Znate li zašto je ovo poseban dan za Zagreb?
Za grad Zagreb ona je iznimno značajna jer predstavlja najstariji sačuvani dokument u kojem je izrijekom spomenuto ime Zagreba. Felicijan, po kojem se zove povelja, bio je nadbiskup ugarskog grada Ostrogona (ostrogonski nadbiskupi bili su kroz povijest značajni kao primasi čitave Ugarske).
Ime Zagreba u Felicijanovoj se povelji spominje u kontekstu osnivanja Zagrebačke biskupije. Kao prvi zagrebački biskup u povelji se navodi Duh, koji je došao iz Češke.
Zagreb prvi put pod svojim imenom
Felicijanova povelja iz 1134. godine jedan je od najvažnijih dokumenata u hrvatskoj povijesti, a za Zagreb posebno – jer upravo u njoj Zagreb prvi put ulazi u pisanu povijest pod svojim imenom.
Povelju je izdao tadašnji kraljevski kancelar Felicijan, u ime hrvatsko-ugarskog kralja Béle II. Slijepog. Njome se potvrđuju i obnavljaju ranije povlastice zagrebačkog biskupa iz vremena kralja Ladislava I. (krajem 11. stoljeća). U povelji se spominje “ecclesia Zagrebensis”, odnosno Zagrebačka crkva, što izravno upućuje na postojanje i značaj Zagrebačke biskupije osnovane oko 1094. godine.
Strateški i politički značaj
Povelja iz 1134. sačuvana je kao prijepis iz 13. stoljeća, što znači da ne posjedujemo original, već prepisanu verziju koja je ipak dragocjen povijesni izvor. Upravo zahvaljujući tom dokumentu, znamo da je Zagreb već u 12. stoljeću bio vjersko i kulturno središte, a osnivanje biskupije svjedoči o njegovom strateškom i političkom značaju u srednjovjekovnoj Hrvatskoj.
Za današnji Zagreb, Felicijanova povelja iz 1134. predstavlja službeni početak njegove povijesne priče. Iako je mjesto naseljeno i ranije, ovo je prvi put da se Zagreb kao ime dokumentirano pojavljuje, čime stječe svoje trajno mjesto u europskoj srednjovjekovnoj povijesti.
