Pričali smo s mladim Imranom Srebrenikovićem koji je nedavno bio u višednevnom posjetu Azerbejdžanu. Tko ga je preporučio, što je saznao o ovoj za Hrvate dalekoj i nepoznatoj zemlji te koji su mu daljnjih planovi pročitajte u intervjuu.

Prije nekoliko tjedana bili ste u posjetu Azerbajdžanu, to nije uobičajena država koju posjećuju Hrvati. Koji je bio razlog posjeta?

Prije svega htio bih se zahvaliti vama na interesu o mom putovanju u Azerbejdžan. Ovim putem bih se htio zahvaliti ravnatelju Baku internacionalnog centra multikulturalizma Revanu Hasanovu, projekt menadžerima Nurlanu Mirzaliyevu i Irini Kunini, gospodinu Etibaru Najafovu predsjedavajućem ureda za Multikulturalizam, etnička i religijska prava ureda predsjednika Azerbajdžana Ilhama Aliyeva, Sarkhanbay Khuduyev koji je vodio odabir kandidata i svim ostalim predavačima i organizatorima.

Naravno, Azerbajdžan nije baš u top 10 destinacija prosječnog stanovnika Republike Hrvatske. Razlog mog posjeta Azerbajdžanu je poziv ljetne škole pod pokroviteljstvom Baku internacionalnog centra multikulturalizma. Prije nekih 3 mjeseca sam na preporuku mog dobrog prijatelja savjetnika ministra rada i socijalnog staranja Republike Crne Gore Seada Šahmana kojem se ovim putem zahvaljujem, online prijavio za tu ljetnu školu. Nakon par dana dobio sam pozitivan odgovor. Osim mene sudjelovalo je još 34 najperspektivnija studenta iz 29 zemalja. Od Ekvadora do Japana (ako gledamo od zapada prema istoku).

Ta ljetna škola se održava već 4 godine, i po prvi puta je netko pozvan iz Hrvatske. Dosta sam brinuo da ostavim odličan dojam o Hrvatskoj i njenoj multikulturalnosti, gdje sam navodio cijelo vrijeme primjer sebe. Da sam po nacionalnosti Bošnjak, a po vjeroispovijesti musliman i da apsolutno nikakvih problema nemam i da u svojih 22 godine nisam osjetio na svojoj koži nikakav oblik šovinizma niti diskriminacije. Organizatori su bili oduševljeni, i siguran sam da će od sada biti svaka zimska ili ljetna škola biti rezervirana za barem jednog studenta iz Hrvatske. Također, bio sam pozvan na njihovu nacionalnu televiziju AzTV u programu uživo da i gledateljima ispričam i državljanima Azerbajdžana sve ljepote Hrvatske. Naši profesori u toj školi su bili sveučilišni profesori, predsjednici ureda predsjednika Azerbejdžana Ilhama Aliyeva, akademici, guverneri, zamjenici Kavkaskog Muftije Allahshukura Pashazade, predstavnici (AIDE) Razvojne internacionalne agencije Azerbejdžana ,koja je pod ministarstvom vanjskih poslova i mnogi drugi.

Čime se još bavi AIDA?

AIDA kao što sam naveo i u njenom imenu, bavi se doslovno rješavanjem problema u drugim državama. Kao što su poplave ,potresi, bolesti, ratom zahvaćene zemlje i ostalo nepogode. Jako puno ulažu u zaštitu okoliša i u srodna zanimanja, te čak daju stipendije stranim studentima. Njihova politika je stvoriti cijelu kuglu zemaljsku boljim mjestom za život, i ništa ne traže zauzvrat. Jedna jako pozitivna i zanimljiva agencija, koja me je jako dojmila pokušat ću vam parafrazirati njihov moto : Pošto smo mi počeli rapidno ekonomski rasti, odlučili smo pokrenuti novu eru gdje ćemo mi biti ti koji doniraju.

Kakav ste dojam stekli o Azerbajdžanu, što Vas je najviše dojmilo?

Mislim da nije moguće dočarati moj dojam u ovako kratko vrijeme, počeo sam pisati putopis i u kojem ću pokušati detaljno prikazati državu Azerbajdžan, njihovu toplinu, kulturna, vjerska, nacionalna, i povijesna bogatstva. Pošto sam osim Bakua glavnog grada, posjetio još i Kavkaz, Oguz, Shaki, Gabalu, Ismaily i jedan grad iz paleolitika Gobustan. Najviše me dojmilo to da stotine različitih nacija i vjera živi u Azerbajdžanu i svi vole i poštuju svoju zemlju. Prisustvovao sam prekrasnim plesovima koji pleše Gruzijska nacionalna manjina, zborovi stanovnika Ivanovke, gdje je većina Ruske nacionalna manjina, i mnogim drugim gradovima u kojima je zastupljena neka nacionalna ili vjerska manjina. Svi se trude i daju veliki napor da njihova država Azerbajdžan bude bolje mjesto za živjeti.

