za teorijsku fiziku kao istaknutog centra u ovom znanstvenom području.

Aktivnosti tijekom dvije godine trajanja projekta uključuju nabavu znanstveno – istraživačke te IT opreme i programa, elektromontažne i građevinske radove u svrhu prilagodbe prostora za postavljanje i korištenje nabavljene opreme, uređenje i opremanje uredskih prostorija potrebnim sadržajima, nabavu potrošnog istraživačkog materijala, aktivnost provedbe horizontalnih načela, kao i upravljanje projektom te informiranje javnosti.

-Dodjela gotovo tri milijuna kuna bespovratnih sredstava Institutu Ruđer Bošković potvrđuje našu predanost izvrsnoj znanosti i velik značaj naše institucije ne samo za hrvatsku znanost, nego i značaj u međunarodnim znanstvenim okvirima, kao i važnost IRB-a za prijenos tehnologija i suradnju s gospodarstvom. Realizacijom ovih projekata omogućit ćemo dodatno podizanje kvalitete i omogućiti nove smjerove naših istraživanja- izjavio je nakon potpisivanja ugovora dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.

Oba projekta u potpunosti su financirana po ograničenom postupku Poziva na dostavu projektnih prijedloga pod nazivom „Razvoj i jačanje sinergija s horizontalnim aktivnostima programa OBZOR 2020: Twinning i ERA Chairs“. Bespovratna sredstva za dodjelu po Pozivu osigurana su iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (OPKK). Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije bilo je Upravljačko tijelo odgovorno za upravljanje i provedbu OPKK-a, posredničko tijelo prve razine bilo je Ministarstvo znanosti i obrazovanja, dok je posredničko tijelo druge razine Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU).

Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) danas su započeli susreti vodeće hrvatske znanstveno – istraživačke institucije s predstavnicima različitih industrija s ciljem jačanja suradnje i još uspješnijeg transfera tehnologije u gospodarstvo. Događanje pod nazivom „Od labosa do tržišta“ održavat će se od 6. do 8., te od 13. do 15. lipnja, a tijekom trajanja događanja IRB će ugostiti predstavnike prehrambeno – prerađivačke, farmaceutske, kemijske, ICT, industrije zaštite okoliša te industrije u području sigurnosti.

Transfer znanja i tehnologija te suradnja s gospodarstvom predstavlja jednu od ključnih misija IRB-a koji je tijekom dugogodišnjeg djelovanja stvorio snažna partnerstva s istaknutim hrvatskim tvrtkama, pridonoseći razvoju mnogih proizvoda i usluga svojim specifičnim znanstveno - istraživačkim znanjima i iskustvom. Snažnijim povezivanjem s gospodarstvom, nastoji se dodatno unaprijediti postojeće i omogućiti buduće suradnje s poslovnim partnerima, a posebna pažnja pridodaje se i širenju suradnje na inovativne male i srednje velike tvrtke u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama, kako bi zajednički odgovorili na nove društvene i gospodarske izazove.

-Zahvaljujući velikom iskustvu IRB-a u provedbi temeljnih i primijenjenih istraživanja u području naprednih materijala, nanotehnologije, biotehnologije, energije i obnovljivih izvora, zaštite okoliša, ICT-ja i fotonike, Institut je uspostavio suradnju s nekim od vodećih tvrtki u Hrvatskoj poput Atlantic grupe, Plive, Belupa, Podravke i mnogih drugih. Događanja poput susreta s industrijom idealna su prilika za povezivanje vrhunske znanosti, stručnosti i bogatog iskustva naših znanstvenika s uspješnim gospodarstvenicima kako bismo istražili mogućnosti suradnje te u budućnosti zajednički radili na razvoju novih i inovativnih proizvoda, tehnologija i usluga, a na taj način, Institut daje i snažan doprinos cjelokupnom gospodarskom razvoju Hrvatske-izjavila je Marijana Klasnić Kožar, voditeljica Odjela za projekte i transfer znanja Instituta Ruđer Bošković.

Prema broju objavljenih radova u prestižnim znanstvenim časopisima i podacima o sudjelovanju u prestižnim europskim projektima kao što je Obzor 2020, Institut Ruđer Bošković najkonkurentniji je hrvatski znanstveno - istraživački institut. Zahvaljujući uspjesima istraživačkih skupina IRB-ovih znanstvenika, utemeljena su i dva Znanstvena centra izvrsnosti (BioProCro i CEMS) kojima je glavni cilj upravo približavanje rezultata znanstvenih istraživanja i tržišta, i to kao inovacije razvijene u suradnji s industrijskim partnerima, a na taj način Institut postupno jača i svoje istraživačke kapacitete te osuvremenjuje vlastitu istraživačku infrastrukturu.

