Međunarodni dan planina

Znate li koja je najviša, a koja najduža planina u Hrvatskoj?

Hrvatska se može pohvaliti impresivnim planinama koje se protežu od Jadranske obale do unutrašnjosti
Pogled na Velebit s Vira Šime Zelić/PIXSELL

Međunarodni dan planina, koji se obilježava 11. prosinca, podsjetnik je na važnost očuvanja planinskih područja i njihovog bogatog prirodnog, ekološkog i kulturnog nasljeđa.

Hrvatska, kao zemlja raznolike prirode, može se pohvaliti impresivnim planinama koje se protežu od Jadranske obale do unutrašnjosti. Od moćnog Velebita i Dinare, najvišeg vrha Hrvatske, do zelenih vrhova Gorskog kotara i Papuka, svaka planina priča svoju priču i nudi jedinstvene pejzaže i izazove za avanturiste i ljubitelje prirode. Ovaj dan nam je pružio priliku da se prisjetimo važnosti naših planina, kako za ekosustav, tako i za kvalitetu života, te istražimo zašto su one nezaobilazan dio hrvatske prirodne baštine, prenosi N1.

Najviša planina u Hrvatskoj

Dinara, sa svojim vrhom Sinjal (1831 m), ponosno nosi titulu najviše hrvatske planine. Smještena na granici s Bosnom i Hercegovinom, Dinara je dio istoimenog masiva koji se proteže duž granice dviju država. Posebnost Dinare očituje se u impresivnom jugozapadnom zidu koji dominira dalmatinskim zaleđem, bogatim planinskim livadama i raznolikim ekosustavom koji uključuje brojne endemske vrste.

Dinara je prepoznatljiva po svom dinarskom tipu reljefa, koji uključuje krške fenomene poput ponikvi, škrapa i spilja, a 2021. godine proglašena je Parkom prirode, čime je dodatno istaknuta njezina ekološka i geološka važnost. Ovo područje dom je brojnim zaštićenim i endemskim vrstama, poput dinarskog voluhara i planinskog ljiljana, što ga čini posebnim za ljubitelje prirode. Dinara je značajna i s povijesnog aspekta, budući da je inspirirala naziv za cijeli Dinarski planinski lanac, dok njezino područje krije izvor rijeke Cetine, jedne od najvažnijih rijeka u Hrvatskoj.

Najduža planina u Hrvatskoj

Velebit se s pravom smatra kraljem hrvatskih planina. Protežući se na impresivnih 145 kilometara, predstavlja najdužu hrvatsku planinu. Njegov najviši vrh, Vaganski vrh (1757 m), samo je jedan od brojnih vrhova koji krase ovaj planinski div. UNESCO je prepoznao vrijednost Velebita proglasivši ga svjetskim rezervatom biosfere, a planina obuhvaća Nacionalni park Sjeverni Velebit, Nacionalni park Paklenica i Park prirode Velebit.

Velebit je dom brojnim endemskim vrstama, što ga čini pravim bisernom prirodne raznolikosti. Među tim jedinstvenim biljkama i životinjama, posebno se ističe velebitska degenija (Degenia velebitica), endemska biljka koja raste isključivo na ovoj planini. Ova rijetka i ugrožena vrsta, otkrivena početkom 20. stoljeća, postala je simbol Velebita i njegove bogate bioraznolikosti. Osim velebitske degenije, na Velebitu možemo pronaći i druge endemske vrste poput hrvatskog zvončića, velebitskog klinčića i velebitske kukavičice, što dodatno naglašava važnost očuvanja ovog jedinstvenog planinskog ekosustava. Planina je poznata po jedinstvenim krškim formacijama, dubokim jamama i špiljama, poznatoj Premužićevoj stazi te raznolikoj flori i fauni

Ostale značajne planine u Hrvatskoj

Hrvatska se može pohvaliti raznolikim planinama, od obalnih masiva do unutrašnjih gorja, koje pružaju prirodne ljepote, rekreacijske mogućnosti i kulturni značaj. Svaka od ovih planina priča svoju priču, od izazovnih uspona i bogate flore do povijesnih i kulturnih znamenitosti, čineći Hrvatsku zemljom izuzetne prirodne ljepote i raznolikosti.