Tamo je sasvim normalno da šijiti i suniti klanjaju u istoj džamiji, bez ikakvih podjela. Nikakvih tenzija nema između mnogobrojnih naroda koji žive tamo. Prekrasno nešto, kao što sam rekao njihovom ravnatelju centra, da moraju pokušati doći na naše prostore i prezentirati njihov rad i cijelu državu, pošto u zemljama bivše Jugoslavije i dalje postoje nacionalne tenzije. Imamo primjere gdje određeni narodi ne vole svoju zemlju u kojoj žive. Također sam im rekao da ću ja u svojoj domovini biti ˝ambasador˝ njihove multikulturalnosti. 

Znači planirate pisati putopis?

Da, planiram u njemu ću osim tekstualno, pokušati i vizualno dočarati sve blagodati te prekrasne zemlje. Imam jako puno materijala jer sam tamo bio dva tjedna, družio sam se i živio s lokalnim stanovništvom. Osim lokalnog stanovništva upoznao sam pregršt različitih kultura vjera i tradicija. Puno razgovora sam vodio s prijateljem hinduistom iz Indije koji je master yoge, te mi je pričao o svojem kako on kaže ˝malom˝ gradu koji broji ˝samo˝ 3,8 milijuna stanovnika , prijateljicom iz Kine koja me je jako puno naučila o kineskoj tradiciji koja je strahovito bogata, s prijateljem iz Tadžikistana koji mi je proširio znanje o toj brdovitoj državi koja je čak s 93posto prekrivena planinama, prijateljicom iz Palestine koja živi u Jeruzalemu i koja mi je ispričala sve patnje njenog naroda i stvarno mnoge druge nacije i države. Mislim da neću stati samo s ovim putopisom, imam namjeru posjetiti svih 35 prijatelja iz 29 zemalja u bliskoj budućnosti. Najbitnije od svega su iskrena prijateljstva , bila mi je čast biti dio te ˝obitelji˝ i što znam da sam uvijek dobrodošao u njihove domove. Svi ti mladi ljudi su visokoobrazovani koji znače svojim domovinama, danas sutra će biti vrlo uspješni. Nadam se da će naše prijateljstvo potrajati, i da ćemo zauvijek ostati u kontaktu.

Vlasta Toth je na društvenima mrežama poručila kako je ponižena i revoltirana dočekom Vatrenih. Sukus jednog ogorčenog statusa je da se nije spomenuo Zagreb, niti mu se itko zahvalio.

-Kao rođena Zagrepčanka, osjećam se poniženo. Nitko od nogometaša, organizatora, i sveg ostalog svijeta koji je blokirao grad od 10 ujutro nije se sjetio pozdraviti i zahvaliti stanovnicima Zagreba. Ni riječju, ni kakvom pjesmom. Pjevalo se Dalmaciji, Zagori, Hercegovini, zlatnoj Slavoniji, a Zagreb koji ih je sve ugostio ostao nespomenut. Mi kao nismo Hrvatska, mi im dođemo kao pozornica, kulise gdje će doći, izdivljati se, ponapiti, i urlati od nostalgije za svojim kamenjarem, zaključila je revoltiranodonosi Zagreb.info

Krenimo od očite neistine, pošto sam bio na dočeku, a vjerujem i ogromna većina vas koji ovo čitate, s punom odgovornošću tvrdim da je Zagreb spomenut, da su se Vatreni s pozornice zahvalili i građanima i gradonačelniku. Gdje je bila i što je Vlasta Toth radila teško je utvrditi, a niti bi to ikoga trebalo zanimati. Nekad je sudjelovala u radu stranke ORAH, znate one koja je svojevremeno osvojila cijeli jedan mandat na izborima za EU parlament, a pretendirala je preoteti lijevo biračko tijelo SDP-u, Živi zid prije Živog zida u neku ruku. Kao pojedinka nije ostavila značajniji trag u javnom životu Hrvatske i da ju nije prenio jedan zagrebački portal vrlo vjerojatno ni ja ne bhi znao tko je. No, sada kada se maća lača to jest tipkovnice, red je da joj se razmjerno odgovori.