Na Institutu Ruđer Bošković (IRB), vodećoj hrvatskoj znanstveno – istraživačkoj instituciji, održao se dvodnevni radni sastanak španjolskih i hrvatskih stručnjaka s područja fuzije realiziran u sklopu suradnje vodećeg španjolskog znanstvenog instituta CIEMAT-a i IRB-a. Kao posebne goste, IRB je ugostio i ugledne znanstvenike s CIEMAT-a, Angela Ibarru glavnog dizajnera i voditelja projekta DONES te Joaquina Sancheza, predsjednika Upravnog odbora agencije za fuzijsku energiju Europske Unije „Fusion for energy“.

DONES predstavlja ključni uređaj za testiranje otpornosti na zračenje svih materijala za DEMO, demonstracijskog fuzijskog reaktora koji će proizvoditi električnu energiju ključnog u realizaciji Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER). Projekt ITER jedan je od najambicioznijih energetskih projekata u svijetu danas i smatra se najsloženijim uređajem u povijesti civilizacije. Njegov cilj je ovladati energijom fuzije, odnosno postići tzv. goruću plazmu, tj. dobiti komadić Sunca na Zemlji do 2035. Vrijednost projekta ITER procijenjena je na 15 milijardi eura, a u njemu sudjeluju EU, SAD, Rusija, Kina, Japan, Indija i Južna Koreja.

Cilj DONES-a je omogućiti istraživanje otpornosti fuzijskih materijala na intenzivno neutronsko zračenje, a ovaj 550 milijuna eura vrijedan uređaj, kao i njemu srodni AFNS u Japanu, gradili bi se u suradnji EU - Japan, dok su glavni partneri unutar EU upravo Španjolska i Hrvatska. Stoga je ova radionica bila izvrsna prilika kako bismo kolegama iz Španjolske na najbolji način predstavili mogućnosti suradnje s IRB-om i drugim partnerima u Hrvatskoj- izjavio je dr. sc. Tonči Tadić s Instituta Ruđer Bošković i predstavnik Hrvatske u Upravnom odboru europske agencije Fusion for Energy

Europski dio projekta vodi agencija za fuzijsku energiju Europske Unije, „Fusion for Energy“ sa sjedištem u Barceloni, čiji je suvlasnik i Hrvatska, a sam uređaj gradi se u Cadarsheu u južnoj Francuskoj. Znanstvena istraživanja u fuziji za potrebe EU tj. dizajn ITER-a, dizajn fuzijske elektrane DEMO i drugih pratećih uređaja, provodi konzorcij EUROfusion, kojeg čini 28 vodećih instituta članica EU, uz 156 suradnih ustanova.

Osim predstavnika CIEMAT-a i IRB-a, na radionici su sudjelovali i ugledni stručnjaci iz područja fuzije sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (FESB), Instituta za fiziku (IFS) te tvrtke INETEC – Instituta za nuklearnu tehnologiju.

Hrvatsko – španjolska radionica o DONES-u i fuziji, koju se percipira i kao energiju budućnosti, održat će se danas i sutra s početkom u 9,30 sati, u dvorani I. krila Instituta Ruđer Bošković.

Skup koji će na IRB-u će okupiti najznačajnije španjolske i hrvatske stručnjake s područja fuzije, održava se u sklopu suradnje vodećeg hrvatskog i španjolskog znanstvenog instituta IRB-a i CIEMAT-a, koju su te dvije institucije realizirale kroz sporazum o suradnji na DONES-u i općenito na fuziji. Program radionice pokriva nekoliko cjelina, i to projekt DONES
, fuzijske materijale i tehnologije te fuzijsku plazmu. Kao posebne goste, IRB će ugostiti i Angela Ibarru (CIEMAT) glavnog dizajnera i voditelja projekta DONES te Joaquina Sancheza (CIEMAT), predsjednika Upravnog odbora agencije za fuzijsku energiju Europske Unije „Fusion for energy“.

U sva tri područja hrvatski i španjolski stručnjaci ostvaruju iznimne rezultate, a osim znanstvenika s IRB-a, na radionici će sudjelovati i ugledni stručnjaci iz područja fuzije sa splitskog Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Instituta za fiziku te tvrtke INETEC – Instituta za nuklearnu tehnologiju.

