Znate li zašto je sveti Josip zaštitnik cijelog hrvatskog naroda? Štovanje potiče još od srednjeg vijeka
Sveti Josip, kao muž Blažene Djevice Marije i poočim Isusa Krista, bio je idealan uzor vjernosti, skromnosti, radinosti i obiteljskih vrijednosti, što je snažno odjekivalo u tadašnjem hrvatskom društvu.
Na poticaj zagrebačkog biskupa Martina Borkovića, koji je bio veliki promicatelj štovanja sv. Josipa, Hrvatski sabor je 10. lipnja 1687. godine donio povijesnu i jednoglasnu odluku kojom proglašava svetog Josipa nebeskim zaštitnikom Hrvatskog kraljevstva. Ta odluka upisana je u Protokol sabora na latinskom jeziku, a u njemu se sv. Josip opisuje kao “vjerni hranitelj Krista Spasitelja i djevičanski zaručnik Djevice Bogorodice”, naglašavajući njegovu važnost ne samo u povijesti spasenja, nego i kao uzor i zaštitnik hrvatskog naroda.
Štovanje sv. Josipa inače potječe još iz ranog srednjeg vijeka – zapisi o njegovu kultu javljaju se oko 850. godine, osobito u kontekstu zaštite bolesnih i umirućih, ali i kao uzora očinske ljubavi i obiteljskog života. Kroz stoljeća njegova je figura postajala sve značajnija, osobito u doba protureformacije kada su katoličke zemlje, poput Hrvatske, tražile snažne uzore svetosti u vremenu vjerskih previranja.
Sveti Josip
Zaštitnik cijelog hrvatskog naroda
Unatoč saborskoj odluci iz 1687., svijest o svetom Josipu kao zaštitniku Hrvatske nije u potpunosti zaživjela u narodu. No, na tu činjenicu podsjetio je zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac u pismu iz 1940. godine, kada je odlučio blagdan sv. Josipa uzdići na zapovjedni blagdan za sve biskupije tadašnje Kraljevine Jugoslavije. Time je želio ojačati svijest o ulozi sv. Josipa u životu Crkve i naroda.
Godine 1972. hrvatski biskupi na zasjedanju u Splitu ponovno su podsjetili na ovu važnu odluku Hrvatskog sabora, ističući da sv. Josip nije zaštitnik nekog povijesnog, danas nepostojećeg kraljevstva, nego cijelog hrvatskog naroda, neovisno o državnim granicama ili političkom uređenju.
Danas je središnje mjesto štovanja sv. Josipa u Hrvatskoj Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, u staroj župi Svete Marije Snježne na Dubovcu. To je mjesto hodočašća, molitve i zahvalnosti, gdje se vjernici okupljaju u čast svom nebeskom zaštitniku.
Kao trajni podsjetnik na saborsku odluku iz 1687. godine, 14. srpnja 2008. na ulazu u zgradu Hrvatskog sabora postavljen je reljef svetog Josipa. Reljef je blagoslovio pomoćni biskup zagrebački mons. Vlado Košić, simbolično povezujući prošlost s današnjicom i naglašavajući neprekinutu duhovnu nit koja povezuje hrvatski narod i svetog Josipa.