Ono što možemo vrlo izvjesno reći je da Vlasta Toth ili nije bila na dočeku Vatrenih ili naprosto nije pratila program. Osim što se spomenulo Zagrepčance i gradonačelnika Grada Zagreba pjevala se pjesma, za nju omraženog Thompsona koji njenim riječima 'reva' (očito je postala glazbena kritičarka za svjetskog prvenstva), a radi se o Lijepa li si. Pjesma koja spominje sve krajeve u kojima Hrvati žive, koja svojim tekstom dira svakog Hrvata u srce je bila dovoljan dokaz da se radi o događaji koji je Hrvatskog karaktera. Ovo je važno jer ovo nije bio 'zagrebački doček' ovdje su došli svi reprezentativci i izbornik zajedno, ovo je bio hrvatski doček. Hrvatski doček!

No, ni to očito nije bilo jasno, moralo se napasti Hrvate iz krajeva koji nisu zagrebački. Pa se tako dići 'rođena Zagrepčanka', što je dokaz da nije rođena u nekoj drugoj bolnici. Uzmimo za primjer da dvije osobe koje žive zajedno u Zagrebu i od kojih je jedna trudnica odu u npr. Makarsku na more, i gle sretnog čuda trudnica rodi. Naravno ona nije rodila 'u Zagrebu'. Čini li to dijete Zagrepčana manje zagrebačkim od Vlaste Toth? Ovo je očiti šovinizam i pokušaj podređivanja drugih sebi na osvnovi mjesta rođenja. I ja sam rođeni Zagrepčanin pa od toga ne radim frku i zna da tko pjeva zlo ne misli. Zašto je to tako bitno Vlasti Toth? Zar bez toga ne bi bila 'dovoljno velika' purgerica? Ne znam, niti me zanima, ali na retoričkoj razini je porazila samu sebe i pokazala da nije u stanju tolerirati drukčije, a to je tužno. Tužno jer se dičila strankom koja je trebala propagirati toleranciju i suživot, ali očito je to samo za jednu arenu, onu političku.

Nisam ovaj tekst pisao da bi Vlasti Toth nanio štetu, nelagodu ili je uvrijedio. Samo želim ispraviti neistinu izrečenu u njenoj objavi koju su neki mediji odlučili 'pogurati' i upozoriti da ovaj stil govora samo zaguđuje prostor javnog diskursa. Bio bi najsretniji kada bi i Vlasta Toth mogla jednog dana živjeti toleranciju sa svima koji su jučer pljeskali kada se zahvalilo Zagrebu.

Kreativnost i izdržljivost opet su potvrđene kao najveće hrvatske vrline. Vatreni su to potvrdili na svakoj utakmici ovoga prvenstva, a mi jučer na ulicama i trgovima Zagreba. Generacijama su dali nešto prelijepo. Osjećaj je doista neopisiv, skoro svaki dan kada bi prošetao gradom ili kada bi pogledao društvene mreže vidio sam to nešto 'naše,' to nešto što nas sve spaja. Ova ljubav, nada, ponos i sreća koju svi osjećamo je nešto što moramo uvije nositi sa sobom. Ovo je priča koju moramo ispričati, ova je priča već postala dio kolektivnog sjećanja svih Hrvata. Svijet se divi, gleda i ne vjeruje, sluša priču o Hrvatima. O zemlji koju se ne podcjenjuje, koju se opisuje u superlativima, koja nosi nadu i bori se kada je najteže.

Milijarda ljudi nas je pratila u finalnoj utakmici pred malim ekranima, četiri puta više ljudi je pratilo slijetanje naše reprezentacije nego li Francuza, pola milijuna ljudi na ulicama i trgovima Grada Zagreba i nastavak fešte u drugim gradovima diljem Hrvatske dokaz su da je priča o Vatrenima i priča o Hrvatskoj postao planetarni hit. Vatreni su na ovom prvenstvu oborili nekoliko rekorda, upisali su se u povijest prvenstva i dali nam cilja. Cilj je ovdje najvažniji. Vatreni su pokazali da Hrvatska može što hoće, kada to doista želi.

Ovaj zanos sigurno neće nestati, on će se prenijeti i u druge sfere života. Ponovo se priča o obnovi sportske infrastrukture i izgradnji nacionalnog stadiona. Potrošnja za vrijeme trajanja prvenstva bila je veća nego u prosincu. Dokazano je kako se osjećaji potrošača prenose na ekonomske trendove i ponašanje. Osjećaji su bili i više nego fenomenalni, pa je sasvim razumno očekivati da će i ekonomija nastaviti rasti uz poticaj tih osjećaja.