DONES predstavlja ključni uređaj za testiranje otpornosti na zračenje svih materijala za DEMO, demonstracijskog fuzijskog reaktora koji će proizvoditi električnu energiju ključnog u realizaciji Međunarodnog termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER). Projekt ITER jedan je od najambicioznijih energetskih projekata u svijetu danas i smatra se najsloženijim uređajem u povijesti civilizacije. Njegov cilj je ovladati energijom fuzije, odnosno postići tzv. goruću plazmu, doslovce dobiti komadić Sunca na Zemlji do 2035. Vrijednost projekta ITER procijenjena je na 15 milijardi eura, a u njemu sudjeluju EU, SAD, Rusija, Kina, Japan, Indija i Južna Koreja.

Europski dio projekta vodi agencija za fuzijsku energiju Europske Unije, „Fusion for Energy“ sa sjedištem u Barceloni, čiji je suvlasnik i Hrvatska, a sam uređaj gradi se u Cadarsheu u južnoj Francuskoj. Znanstvena istraživanja u fuziji za potrebe EU tj. dizajn ITER-a, dizajn fuzijske elektrane DEMO i drugih pratećih uređaja, provodi konzorcij EUROfusion, kojeg čini 28 vodećih instituta članica EU, uz 156 suradnih ustanova.

Cilj DONES-a je omogućiti istraživanje otpornosti fuzijskih materijala na intenzivno neutronsko zračenje, a ovaj 550 milijuna eura vrijedan uređaj, kao i njemu srodni AFNS u Japanu, gradili bi se u suradnji EU - Japan, dok su glavni partneri unutar EU upravo Španjolska i Hrvatska.

Otvoreni dan Instituta Ruđer Bošković (ODI), tradicionalno znanstveno – popularno događanja koje je do sada na Ruđeru ugostilo više od 35 tisuća posjetitelja svih uzrasta, održano je ove subote, a velik broj ljubitelja znanosti i ove je godine imao priliku uživati u bogatom i zabavnom programu. Svi posjetitelji tijekom cijelog dana imali su priliku posjetiti čak 14 znanstveno – popularnih predavanja i 16 znanstvenih punktova na kojima su im Ruđerovi znanstvenici predstavili samo djelić onoga čime se bave, a posebnost ovogodišnjeg programa bila je i izložba starih znanstvenih uređaja i pribora koje su znanstvenici IRB-a koristili od njegovog osnutka 1950. godine, što je i u skladu s europskom godinom kulturne baštine koja se obilježava upravo ove godine.

Kako je jedan od glavnih ciljeva ovog tradicionalnog znanstveno – popularnog događanja upravo promicanje znanosti, inovacija i znanja kod djece osnovnoškolskog uzrasta te srednjoškolaca, program ODI-ja posebno je bio usmjeren na mlade kojima se kroz približavanje znanosti nastoji pomoći u donošenju važne životne odluke kod nastavka srednjoškolskog obrazovanja, odnosno izbora budućeg zanimanja i studija. Poticanje mladih za nastavak obrazovanja u području prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti ključno je i za budući razvoj cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, ali i društva u cjelini, te je uloga vodećih znanstvenih institucija poput IRB-a ključna u popularizaciji znanosti u široj društvenoj zajednici kako bi se ostvario taj cilj.

U skladu s ovogodišnjim obilježavanjem europske godine kulturne baštine, temom ODI-ja „BašTina znanosti“ poseban naglasak stavljen je ne samo na sadašnjost i budućnost Instituta i znanstvenih istraživanja kojima se bave njegovi zaposlenici, već se je izložbom starih znanstvenih uređaja i pribora svim posjetiteljima prikazala i iznimno bogata prošlost Instituta koja mu je omogućila da od svog osnutka izraste u vodeću hrvatsku znanstveno – istraživačku instituciju, relevantnu i u svjetskim okvirima. Na izložbi se tako moglo vidjeti prvo digitalno računalo u Hrvatskoj, stare optičke mikroskope i vage, brojače i detektore radioaktivnosti, polarografe te drugu laboratorijsku opremu. Osim izložbe, ovogodišnji ODI ugostio je i umjetnike poput pjesnika, plesača i glazbenika jer umjetnost i znanost dijele mnogo toga zajedničkog, poput maštovitosti, kreativnosti i uzbudljivosti, a do inovacija dolaze na sličan način, i to primjenom vještina, tehnika, metoda i znanja.