Biokovo

Biokovo, druga po visini planina u Hrvatskoj, s impozantnim vrhom Sv. Jure koji se uzdiže na 1762 metra nadmorske visine, veličanstveno dominira Makarskom rivijerom. Ovaj planinski masiv, koji se strmo uzdiže gotovo izravno iz mora, stvara dramatičan kontrast između azurnog Jadrana i svojih stjenovitih padina. Svojim položajem i visinom, Biokovo ne samo da oblikuje krajolik, već i značajno utječe na klimu i vegetaciju ovog dijela Dalmacije, pružajući jedinstvenu kombinaciju mediteranskih i planinskih ekosustava.

Risnjak

Risnjak je planina u Gorskom kotaru koja se uzdiže do visine od 1528 metara na vrhu Veliki Risnjak. Dio je Nacionalnog parka Risnjak, koji je poznat po netaknutoj prirodi i bogatstvu divljih životinja, uključujući medvjede, vukove i risa, po kojem je planina dobila ime. Risnjak se smatra važnim dijelom hrvatskog zelenog srca, jer povezuje Alpe i Dinarski planinski lanac. Planina je popularna destinacija za planinare i ljubitelje prirode zbog svojih slikovitih staza i pogleda na Kvarnerski zaljev.

Medvednica

Medvednica, sa svojim vrhom Sljeme visokim 1033 metra, omiljeno je izletište Zagrepčana. Park prirode Medvednica nudi brojne pješačke i biciklističke staze te skijašku stazu koja je bila domaćin poznatog natjecanja Snow Queen Trophy. Osim prirodnih ljepota, Medvednica je povijesno i kulturno značajna zbog srednjovjekovnog dvorca Medvedgrad, koji danas služi kao spomenik i vidikovac. Špilja Veternica i brojni potoci dodatno obogaćuju ovu planinu.

Učka

Učka, sa svojim najvišim vrhom Vojak na 1401 metara, nalazi se na granici Istre i Kvarnera. Park prirode Učka poznat je po raznolikosti flore i faune, s posebnim naglaskom na ornitološke vrste. Njegov vrh pruža panoramski pogled na Kvarnerski zaljev, Istru i čak talijanske Alpe u vedrim danima. Učka je također dom brojnim povijesnim stazama i kulturnim znamenitostima, poput suhozida i starih pastirskih naselja.

Plješivica

Plješivica, s vrhom Ozeblin visokim 1657 metara, smještena je na granici Like i Bosne i Hercegovine. Ova planina nudi mir i netaknutu prirodu, što je čini idealnom za ljubitelje tišine i divljine. Plješivica je poznata po svojim gustom šumskom pokrovu, a često je manje posjećena u usporedbi s drugim hrvatskim planinama, što dodatno naglašava njezinu izoliranu ljepotu.

Mosor

Mosor, sa svojim najvišim vrhom Veliki Kabal (1339 m), smješten je blizu Splita. Ova planina popularna je destinacija za jednodnevne izlete zbog svojih dobro označenih staza i prekrasnih pogleda na Dalmaciju i Jadransko more. Planinarenje na Mosoru prilika je za uživanje u prirodi i upoznavanje lokalne kulture kroz male seoske zajednice.

Papuk

Papuk, najviši vrh slavonskih gorja s visinom od 953 metra, jedini je UNESCO-ov geopark u Hrvatskoj. Njegova geološka raznolikost, šumski pokrov i povijesne znamenitosti, poput srednjovjekovnih utvrda, čine ga idealnim mjestom za obiteljske izlete i istraživanje. Papuk nudi brojne staze za planinarenje i biciklizam, dok njegova prirodna bogatstva uključuju rijetke vrste flore i faune.

Žumberak

Žumberak, s vrhom Sveta Gera visokim 1.178 metara, smješten je na granici Hrvatske i Slovenije. Dio je Parka prirode Žumberak-Samoborsko gorje, poznatog po blagim brežuljcima, šumama i tradicionalnim seoskim naseljima. Ova planina nudi brojne mogućnosti za pješačenje i biciklizam, a posebna je i zbog kulturne baštine, uključujući crkve i lokalne festivale.

Aktualno
Hrvatska