Na kraju možemo reći da je Hrvatska pobijedila. Pobijedila je svojom poštenom igrom, srčanošću i ljubavlju koju cijeli narod pokazuje. Hvala Vatreni! Generacijama ste dali poklon koji nikada nećemo zaboraviti.

25. lipnja službeni je Dan državnosti Republike Hrvatske. Današnji dan je dan ponosa, dan zahvalnosti i dana kada je potrebno okrenuti se i pogledati sve dobro što smo napravili kao narod i kao država.

Jučer su nam svojim pobjedama Dan državnosti čestitali Borna Ćorić i Marin Čilić, prije nekoliko dana to je učinila i Hrvatska reprezentacija osiguravši prolazak skupine na svjetskom nogometnom prvenstvu. Ovako dobar rezultat nismo postigli od 1998. godine. Samu atmosferu i ushit jako je dobro uhvatio Marijan Knezović čija je objava u manje od 24 sata skupila više od 1000 reakcija na Facebooku.

No, nisu sportski uspjesi jedino čemu se trebamo diviti. Večernji list objavio je popis 100 najutjecajnijih Hrvata. Tamo nisu samo političari, već poslodavci koji zapošljavaju tisuće ljudi, znanstvenici svjetskog renomea i osobe od kulturnog značaja. Taj popis predstavlja sve one koji su na jedan ili drugi način dotaknuli naše društvo u posljednjih godinu dana.

U posljednjih godinu dana doživjeli smo puno toga. Od toga da je prva tema u Hrvatskoj gospodarske naravi (Agrokor), do toga da smo napokon krenuli u nabavku novih ratnih zrakoplova. Agrokor nas nije gospodarski dotukao, a avione nabavljamo po sasvim prihvatljivoj cijeni. Kroz godinu dana smo smanjili poreze, a država je ostvarila suficit.

Kada govorimo o broju zaposlenih on se u odnosu na prosinac 2016. do prosinca 2017. povećao za 60 000 ljudi. Stoga ne čudi daljnji rast BDP-a. Danas bilježimo najveće stope pada nezaposlenosti u EU, a mjesečno generiramo oko 5 500 novih radnih mjesta.

Uz sve ove podatke onaj koji najviše ohrabruje, onaj zbog kojega moramo biti najponosniji je natalitet. U 2018. je u prva tri mjeseca rođeno za 1,2 posto više djece nego u prva tri mjeseca 2017. Ovo je značajan trend jer pokazuje da su ljudi ove godine spremniji zasnovati obitelj nego godine prije. Mislim da ne postoji bolji pokazatelj rastućeg optimizma od tog.

Danas je dan kada možemo biti ponosni na našu Hrvatsku. Današnji dan služi upravo tome, da se prisjetimo svega dobrog i da na takvim temeljima gradimo dalje.

Svim čitateljima 01portala želim sretan Dan državnosti.

Povodom obilježavanja 29. obljetnice osnutka Hrvatske demokratske zajednice, održana je svečana dodjela uvjerenja polaznicima 11. generacije Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta.

Svaka generacija predstavlja nastavak duge tradicije Zaklade i njenog nastojanja da stvori mlade politički obrazovane i karakterno izgrađene pojedince. Cilj Zaklade je dati svoj doprinos jačanju političke kulture, kulture dijaloga, odnosno podržavanje izgradnje i nadogradnje demokratskog društva i pravne države te socijalno tržišnog gospodarstva kako bi se demokracija učvrstila, a smisao demokracije je dostojanstvo čovjeka i sloboda.

Ovogodišnje diplomante Političke akademije pozdravio je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković koji je naglasio kako je u njegovom mandatu stranka ojačana za 13 tisuća novih članica i članova čiji je prosjek godina 38. Istaknuo je kako se radi o mladi ljudima koji su u zreloj dobi te koji posjeduju potrebno iskustvo i ambiciju da Hrvatsku učine boljom.

 

Po prvi put od 2001. da je HSS ostao bez ijednog župana. Odlukom aktualnog župana Zagrebačke županije Stjepana Kožića da u subotu formira istoimenu nezavisnu listu jasno je dano do znanja da se s politikom aktualnog predsjednika HSS-a Krešom Beljakom ne slaže 'najjači' HSS-ovac u državi.