-Iznimno mi je drago da je i ove godine Otvoreni dan Instituta posjetio velik broj posjetitelja svih uzrasta te sam sigurna da su svi uživali u zaista bogatom znanstveno – popularnom programu kojeg smo pripremili za njih. Tijekom cijelog dana posjetitelji su mogli uživati u mnoštvu interaktivnih radionica, pokusa i predavanja, a posebnost ovogodišnjeg izdanja ODI-ja bila je i izložba starih znanstvenih instrumenata i uređaja kojima su se služili znanstvenici od osnutka Instituta. Vjerujem da smo svim posjetiteljima barem malo približili znanost, a ako smo nekog od mlađih posjetitelja usmjerili da obrazovanje nastavi u području prirodnih, biomedicinskih ili tehničkih znanosti, naš cilj je ispunjen. Zahvaljujem se svima koji su danas došli na Ruđer te se vidimo i sljedeće godine- izjavila dr. sc. Dubravka Švob Štrac, voditeljica Otvorenog dana Instituta.

Tradicionalnim sloganom ''ODI na Ruđer i upoznaj zabavnu stranu znanosti'' znanstvenici svake godine pozivaju građane da se uključe u maštovitu i kreativnu znanstvenu avanturu te upoznaju s uzbudljivom stranom znanstvenih zanimanja. Velik interes kojeg ovo događanja izaziva u široj javnosti, pretvorilo je ODI u tradicionalno godišnje druženje znanstvenika i djelatnika Instituta sa svim ljubiteljima znanosti bez obzira na njihov uzrast, a glavni cilj je motivirati sve građane da, bez obzira na obrazovanje, status, godine ili spol, pristupe znanosti hrabro i s velikom dozom znatiželje te tako doprinesu stvaranju pozitivnog svjetonazora o važnosti znanja i znanosti uza razvoj cjelokupnog društva u Hrvatskoj.

 

Sve je spremno za početak još jednog Otvorenog dana Instituta Ruđer Bošković (ODI), tradicionalnog znanstveno – popularnog događanja koje je do sada na Institutu Ruđer Bošković (IRB) ugostilo više od 35 tisuća posjetitelja svih uzrasta, a koji se održava ove subote, 19. svibnja, od 10 do 17 sati. Kao i do sada, posjetitelje svih uzrasta očekuje zanimljiv, edukativan te potpuno besplatan program u sklopu kojeg su Ruđerovci pripremili 14 znanstveno – popularnih predavanja te 16 tematskih punktova u laboratorijima gdje će se izvoditi mnoštvo pokusa iz različitih znanstvenih područja. Posebnost ovogodišnjeg programa je i izložba starih znanstvenih uređaja i pribora koje su znanstvenici IRB-a koristili od njegovog osnutka 1950. godine, što je i u skladu s europskom godinom kulturne baštine koja se obilježava upravo ove godine.

Kao i prijašnjih godina, program ODI-ja posebno je usmjeren na mlade kojima se nastoji pomoći u donošenju važne životne odluke kod nastavka srednjoškolskog obrazovanja, odnosno izbora budućeg zanimanja i studija. Poticanje mladih za nastavak obrazovanja u području prirodnih, tehničkih i biomedicinskih znanosti ključno je i za budući razvoj cjelokupnog hrvatskog gospodarstva, ali i društva u cjelini, te je uloga vodećih znanstvenih institucija poput IRB-a ključna u popularizaciji znanosti u široj društvenoj zajednici kako bi se ostvario taj cilj.

Kako se ove godine obilježava i europska godina kulturne baštine, tema ODI-ja „BašTina znanosti“ poseban naglasak stavlja ne samo na sadašnjost i budućnost Instituta i znanstvenih istraživanja kojima se bave njegovi zaposlenici, već će se kroz izložbu starih znanstvenih uređaja i pribora svim posjetiteljima prikazati i iznimno bogata prošlost Instituta koja mu je omogućila da od svog osnutka izraste u vodeću hrvatsku znanstveno – istraživačku instituciju, relevantnu i u svjetskim okvirima. Neki od njih izgrađeni su upravo na Ruđeru, a između ostalog, na izložbi će se moći vidjeti i prvo digitalno računalo u Hrvatskoj, stare optičke mikroskope i vage, brojače i detektore radioaktivnosti, polarografe te drugu laboratorijsku opremu koja će sve posjetitelje provesti kroz povijest istraživanja na Institutu Ruđer Bošković. Osim izložbe, ovogodišnji ODI ugostit će i druge umjetnike poput pjesnika, plesača i glazbenika jer umjetnost i znanost dijele mnogo toga zajedničkog, poput maštovitosti, kreativnosti i uzbudljivosti, a do inovacija dolaze na sličan način, i to primjenom vještina, tehnika, metoda i znanja.