Informacija je izašla u javnost netom nakon Sabora HSS-a na kojemu je došlo do zaokreta u politici stranke. Odlukom većine HSS se odredio kao republikanska, progresivna i zelena stranka, a tako odbacivši dobar dio svoje tradicije i konzervativne tekovine. Koliko je ovo bio mudar potez pokazat će izbori, ali očito je sam zaokret izazvao velike turbulencije u HSS-u. Prema trenutačnim informacijama Kožić će za sobom povući veliki dio, ako ne i većinu HSS-ovih zastupnika u Županijskoj skupštini. Ovo će dodatno fragmentirati oporbu u kojoj se HSS našao nakon preslagivanja u skupštini koje je rezultiralo formiranjem nove većine s HDZ-om na čelu. Ovdje se otvara pitanje i mogućnost za rastom te iste većine jer nije nepoznato da između aktualnog Župana i HDZ-a Zagrebačke županije postoji kvalitetna suradnja.

Ovaj potez uvelike je naštetio HSS-u koji je jedva opstao kao parlamentarna stranka nakon rušenja Hrga i posljedičnog mijenjanja partnera tj. koalicije s SDP-om. Odlaskom osobe koja bez ikakvog pretjerivanja personificirala upravljanje Zagrebačkom županijom nije samo poslana politička poruka HSS-u Kreše Beljaka, već i građanima da se u HSS dogodila promjena s kojom se njihov župan nimalo ne slaže.

 

Što nam je donio Erdoganov predizborni skup u Sarajevu, kakva je situacija unutar bošnjačke manjine i drugim temama razgovarali smo s Glavnim tajnikom SDAH Arminom Hodžićem koji spori odluku Predsjednika o njegovoj jednogodišnjoj suspenziji.

Nedavno ste nazočili predizbornom skupu podrške turskom predsjedniku Erdoganu održanom u Sarajevu, a na istu temu ste sudjelovali u ovotjednoj emisiji Otvoreno na HRT-u, što na možete reći o tom skupu i reakcijama na njega?

Bio sam prisutan skupu na poziv svojih prijatelja i kolega iz Unije europskih demokrata. I inače prisustvujem i odazivam se većini poziva a ovaj mi je bio posebno zanimljiv jer je privukao pažnju javnosti i prilazilo mu se senzacionalistički. Na kraju, ništa se posebno nije dogodilo. Uobičajena predizborna retorika i govori. Čak je R.T. Erdogan s obzirom na prijašnje izjave imao i poprilično umjeren govor. Mislim da se u javnosti pokušava stvoriti negativna slika o tom skupu, i prikazati ga kroz neku vanjskopolitičku prizmu. Ali BiH nije ništa izgubila posjetom Erdogana, dapače dobila je nova višemilijunska ulaganja.

 

SDA u Hrvatskoj se nekoliko izbornih ciklusa nije uspio usredotočiti i dovesti svoga čovjeka u Sabor, iako Bošnjaci čine najveću pojedinačnu manjinsku skupinu za tog zastupnika u kvoti nacionalnih manjina. Zašto je tomu tako?

Više je razloga tome. Počet ću od onih unutarnjih, mislim da je nakon dva mandata u parlamentu, u Stranci došlo do određene vrste zasićenja i opuštanja. S vremenom je došlo i do osipanja kadrova te nejasnog programskog usmjerenja, na to sve izgubio se kompas u brzom tehnološkom svijetu koji zahtjeva brza i odlučna djelovanja i viziju. S druge strane, postoje i neke institucionalne nepravilnosti koje koče Bošnjake. Ono što stoji na papiru, ne provodi se, a trenutno nemamo glasnika u Saboru koji će zahtijevati da se počne provoditi.

 

Kako se razvija situacija unutar stranke? Javna je informacija da ste odlukom Predsjednika stranke suspendirani na godinu dana, kako to komentirate?

Pokrenuti demokratski unutarstranački procesi idu u jako dobrom smjeru. Većina članova je složna i odlučna u stavu kako su Stranci nužne promjene. "Suspenziju" neću pretjerano komentirati, jer smatram da je apsurdno raspravljati o nečemu toliko neutemeljenom. Jasno je kako je ona trebala poslužiti da me zaplaši i pokoleba u našoj borbi za demokratsku i modernu SDAH. A stvorila je kontraefekt, mobilizirala je javnost i ponovno od SDA stvorila ne stranku, već pokret! I to pokret koji zahtjeva promjene.

Jedan ste od mlađih, ako ne i najmlađi tajnik političke stranke u Hrvatskoj. Kako se nosite s političkim pritiscima, a kažete da je suspenzija jedan oblik pritiska?

Još uvijek ne bih znao odgovoriti treba li se čovjek roditi s nekim darom za politiku. Ako i treba, ne bih Vam znao odgovoriti imam li ga ja. Govorim to jer doista sve ono što bi za mene trebao biti pritisak stojećki podnosim. Ne diraju me niski udarci, podlosti i lopovluci. Ali sam jako osjetljiv na nepravdu bilo koje vrste. I nikada ne dopuštam da zbog moga političkog djelovanja ispašta obitelj ili moji prijatelji. Osobno ću snositi sve posljedice, ali bližnji ne moraju trpjeti to, iako nekada mi se i ne ispuni ta želja.

Angažirani ste uz fakultet, nedavno ste sudjelovali na Simuliranom parlamentu Sveučilišta u Zagrebu. Stižete li ispoštovati sve fakultetske obaveze uz sve te aktivnosti?

Za divno čudo stižem. Najveći mi problem predstavlja prisustvo na predavanjima, učenje je nešto lakši dio. Trenutno privodim kraju 3.godinu i čini se kako ću je očistiti već na prvom roku. No evo već sam se pokajao što sam to rekao. Neka odgovor bude da generalno uspješno izvršavam svoje obaveze.

Prije nekoliko mjeseci našli ste se, kroz tiskane medije, u sukobu s Miroslavom Tuđmanom po pitanju stanja u BiH i politika što Izetbegovića starijeg, što mlađeg. S vremenskim domakom, bi ste li postupili na isti način?

Apsolutno. Gospodin Tuđman je prešao granicu koju se ne bi trebalo prelaziti. I bez obzira tko bio s druge strane, nikome neću dati za pravo da Islam naziva terorističkom vjerom, negira genocid u Srebrenici, revizionistički tumači modernu povijest i tome sl. Žao mi je što je polemika zastala na tom jednom tekstu, jer sam imao puno toga za reći.

Koje je po vama idealno rješenje situacije u BiH, ako ono uopće postoji?

Nema idealnog rješenja sve dok svi građani BiH ne počnu tu državu smatrati svojom državom za koju se treba boriti da ima prosperitet. Sve dok politički predstavnici jednog ili dva naroda ne zastupaju interese BiH, imaju secesionističke težnje, huškačku retoriku itd. neće postojati nikakvo idealno rješenje za BiH. Idealno rješenje za BiH je da se njeni stanovnici i predstavnici okrenu ka svojoj zemlji, i svoje probleme rješavaju u Sarajevu, a ne u Zagrebu, Beogradu, Ankari, Berlinu ili bilo gdje drugdje.

Trenutno se u Hrvatskoj mogu potpisati peticije za raspisivanje dvaju referenduma, jedan od njih u svojim točkama teži ukidanju zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru. Kako komentirate tu inicijativu? Radi li se ovdje o pokušaju stvaranja boljeg i pravednijeg izbornog zakona ili je cilj neke druge naravi?

Mislim da su tu namjere i ciljevi poprilično jasni. Iza inicijativa stoje udruge koje su uvijek usmjerene protiv manjina, bilo seksualnih, bilo nacionalnih, bilo vjerskih. A to se događa jer samo manjinu mogu pobijediti i otuđiti im njihova prava. Kada se namjere na jačega, kao u slučaju Istanbulske konvencije, onda polome zube, pa pokušavaju popraviti renome na ovakvim inicijativama. Manjinski zastupnici doista moraju poboljšati svoj rad u određenim segmentima, po mom osobnom sudu. Ali ne smiju se nacionalnim manjinama oduzimati prava samo zato što su se udruge našle uvrijeđene pa sada žele destabilizirati Vladu RH.

Moramo biti sasvim jasni, jedina stranka koja je od početka do kraja bila protiv Plana o gospodarenju otpadom bio je HDZ. U skupštini su u više navrata glasali protiv svakog prijedloga plana koji je u sebi sadržavao ili spalionicu na Resniku (Gradska četvrt Pešćenica - Žitnjak) ili u posljednje vrijeme kompostanu u gradskoj četvrti Brezovica. Ostale stranke u Skupštini su uz izuzetak Zagreb je naš koji je plebiscitarno protiv skoro pa svakog prijedloga, bile vrludale s temom. Ili su je ponekad podržavali, a ponekad odbijali u Skupštini ili su jedno najavljivali u kampanji, pa onda glasali na drukčiji način.

Činjenica je da Grad Zagreb još nema Plan za gospodarenje otpadom. Plan koji je preduvjet i bez kojeg sigurno neće biti EU sufinanciranja za ijednu od potencijalnih spalionica, kompostana, pročistača, reciklažnih dvorišta i ostalih bitnih infrastrukturnih elemenata koji su neophodni za funkcioniranje reciklažnog sustava i sustava dugoročnog zbrinjavanja otpada.