-Sve posjetitelje ove godine očekuje iznimno bogat i zanimljiv znanstveno – popularni program za sve uzraste, ali naravno, najviše usmjeren prema mladima. Ukupno 14 znanstveno – popularnih predavanja za sve uzraste, čak 16 znanstvenih punktova u našim laboratorijima te izložba starih znanstvenih instrumenata i uređaja jamči dobru zabavu svim posjetiteljima te sam uvjerena da će svatko pronaći nešto što ga zanima. Uz to, pridružit će nam se naši prijatelji iz Instituta za razvoj i inovativnost mladih (IRIM), Hrvatskog origami društva te Udruge Baltazar koji su pripremili i vlastite aktivnosti, a posjetitelje očekuje i još nekoliko iznenađenja. Bez obzira na uzrast, pozivam sve ljubitelje znanosti da ove subote u što većem broju dođu na IRB jer sam sigurna da će uživati u zanimljivim sadržajima i aktivnostima- izjavila dr. sc. Dubravka Švob Štrac, voditeljica Otvorenog dana Instituta.

Otvoreni dan Instituta je znanstveno - popularno događanje s ciljem promicanja znanosti, inovacija i znanja, pogotovo kod djece osnovnoškolskog uzrasta te srednjoškolaca. Tradicionalnim sloganom ''ODI na Ruđer i upoznaj zabavnu stranu znanosti'' znanstvenici svake godine pozivaju građane da se uključe u maštovitu i kreativnu znanstvenu avanturu te upoznaju s uzbudljivom stranom znanstvenih zanimanja. Velik interes kojeg ovo događanja izaziva u široj javnosti, pretvorilo je ODI u tradicionalno godišnje druženje znanstvenika i djelatnika Instituta sa svim ljubiteljima znanosti bez obzira na njihov uzrast, a glavni cilj je motivirati sve građane da, bez obzira na obrazovanje, status, godine ili spol, pristupe znanosti hrabro i s velikom dozom znatiželje te tako doprinesu stvaranju pozitivnog svjetonazora o važnosti znanja i znanosti uza razvoj cjelokupnog društva u Hrvatskoj.

Stranica 1 od 2

Ne propustite

Završeni redovni godišnji servisi na bazenima Grada Zagreba

Završeni redovni godišnji servisi na bazenima Grada Zagreba

Radovi na bazenima SRC Šalata, Iver, Jelkovec i Zimsko plivalište...

Nastavak radova na Aveniji Dubrovnik mijenja trase autobusnih linija

Nastavak radova na Aveniji Dubrovnik mijenja trase autobusnih linija

U tijeku je druga faza uređenja sjevernog kolniku Avenije Dubrovnik,...

Izložba "Bunjevačko veliko ruvo" do 30. rujna u Etnografskom muzeju

Izložba "Bunjevačko veliko ruvo" do 30. rujna u Etnografskom muzeju

Izložba posvećena ženskoj tradicijskoj svečanoj odjeći "Bunjevačko veliko ruvo" svečano...

Privremena regulacija prometa na Aveniji Dubrovnik

Privremena regulacija prometa na Aveniji Dubrovnik

Za potrebe izvođenja radova uređenja sjevernog kolnika Avenija Dubrovnik na...

Ulica Orešje do 2. rujna bez prometa

Ulica Orešje do 2. rujna bez prometa

Za potrebe izvođenja radova sanacije javnog kanala ulica Orešje kod...

Prijavite se i započnite svoj startup izazov!

Prijavite se i započnite svoj startup izazov!

Ove godine Grad Zagreb spaja svoje najznačajnije projekte za razvoj...

U promet pušten rotor na križanju Sarajevske i Avenije Dubrovnik

U promet pušten rotor na križanju Sarajevske i Avenije Dubrovnik

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, sa suradnica, pustio je u promet...

Dužijanca u Zagrebu

Dužijanca u Zagrebu

U organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca iz Srbije, na središnjem...