U slučaju kada bi se reciklažni sustav financirao EU sredstvima on bi bio obvezan prvih 5 godina funkcionirati na de facto neprofitabilan način. Tu je niz regulativa koje ovo zahtijevaju, ponajviše jer želi onemogućiti preskakanje stepenica u procesu obrade otpada i tako prevenirati moguće loše upravljanje otpadom.

Isto tako, Zagrebu prijete financijske kazne ako sustavno ne riješi pitanje zbrinjavanja otpada. Recikliranje smanjuje količinu otpada i tako taj posao čini lakšim i izvedivijim, stoga recikliranje je poželjno. Svu razliku u otpadu moramo nekako zbrinuti. Zagrebački deponij na Jakuševcu je već godinama u sanaciji i vjeruje se da će ta sanacija biti završena kroz 2-3 godine. Stoga Zagreb može ili tražiti alternativne lokacije za odvoz otpada ili ga spaljivati. Nema potrebe za laganjem, spalionica bi bila ekonomski najisplativije rješenje i gledano u kvadraturi obuhvatila bi najmanji prostor. Naravno nitko ne želi spalionicu u svom dvorištu, ali činjenica je da će ju netko dobiti.

Da Resničanima spalionica ne smeta vidi se iz izbornog rezultata,gdje je stranka Milana Bandića dobila 4 od 5 mandata u Vijeću Mjesnog odbora, a HDZ jedno mjesto. Iako je HDZ godinama bio otvoreno protiv spalionice, a Bandić je na kraju jasno rekao da će ona tamo biti, iako je i sam nekoliko puta mijenjao ploču.

Teško je u kolotečini isprepletenih interesa oko zgrade Poglavarstva Grada Zagreba reći tko bi imao najveću financijsku korist od eventualnog nedonošenja Plana gospodarenja otpadom. No, jasno je da će svi Zagrepčani i Zagrepčanke snositi financijske posljedice ako rješenja ne bude. Sada je trenutak kada će se prosuđivati o etičnost postupaka svake stranke u Skupštini Grada. Hoće li i na ovomjesečnoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba Plan o gospodarenju otpadom ponovo pasti?

Iz nekoliko anonimnih izvora potvrđeno nam je kako su se na popisima članova s pravom glasa u SDP-u pojavila imena članova stranke BM365.

Početkom lipnja SDP Grada Zagreba provesti će svoje unutarstranačke izbore, ovo su prvi već izbori u SDP-u od donošenja novog Statuta. Prvi krug izbora održat će se 10. lipnja, a eventualni drugi krug 17. lipnja.

Prošli se tjedana vodila javna medijska bitka za opstanak nekih kandidata, a unutar zidova Iblera vodila se bitka za onemogućenje nekih kandidatura. O tome su dovoljno izvještavali mnogobrojni mediji. Konačna lista odobrenih kandidatura za predsjednika ili predsjednicu Gradske organizacije SDP-a Grada Zagreba bit će poznata 21. svibnja a do sada su se kandidirali Aleksandra Kolarić, Gordan Marasa, Denis Hrestak i Alen Čičak.

Prema informacijama koje su stigle iz organizacija u gradskim četvrtima sama baza članova koji ostvaruju pravo glasa je pod velikim upitnikom. Naime, do automatskog brisanja iz članstva doći će ako se član SDP-a nađe na listi konkurentske stranke. To je bio nerijetki slučaj na prošlogodišnjim lokalnim izborima kada su se mnogi članovi SDP-a i HDZ-a našli na listama stranke Milana Bandića. S tim danom oni su formalno prestali biti članovi svojih stranaka. Trenutne liste osoba s pravom glasa tj. onih koji su podmirili stranačku članarinu, sadrže imena i nekih od tih članova.

Iako se ovdje vjerojatno radi o grešci u vođenju baza članova otvara se prostor političkim špekulacijama koji će naškoditi procesu izbora unutar SDP-a. Same baze članova s pravom glasa, odnosno onih koji su platili članarinu, dostavila je središnjica SDP-a.

Razgovarali smo s Dominikom Krgom Kratofilom, članom Savjeta mladih Grada Zagreba koji je sudjelovao na nedavno održanom sastanku s predsjednikom Gradske skupštine Grada Zagreba Andrijom Mikulićem, na kojemu se razgovaralo o aktualnim temama bitnima za mlade.

Prošli tjedan održan je sastanak između vas kao predstavnika Savjeta mladih Grada Zagreba i predsjednika Gradske skupštine, gospodina Andrije Mikulića. Koje su bile glavne teme razgovora?

Jedna od glavnih tema razgovora bila je osnivanje Savjeta mladih Vijeća Gradskih četvrti. Radi se o inicijativi koju je pokrenuo Savjet mladih Grada Zagreba imajući na umu dvije stvari. Prva je pasivnost mladih, a druga je dubina i složenost Grada Zagreba koju čini glavnim dijelom podjela na 17 Gradskih četvrti. Naime, naša je ideja da unutar svakog Vijeća četvrti postoji Savjet mladih zadužen za problem mladih upravo na području koje pokriva određeno Vijeće. Samim time postigli bismo povećanje aktivnosti mladih u njihovom lokalnom okruženju. Prijedlog uključuje preko 150 mladih kroz 17 gradskih četvrti, gdje će se suočavati s izazovima lokalne politike i angažirati kao predstavnici mladih na svom području, a sve u koordinaciji sa Savjetom mladih Grada Zagreba.

Koje ste probleme mladih iznijeli Predsjedniku Skupštine i kako je on reagirao na njih?

Pasivnost mladih te načini rješavanja iste bile su glavne točke razgovora. Predsjednik je svjestan problema s kojima se suočavaju mladi te je voljan pomoći kako bismo došli do rješenja. Nadajmo se kako je prvi korak ka tome upravo inicijativa za osnivanjem Savjeta mladih vijeća četvrti, te kako ćemo u budućnosti uspjeti izrealizirati i ostale projekte koje imamo u vidu.

Uz problem pasivnosti, postoji niz problema mladih na koje smo se osvrnuli. Neki od njih su obrazovanje, sport i kultura. Savjet mladih Grada Zagreba ima namjeru sastajati se s klubovima zastupnika, gradonačelnikom te predsjednikom Gradske skupštine te raspravljati o izazovima koji se nalaze pred mladima.

Koje su planirane aktivnosti Savjeta u narednom periodu i kako komentirate nastavak raspuštanja, pa ponovnog sazivanja savjeta mladih u drugim gradovima?

U narednom periodu dogovoren je sastanak s predstavnicima Savjeta mladih Grada Splita s ciljem povezivanja, međusobne suradnje te razmjene dobre prakse i iskustava. Osim toga, u planu nam je i organizacija konferencija i tribina o aktualnim temama važnim za mlade u Gradu Zagrebu te nastavak stvaranja zajedničke web platforme za udruge mladih na području Grada Zagreba. Vjerujemo da svojim radom utječemo kako na Grad Zagreb, tako i na Savjete mladih drugih gradova i županija u Republici Hrvatskoj s kojima imamo odličan partnerski odnos, neovisno o njihovom sastavu. Vezano za nove sazive Savjeta mladih, važno je da se što prije novokonstituirani Savjeti mladih uključe u postojeće mreže i edukacije. Ukoliko će biti potrebno, mogu računati na našu pomoć.

Ne propustite

Završeni redovni godišnji servisi na bazenima Grada Zagreba

Završeni redovni godišnji servisi na bazenima Grada Zagreba

Radovi na bazenima SRC Šalata, Iver, Jelkovec i Zimsko plivalište...

Nastavak radova na Aveniji Dubrovnik mijenja trase autobusnih linija

Nastavak radova na Aveniji Dubrovnik mijenja trase autobusnih linija

U tijeku je druga faza uređenja sjevernog kolniku Avenije Dubrovnik,...

Izložba "Bunjevačko veliko ruvo" do 30. rujna u Etnografskom muzeju

Izložba "Bunjevačko veliko ruvo" do 30. rujna u Etnografskom muzeju

Izložba posvećena ženskoj tradicijskoj svečanoj odjeći "Bunjevačko veliko ruvo" svečano...

Privremena regulacija prometa na Aveniji Dubrovnik

Privremena regulacija prometa na Aveniji Dubrovnik

Za potrebe izvođenja radova uređenja sjevernog kolnika Avenija Dubrovnik na...

Ulica Orešje do 2. rujna bez prometa

Ulica Orešje do 2. rujna bez prometa

Za potrebe izvođenja radova sanacije javnog kanala ulica Orešje kod...

Prijavite se i započnite svoj startup izazov!

Prijavite se i započnite svoj startup izazov!

Ove godine Grad Zagreb spaja svoje najznačajnije projekte za razvoj...

U promet pušten rotor na križanju Sarajevske i Avenije Dubrovnik

U promet pušten rotor na križanju Sarajevske i Avenije Dubrovnik

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, sa suradnica, pustio je u promet...

Dužijanca u Zagrebu

Dužijanca u Zagrebu

U organizaciji Udruge bunjevačkih Hrvata Dužijanca iz Srbije, na središnjem...